StoryEditorOCM
RegionalPRVI PUT U HRVATSKOJ

U škole stiže novi predmet, Splićanin je voditelj radne skupine: Učenike ćemo učiti kako misliti, a ne što misliti!

Piše Marijana Cvrtila/SD
25. siječnja 2023. - 22:25

Prvi put od osamostaljenja Hrvatske, u osnovne škole na jesen i u novoj godini 2023./2024. stiže izborni školski predmet koji će biti alternativa vjeronauku.

Kurikulum novog izbornog predmeta radnog naziva Kritičko mišljenje još je ljetos predstavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), međutim, nakon provedene javne rasprave naziv je promijenjen i u osnovnoškolski sustav predmet ulazi pod imenom “Svijet i ja”. Na naš upit je li napokon donesena odluka o tome hoće li “Svijet i ja” od jeseni biti uveden u sve osnovne škole (frontalno) ili su se ipak odlučili za eksperimentalnu provedbu, iz MZO-a odgovaraju:

– Kurikulum će po svoj prilici biti uveden eksperimentalno u najmanje 50 škola. Predviđeno je da se kurikulum provodi u sklopu Eksperimentalnog projekta Cjelodnevna škola (CDŠ), a na taj će se javni poziv moći javiti sve one škole koje u ovom trenutku imaju uvjete za rad u jednoj smjeni – otkrivaju iz MZO-a pojedinosti oko predmeta koji je dio javnosti s nestrpljenjem očekivao.

Podsjetimo, nakon što je 1991. godine vjeronauk kao izborni predmet vraćen u osnovne i srednje škole, jedino je u srednjoškolskom sustavu dobio alternativu, i to u etici koja je uvedena 1995./1996. godine. U osnovnim školama ubrzo se pokazalo kako manjak alternativnog predmeta vjeronauku izaziva nerješive organizacijske probleme: djeca koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk zbog “rupe u nastavi” nerijetko bi ostajala na hodnicima ili bi bila “zbrinuta” u školskim knjižnicama, čuvale su ih tete spremačice, a neki bi čak i ostajali u razredima za vrijeme nastave vjeronauka jer nisu imali kamo. Školama je nepremostiv problem predstavljalo i usklađivanje satnice na način da se vjeronauk predaje kao zadnji školski sat. Konfesionalni vjeronauk (katolički, islamski, pravoslavni itd.) u ovom trenutku, pokazuju podaci Ministarstva, pohađa u prosjeku 87,4 posto osnovnoškolskih učenika. U samo tri županije (Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska i Istarska) te Gradu Zagrebu te su brojke ispod 90 posto, a najmanje u Istarskoj županiji (64 posto).

Iz tih brojki MZO-a proizlazi kako bi potencijalno oko 12,6 posto osnovaca, ili njih nešto manje od 39 tisuća (38.690), moglo sudjelovati u nastavi izbornog predmeta “Svijet i ja”.

Njegovim uvođenjem od jeseni, barem u odabranim eksperimentalnim osnovnim školama koje rade u jednoj smjeni, trebali bi biti riješeni i organizacijski problemi jer je planirano da se održava u isto vrijeme kada i vjeronauk.

Učenici će biti ocjenjivani

– Predviđeno je da se nastava odvija paralelno sa satom vjeronauka, no i druge su opcije otvorene ovisno o broju učenika koji će pohađati taj predmet – preciziraju iz MZO-a.

Dakle, kao i vjeronauk, “Svijet i ja” će se od prvog do osmog razreda slušati po dva sata tjedno, a učenici i njihovi roditelji morat će izabrati – ili vjeronauk ili “Svijet i ja”.

– Predmet se uvodi radi ujednačavanja odgojno-obrazovnog standarda te će svi učenici, kao što je to slučaj u srednjim školama, biti obvezni izabrati ili vjeronauk ili alternativu. Dakle, predmet je zamišljen kao izborni predmet, a škola, ako procijeni da je to potreba većeg broja učenika, kurikulum, ili njegove pojedine dijelove, može ponuditi kroz školski kurikulum – objašnjavaju iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.

image

Radovan Fuchs i Bruno Ćurko

Ranko Šuvar/Cropix

Također, kao što je najavljeno, učenici će iz novog predmeta biti ocjenjivani. Što se tiče predavača, plan je da u nižim razredima “Svijet i ja” podučavaju učitelji razredne nastave, a u višima od 5. do 8. nastavnici društveno-humanističke skupine predmeta. Računa se na postojeće učitelje, to jest ne bi trebalo biti novih zapošljavanja, a svi koji će ga predavati morat će proći dodatnu edukaciju. Na naš upit o rokovima, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu precizirali kada će biti raspisan javni poziv na koji će se zainteresirane škole moći javiti, a nisu poznati ni datumi obuke učitelja i nastavnika za novi predmet.

– U ovom trenutku ne možemo o govoriti o detaljima jer se oni još usuglašavaju. Međutim, sve aktivnosti pravodobno ćemo komunicirati s javnosti – najavljuju iz MZO-a. Dodajmo i kako će se za novi predmet raditi udžbenici i to, kažu u Ministarstvu, onom dinamikom kojom će se kurikulum uvoditi u škole.

Razvoj vlastitog mišljenja

Iako je kurikulum predstavljen javnosti i svatko je mogao pročitati o čemu će se podučavati u novom izbornom predmetu, najzanimljivijim se nametnulo pitanje njegova sadržaja – po čemu će biti “alternativa” vjeronauku, je li to zapravo predmet identičan građanskom odgoju i obrazovanju koji se već kao međupredmetna tema provodi u svim školama ili kao izvannastavna aktivnost u brojnim županijama i gradovima? Je li riječ o “filozofiji za male”, kako se najavljivalo, predmetu na tragu etike? Autori kurikuluma već su i to objasnili.

Ukratko, to je izborni predmet koji sadrži teme iz svih tih područja, ali i puno više od toga, s naglaskom na metode koje će učenika naučiti kako misliti, a ne što misliti. Cilj je poticati učenike da svojim riječima i zaključcima, naravno na temelju argumenata, kritički promišljaju o svijetu koji ih okružuje – od škole, zajednice i društva u kojemu žive do recepcije medijskih napisa i književnih tekstova. Uz metode poput rasprave, debate, sudnice, igre asocijacija ili uloga, sokratovskog dijaloga i ostalih djeca će učiti razvijati vlastita mišljenja, jezične kompetencije, izgrađivati samopouzdanje, uvažavanje različitosti i snagu argumenata.

image

Bruno Ćurko: Novi predmet je usmjeren na razvoj logike

Ranko Šuvar/Cropix

– Najveća razlika između drugih sličnih predmeta i ovoga je u tome što je “Svijet i ja” usmjeren na logiku, to jest na razvoj logike, razvoj mišljenja i argumenata. Cilj je da djeca mogu dobiti alate, vještine na temelju kojih će samostalno moći dublje promišljati o svijetu koji ih okružuje – sažima doc. dr. sc. Bruno Ćurko, voditelj radne skupine koja je izradila kurikulum novog predmeta i docent na Odsjeku za učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu. “Svijet i ja”, ističe Ćurko, nije sadržajna nego “tehnička” alternativa vjeronauku i lišen je bilo kakve ideologije. Ponovimo i da su tri glavne domene predmeta upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkog mišljenja, potom društvena odgovornost i etičnost djelovanja te upravljanje vlastitim mišljenjem. 

Nastava će se održavati i izvan školskih prostorija

Već od prvog razreda osnovne škole učenike će se poticati da kroz predmet “Svijet i ja” upoznaju i tumače nepoznate pojmove i informacije iz zadanih izvora, primjerice, što znači postati učenikom, donositi odluke, što su pravila i koje su dobre i loše strane postojanja pravila. Teme mogu biti i bonton, kućni ljubimci, obitelj, prijateljstvo, koje će učenici objašnjavati svojim riječima. Osim u učionici, nastavni proces može se odvijati i u drugim školskim prostorima poput knjižnice, vrta, dvorišta, ili u javnim prostorima (park, muzeji, kazališta i drugo). U drugom razredu učenik će moći, primjerice, objašnjavati prednosti postojanja sličnosti i razlika među ljudima, u četvrtom se može raspravljati o toleranciji, nasilju i primjerima izvora predrasuda i stereotipova. Učenike će se poticati i na usvajanje medijske pismenosti, prepoznavanja fake newsa, a, primjerice, u osmom razredu na temelju književnih tekstova poput Anne Frank ili “Priča iz Vukovara” Siniše Glavaševića analitički promišljati o važnosti kulture sjećanja i očuvanja svjedočanstava. U predmetu će se, među ostalim, raspravljati i o ekološkim temama, je li igranje videoigrica kvalitetno provedeno slobodno vrijeme pa sve do onih vezanih za vladavinu prava, Ustav i zakone, demokratska načela te društveni angažman i uključenost.

U Dalmaciji više od 90 posto

Prema podacima MZO-a, najviše učenika koji pohađaju osnovnoškolski vjeronauk ima u Krapinsko-zagorskoj županiji, čak 97 posto, a u najmanje u Istarskoj (64 posto), Primorsko-goranskoj županiji (70 posto)
te Gradu Zagrebu (82 posto). U svim dalmatinskim županijama taj je prosjek veći od 90 posto – najviše osnovaca na vjeronauku ima Dubrovačko-neretvanska županija (94 posto), potom Zadarska 93 posto te Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska po 92 posto.

21. studeni 2024 09:21