Ugostitelji strahuju od zabrane točenja alkohola, epidemiolozi su za prohibiciju, no Stožer ih neće poslušati? Sutra razgovori o predloženim mjerama

Rad kafića najkasnije do 22 sata, glazba ne glasnija od 65 decibela, odnosno jačine prosječnog razgovora, isključivo sjedeća mjesta u objektima i uklanjanje plesnih podija neke su od epidemioloških mjera koje europske države uvode uoči zime. Njemačka, koja predsjeda Europskom unijom, ide i korak dalje: Angela Merkel najavila je i moguću zabranu točenja alkohola u ugostiteljskim objektima jer su ljudi kad piju preopušteni pa se ne pridržavaju mjera.

Kako će raditi kafići u Hrvatskoj i razmišlja li i domaći Stožer o uvođenju privremene prohibicije te, što je također na stolu, o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, znat će se sutra, kad je zakazan sastanak predstavnika ugostitelja i turizma s predstavnicima Nacionalnog stožera, epidemiologa i resornih ministarstava.

Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, riječ je o početku dijaloga i pokušavanja pronalaska zajedničkog jezika između svih strana.

Strah od novog vala

Naime, s obzirom na strah od novog vala epidemije, koji se očekuje s dolaskom hladnijih dana, traže se načini da ljudi što manje borave u zatvorenim prostorima. Jedan od prijedloga, doznaje Jutarnji, je da se što više ugostiteljskih usluga i dalje obavlja na terasama, uz korištenje grijalica.

Naime, poznato je da glavni zimski događaj Advent funkcionira tako da su ljudi na otvorenom, a da pri tome ipak imaju izvor topline. No, kako će na takav prijedlog reagirati ugostitelji, ostaje vidjeti.

Jedna je od tema i smanjenje buke, odnosno stišavanje muzike, kako gosti ne bi morali preglasno govoriti. Time bi se smanjilo širenje aerosola.

No, ono što je izazvalo najveću bojazan među ugostiteljima su riječi Angele Merkel i najava prohibicije. Već su prije neki njemački gradovi, poput Berlina i Münchena, najavljivali zabranu točenja alkohola nakon 21 sat ako prosječni broj dnevno zaraženih u 14 dana prijeđe 35 na 100.000 stanovnika. Njemačka je sada na 31, a Hrvatska na - 65.

- Takva ideja nema nikakvog smisla. Ljudi će staviti ključ u bravu, navući zastore i raditi ilegalno. To je idealno za sivu ekonomiju, jer, budimo razumni, nema toliko policije niti civilne zaštite koja bi kontrolirala ugostiteljske objekte - kaže Marin Medak, predsjednik Udruge ugostitelja, i dodaje kako se nada da Hrvatska neće u tom smjeru.

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da je dijalog najvažniji za rješavanje bilo kojeg izazova, pa tako i ovoga s epidemijom.

- Svi imamo isti cilj, a to je sprečavanje širenja zaraze i održavanje svakodnevnih aktivnosti i ekonomije - kaže Beroš i dodaje kako je uvjeren da će se doći do modela koji svima odgovara u danim okolnostima.

Neslužbeno se doznaje da Nacionalni stožer civilne zaštite za sada nema namjeru uvoditi zabranu točenja alkohola.

S druge strane, epidemiolozi smatraju da bi se ipak trebalo malo strože postupiti, pogotovo u ovom dijelu godine kada očekujemo pogoršanje situacije.

Njihovo je stajalište da bi se nenošenje maske trebalo sankcionirati, a ukidanje alkohola podržali bi u cilju poboljšanja epidemiološke situacije. Tome u prilog ide to što je europski ECDC identificirao klubove, barove i teretane kao žarišta.

Strože postupanje

- Naša grana djelatnosti je centar socijalne interakcije i samim tim ne bismo smjeli biti neprijatelji broj jedan, kako nas doživljavaju. Od države zahtijevamo da nam izađe u susret. Primjerice, kafići naprave tri milijarde kuna prometa godišnje, a država zahvaljujući PDV-u dobije 600 milijuna. Naš je prijedlog, među ostalim, da za vrijeme krize smanje PDV na piće. To bi državu stajalo samo 300 milijuna kuna - smatra Medak.

Također, smatra da za realizaciju epidemioloških mjera treba stvoriti preduvjete.

- Nitko ne zna koliko će trajati ova situacija. Što ako se ne pronađe cjepivo, ako virus mutira i ovo potraje godinama? Treba se naći način za život u ovim uvjetima, a europski novac bi se trebao preusmjeriti u tom smjeru - govori Medak.

Epidemiolog Branko Kolarić kaže da su mjesta gdje se susreće više ljudi koji inače nisu u kontaktu, rizičnija za širenje epidemije na širu populaciju pa se zbog toga treba posebno voditi računa o organizaciji njihova rada.

- Znamo da se virus lakše širi u zatvorenim prostorima tako da je dobro da se ususret hladnijem vremenu razrade sve ideje kako ne bismo bili nespremni. Činjenica je da ne znamo što nas očekuje na zimu i kojim tempom će se širiti virus - zaključuje Kolarić.