Vir je četvrti u kolovozu i šesti u Hrvatskoj za osam mjeseci - iza njega su Dubrovnik, Crikvenica, Mali Lošinj, Umag, Split, Zadar, Zagreb, Šibenik, Pula...

Cijela prošlogodišnja turistička sezona s nešto više od dva milijuna noćenja i 127 tisuća dolazaka turista na Viru je upamćena kao povijesna i rekordna, ali je već sada u kolovozu - čak četiri mjeseca ranije! - nadmašena u svim brojčanim pokazateljima turističkog prometa. Da je Vir turističko čudo u Hrvatskoj pokazuje sljedeće: od počeka godine do 31. kolovoza na Viru je noćilo fenomenalnih 2.122.141 gostiju (cijela 2017. imala je 2.077.796), dok je njih 149.777 ostvarilo turističke dolaske (124.284 prošle godine).

Ako period analize skratimo na 31. kolovoza i usporedimo s novim rekordnim brojkama, dobivamo povećanje turističkog prometa u noćenjima za 28,8 posto (lani 1.647.312 do kraja kolovoza), odnosno dolazaka za 24,6 posto (120.177). Čudesnoj ovogodišnjoj turističkoj priči tu nije kraj: s ovim brojkama Vir je na šestom mjestu najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj, dok je s učinkom iz kolovoza (866.522) u samom vrhu nacionalne turističke elite - četvrti, odmah iza Rovinja, Medulina i Poreča.

Viru, dakle, u leđa gledaju Dubrovnik, Crikvenica, Mali Lošinj, Umag, Split, Zadar, Zagreb, Šibenik, Pula itd. Slučajnost?

-Nije to slučajno. Ono što smo željeli, planirali i očekivali, sada se događa. Idemo prema pet najboljih u Hrvatskoj, a prostora za daljnji napredak još uvijek imamo - kaže Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir.

Kada je prije sedam godina Strategijom turističkog razvoja Vira destinacijska kompanija >>Vir turizam<< zaživjela kao prva DMO jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, postavljeni su formalni ciljevi koji su realizirani i premašeni (milijun, pa dva milijuna noćenja te 100 tisuća dolazaka), ili su u slučaju komunalnih i infrastrukturnih projekata u fazi pripreme i realizacije (uređenje južne obale), dok su neki poput uređenja i prenamjene rezidencijalne >>Ville Lanterne<< već realizirani.

Prije tih sedam godina Vir je bio u planovima, danas je šesta najbolja hrvatska turistička destinacija, nacionalni rekorder u više kategorija, odnosno dio najuže elite domaćeg turističkog proizvoda.

-Iako je najveći broj noćenja ostvaren u srpnju i kolovozu, značajnu brojku čini i za ovu godinu očekivanih 800 tisuća noćenja izvan ljetne špice. Vir je dakle cjelogodišnja destinacija - kaže virski načelnik za programe i projekte s kojima je otok postao privlačan izletnicima, rekreativcima i svim posjetiteljima od prvog dana siječnja do kraja prosinca.

Tako od spektakla proslave Nove godine na otvorenom, potom niza prazničnih i blagdanskih manifestacija te biciklističkih, atletskih i ribolovnih natjecanja međunarodnog i nacionalnog ranga, pa do spektakularnog >>Virskog ljeta<< koje okuplja samu elitu hrvatske estrade i nagrađenog >>Adventa na Viru<<, otok je ekskluzivna, marketinška i događajna pozornica turizma koji se s domicilnim stanovništvom sljubio kao način života.

Prepoznali su to domaći gosti, u prvom redu takozvani >>vikendaši<< koji na otok ne dolaze više samo jednom godišnje tijekom ljetnih raspusta i godišnjih odmora, već tijekom cijele godine, a najčešće gotovo svaki vikend u godini. Pokazuje to broj prosječnih noćenja domaćih turista od siječnja do kraja kolovoza, koji je rekordan i nedohvatljiv za sve u Hrvatskoj - čak 25,8! Inozemni gosti u ovoj turističkoj kategoriji ostvaruju također sjajnih 9,71 noćenja, što je još jedan rekordan podatak, pa je samo u ovom segmentu gotovo identičan ukupnim prosječnim noćenjima domaćih i stranih turista treće najbolje destinacije Malinske-Dubašnice, koja ima 9,83 noćenja.

U općem podatku Vir ovu turističku destinaciju iz Primorsko-goranske županije i drugi Dobrinj (11,6 noćenja) značajno tuče: ima 14,2 prosječnih noćenja. Dakle, samo strani gosti na otoku prosječno noće više nego većina domaćih i stranih gostiju na drugim hrvatskim destinacijama.

-Rekao bih kako nismo samo postali poznata turistička destinacija, već mjesto kojemu se naši gosti stalno vraćaju. Drugo, Vir je prepoznat i kao poželjna destinacija za život, pogotovo za mlade obitelji s djecom, pa se mnogi od njih trajno nastanjuju na otoku. Ima li ljepšeg komplimenta za jedno mjesto - retorički se pita načelnik Kapović.

I ovu činjenicu dodatno potkrjepljuju brojke, i to demografske: od 860 stanovnika koliko je Vir imao 1991. godine, narastao je do 4.500 koliko ih po službenim statističkim procjenama broji sada. Javna ustanova virskog dječjeg vrtića imala je 18 polaznika pri osnutku prije 11 godina, a sada se zbog premalog kapaciteta novoizgrađene zgrade vrtića i ambulante, mora graditi još veća.

Ove se godine upisalo 80 djece, a neki su od njih doseljeni Mađari ili Austrijanci, dok već neko vrijeme na otoku možete pronaći nove Virane iz Finske, Nizozemske, Francuske ili Belgije. Slovence, Nijemce, Poljake, Čehe, Slovake i, naravno, sve brojnije Hrvate iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine, ne treba posebno ni spominjati.

Sve je to stvorilo sintagmu o virskoj turističkoj destinaciji i njezinom nadaleko poznatom turističkom proizvodu, što su potvrdile i riječi brojnih virskih gostiju i uzvanika na proslavi Dana Općine Vir, koji su otok prepoznali kao priču koju cijela Hrvatska treba slijediti. No, vratimo se brojkama.

U ovih 2.122.141 noćenja za prvih osam turističkih mjeseci, za >>dlaku<< je veći broj domaćih (1.069.846 ili 50,4 posto) nego stranih (1.052.295 ili 49,6 posto) turista. Vir je s brojkama noćenja domaćih turista neprikosnoveni broj jedan u Hrvatskoj, jer druga najbolja destinacija - Crikvenica - ima dva i pol puta manje (419.265), a treća Malinska-Dubašnica gotovo četiri puta manje (283.849).

Vir je također hrvatski rekorder nekomercijalnog turizma u kojemu je ostvario 1.433.561 noćenja (67,6 posto od svih noćenja) i 58.910 turističkih dolazaka (39,3 posto). Primjerice, Malinska-Dubašnica na drugom mjestu ima 510.896 noćenja, a nakon Vira najjači u dolascima u nekomercijalnom turizmu je Mali Lošinj sa 18.852 turističkih dolazaka, ili za čak 40 tisuća manje od otoka rekordera!

Udio Vira u cjelokupnom turističkom prometu Zadarske županije ponovno je rekordan te iz godine u godinu sve veći za jednu županijsku destinaciju - 17,4 posto. Rovinj ima 13,9 posto (Istarska), Split 12,3 posto (Splitsko-dalmatinska), a jedini izuzeci i apsolutni rekorderi su Dubrovnik (50 posto turističkog prometa) i Novalja (26,1 posto) kao ekskluzivne destinacije Dubrovačko-neretvanske i Ličko-senjske županije. Zadarska županija, primjerice, ima daleko veći broj >>top 50<< destinacija (Vir, Zadar, Biograd, Nin, Pag, Pakoštane) i gotovo dvostruko veći udjel u nacionalnom turističkom prometu (14,1 posto Zadarska, 7,88 Dubrovačka županija, a 3,3 posto ima Ličko-senjska).

Jasno je kako je za rast turističkog prometa Zadarske županije (6,68 posto) - najveći poslije kontinentalne Hrvatske (11,3 posto) i Grada Zagreba (11,1 posto) - najzaslužniji upravo Vir svojim rekordnim porastom noćenja i dolazaka. Riječ je o 28,8 posto i 24,6 posto rasta noćenja i dolazaka turista iz 80-ak svjetskih zemalja, pri čemu u noćenjima prednjače Slovenci (242.497) s rastom 35,1 posto, Nijemci (205.164) s rastom 30,4 posto i Mađari (167.387) uz rast 34,4 posto.

Preostalih virskih >>top 1o<< čine Slovaci (101.206), Česi (85.728), Poljaci (62.772), Bosanci i Hercegovci (59.008), Austrijanci (55.480), Šveđani (10.904) te Švicarci (9.741). Najveći porast zabilježili su Šveđani (61,9 posto), dok su domaći gosti u porastu od 28,8 posto, istovjetno brojci ukupnog povećanja noćenja ili za svega o,1 posto slabije od povećanja noćenja inozemnih gostiju (28,9 posto). U turističkim dolascima stranci znatno nadvisuju domaće goste: do 31. kolovoza na otok je došlo 108.325 stranih gostiju (72,3 posto) i 41.452 domaćih (27,7 posto).

 Mađari su zadržali primat iz razdoblja siječanj-srpanj; ostvarili su ukupno 22.649 dolazaka uz rast od 33,7 posto. Slovenci su drugi (17.827) s rastom 21,6 posto, a Nijemci treći (17.052) s rastom 22,4 posto. Slijede Slovaci (12.488), Česi (9.684), Bosanci i Hercegovci (8.582), Poljaci (7.495), Austrijanci (5.107), Talijani (1.075) i Šveđani (822). I u ovoj kategoriji turističkog prometa najveći porast pripada Šveđanima (51,9 posto), a na otoku sve prisutniji Skandinavci (Danci, Norvežani i Šveđani) zajedno imaju više od 14 tisuća noćenja i tisuću turističkih dolazaka uz odličnih 13,3 prosječnih noćenja.

Bolji su samo Švicarci (15,1) i Slovenci (13,6), dok su nešto slabiji Nijemci (12), Austrijanci (10,9) te dalje redom Česi (8,85), Poljaci (8,37), Talijani (8,22), Slovaci (8,10), Mađari (7,39) i Bosanci i Hercegovci (6,87). Od ostalih značajnije brojke imaju Belgijanci (12), Kanađani (10,5), Britanci (10,4), Australci (9,65) itd.

Domaći gosti su u dolascima u povećanju za 26,6 posto, a stranci ukupno za 23,8 posto. Sve skupa: prvih milijun noćenja na otoku je ostvareno od 1. siječnja do 24. srpnja, a onda je u nešto više od 30 dana došla i nova rekordna brojka zaustavljena 31. kolovoza na 2.122.141 turističkih noćenja. Dolaske je na isti datum srpnja zabilježilo 81.260 turista, a sada ih je za 84,3 posto više - 149.777.

Ambiciozno postavljeni ciljevi višestruko su nadmašeni ranije nego što s očekivalo te u svim segmentima turističkog prometa: Vir je u ukupnih 150 tisuća dolazaka, dva milijuna noćenja, 100 tisuća dolazaka i milijun noćenja stranih turista, kao i blizu 80 tisuća komercijalnih dolazaka stranaca i 100 tisuća ukupnih dolazaka turista u kategoriji komercijalnog turizma. U istoj kategoriji stranci ostvaruju 600 tisuća noćenja, domaći nešto manje od 100 tisuća, ali s porastom većim od 20 posto.

Nekomercijalni turizam se približava brojci od 1,5 milijuna noćenja (13,7 posto udjela u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj i 12,2 posto u dolascima), kao i domaći turisti sasvim bliskom i okruglom milijuntom noćenju. Inozemni gosti također idu prema okruglih pola milijuna noćenja u nekomercijalnom turizmu s ukupnih 6o tisuća dolazaka i porastom većim od 30 posto.

-To su brojke koje u narednom periodu želimo nadmašiti, ali učinit ćemo to dodatnim turističkim sadržajima i bogatijom ponudom. Naporno smo radili kako bi se izborili za svoje mjesto među hrvatskom turističkom elitom, a još napornije ćemo raditi da ga zadržimo i Vir promoviramo u jednu od pet najboljih turističkih destinacija - zaključio je Kapović.

Vir je daleko iznad nacionalnog prosjeka

Prema podacima sustava eVisitor, tijekom ovogodišnjeg razdoblja siječanj-kolovoz broj dolazaka stranih turista porastao je za 5,03 posto (14.058.981), dok je broj dolazaka domaćih turista veći za 8,13 posto (1.618.631). Broj noćenja stranih turista pratio je rast dolazaka sa 3,68 posto (78.240.520), dok su noćenja domaćih turista rasla za 5,57 posto (10.289.126). Ukupno je broj dolazaka porastao za 5,34 posto (15.677.612), a broj noćenja za 3,89 posto (88.529.646). Iz ovih je brojki vidljivo koliko je Vir sa svojih 28,8 posto rasta noćenja i 24,6 posto rasta dolazaka, daleko iznad nacionalnog prosjeka.

S 14,2 noćenja u prosjeku Vir je hrvatski rekorder

S prosjekom od 14,2 noćenja Vir je uvjerljivo najbolje hrvatsko turističko odredište u ovoj kategoriji za prvih osam mjeseci (prošle godine 13,7), a prosjek je od kraja lipnja porastao za 2,2 noćenja (12 u lipnju, 12,8 u srpnju). Evo kako izgledaju druge najbolje brojke prosječnih noćenja unutar elitne skupine >>top 10<< turističkih destinacija: Rovinj (5,97), Dubrovnik (3,32), Poreč (6,18), Medulin (6,73), Umag (5,66), Mali Lošinj (7,61), Split (3,02), Crikvenica (6,23) i Novalja (7,28). Izvan >>top 10<<, ali još uvijek među pedeset najboljih hrvatskih destinacija, iza Vira u ovoj kategoriji su Dobrinj (11,6), Malinska-Dubašnica (9,38), Rogoznica (8,83), Pakoštane (8,59), Tisno (8,44), Nin (8,38), Cres (8,26), Pag (8,01), Orebić (7,92), Tar (7,86), Rab (7,63), Funtana (7,48), Fažana (7,41), Vrsar (7,38) itd. OKVIR: Stranci čine gotovo 80 posto dolazaka u kolovozu Nije pretekao s turističkim brojkama fantastični i rekordni srpanj (891.172 noćenja i 67.378 dolazaka), ali je i kolovoz na Viru bio sasvim blizu: ostvareno je 866.522 noćenja s porastom od 21,4 posto (lani 713.778) te 51.575 dolazaka s rastom 21,9 posto (lani 42.321). Stranci su ostvarili nešto više noćenja (441.529 ili 50,9 posto) i značajno više dolazaka (40.692 ili 78,9 posto). Najviše su noćili Nijemci (94.717), potom Slovenci (91.024), Mađari (75.109), Slovaci (43.975), Česi (32.390), Poljaci (26.343), Austrijanci (24.539), Bosanci i Hercegovci (22.604), Talijani (6.826) i Srbi (3.335). Mađari su zato kraljevi dolazaka (9.196), slijede Nijemci (6.909), Slovenci (5.464), Slovaci (4.910), Bosanci i Hercegovci (3.418), Česi (3.248), Poljaci (2.736), Austrijanci (2.043), Talijani (785) i Rumunji (341). Kolovoz je bio mjesec velikog povratka Bosanaca i Hercegovaca nakon sjajnih brojki iz siječnja, veljače i ožujka, koji su u dolascima skinuli Čehe iz virskih pet najboljih, a u prvih deset u obje kategorije turističkog prometa ušli su Talijani. Hrvati su imali 424.993 noćenja (rast 23 posto) i 10.883 dolazaka (rast 35,9 posto), dok je ukupni prosjek noćenja bio sjajnih 16,8.

Do kraja godine oko 2,5 milijuna noćenja

Ukupno je tijekom udarna dva ljetna mjeseca u srpnju i kolovozu na Viru ostvareno 1.757.694 noćenja i 118.953 dolazaka (lani 1.431.553 i 109.699), pa se može predvidjeti kako će do kraja ove turističke godine, ostvare li se samo prošlogodišnje brojke iz preostalih mjeseci, Vir ovu rekordnu godinu zaključiti na više od 2,5 milijuna noćenja i oko 175 tisuća dolazaka. OKVIR: Županija: Vir je rekorder noćenja, Nin i Biograd su pet posto jači, Pakoštane i Zadar bez rasta, a Pag je u padu Vir je nakon osam turističkih mjeseci prva županijska turistička violina i jedina u >>top 10<< na šestom mjestu u Hrvatskoj po noćenjima (2.122.141), a među >>top 50<< još su redom svrstani Zadar na 13. mjestu (1.626.843), Nin na 23. (1.141.097), Biograd na moru na 31. (931.571), Pag na 33. (896.836) i Pakoštane na 44. mjestu (667.254). Vir ima najveći nacionalni rast turističkog prometa u noćenjima za 28,8 posto (lani 1.647.312), dok je Zadar u noćenjima neznatno porastao za 0,36 posto (lani 1.620.911). Nin ima porast noćenja za 5 posto (lani 1.086.643), Biograd za 4,17 posto (lani 894.251), Pag je u padu za 0,42 posto (lani 900.638), dok Pakoštane bilježe minimalni rast od 0,47 posto (lani 664.145).

Komercijalni smještaj ima 60,4 posto udjela u dolascima turista

Turistički kolač ostvarenih noćenja i dolazaka ovako je raspodijeljen u kategorijama komercijalnog i nekomercijalnog smještaja: komercijalni čini 688.580 noćenja (20,3 posto više nego lani) i 90.464 dolazaka (povećanje 20,8 posto), odnosno ima 32,4 posto udjela u ukupnim noćenjima i 60,4 posto udjela u ukupnim dolascima. Nekomercijalni smještaj ima 1.433.561 noćenja (rast 33,4 posto) i 59.313 dolazaka (rast 31,1 posto) s udjelom od 67,6 posto u ukupnim noćenjima i 39,6 posto u dolascima.