Zadarske općine ne gledaju blagonaklono na Vladinu ponudu o njihovom spajanju

Ključni dokument koji će definirati kriterije za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje općina uskoro bi se trebao naći na vladi, potvrdili su iz Ministarstva financija, piše Jutarnji list.

U tijeku su posljednje konzultacije s Europskom komisijom, a cilj je da se do 2026. minimalno stvarno spoji 20 posto, a funkcionalno 40 posto jedinica lokalne samouprave.

Ostvari li se namjera središnje vlasti o dobrovoljnoj reorganizaciji i spajanju jedinica lokalne samouprave, u lipnju 2026. bi ustrojstvena slika Zadarske županije mogla izgledati bitno drugačije. Ako se držimo nacionalno spomenutog prosjeka, računica je sljedeća. Logično je da se ne bi ukidalo postojanja gradova već bi se spajale općine, a to znači da bismo ih umjesto postojećih 28 imali 23 ili 22 općine. 

Dodatno, funkcionalno spajanje postojećih općina – a pritom se misli na objedinjavanje komunalnih poslova, turističkih zajednica, obrazovanja – obuhvatilo bi 40 posto postojećih općina. Po modelu koji spominje Jutarnji list, u Zadarskoj županiji u netaknutom statusu ostalo bi 13 općina i gradova piše Radio Zadar.

Brojke su jasne. Ali ono što je nejasno jest tko će dignuti ruku za ukidanje svoje općine, a tko će i po kojem kriteriju odlučiti o spajanju nekih poslova sa susjednom općinom. Veteran među načelnicima, Davor Lončar iz Poličnika stava je da je dijeljenje nekih poslova izvedivo, ali potpuno spajanje je krajnje upitno: 

- Tamo gdje općina, po broju ljudi, nema dovoljan broj zaposlenika vi nemate od čega ni platiti režije, vi ste prisiljeni tražiti pomoć. Ako sad netko pokuša npr. spajati vrtiće, ok. Ali što je smanjio? Broj odgojiteljica mora imati isti, voditelja mora imati... Ima nekih stvari koje možemo povezati; to je turistička zajednica. Četiri, pet sličnih općina može imati jednu turističku zajednicu i da to svi zajedno financiramo. Kada su u pitanju komunalne tvrtke, to odgovorno tvrdim da se ne može povezati - istaknuo je  načelnik općine Poličnik

Davor Loncar.
 

Luka Gerlanc/Cropix

Logično, mnogi se načelnici ne žele javno očitovati o ovoj temi. Mišljenja su da ovaj model nije prihvatljiv, da središnja vlast pušta probne balone ili ne žele službeno davati izjave dok se u potpunosti ne razjasne kriteriji. Neki čak spominju i potrebu raspisivanja referenduma o spajanju općina, ali smatraju i da je nepošteno da se o tome odlučuje na lokalnoj razini. 

- Neka Vlada odluči koju će općinu ukinuti, a koje će spojiti - poručuju načelnici.

Za dobrovoljno spajanje općina Ministarstvo financija predvidjelo je za ovu i iduće tri godine po 100 milijuna kuna. Više novca dobit će oni koji se odluče na potpuno spajanje, a hoće li ova svota novca biti dovoljna da se neki odreknu svojih općina, znat ćemo uskoro.