Zakon o javnom moralu star je 40 godina, nejednako se primjenjuje, a klinci se svojski trude dokrajčiti ga

"Pao je prvi seks na Zrću", javljali su portali ovog vikenda. Anonimni dvojac uhvatio se u ljubavni klinč 50 metara od obale na plastičnoj, dvometarskoj patki, a prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je na snazi još od 1977. godine, tim činom povrijedili su moralne osjećaje građana. Za kaznu mogu dobiti 50 do 200 starih njemačkih maraka globe, dakle najviše 100 eura, i maksimalno 30 dana zatvora. No, od toga vjerojatno neće biti ništa jer okupljenima nisu nešto povrijedili moral. Naprotiv, oni su se primili svojih mobitela i mahnito krenuli snimati razuzdani par.

"Vjerojatno se radi o stanovitoj sklonosti ekshibiocionizmu s jedne strane, odnosno voajerizmu s druge. U mojoj psihološkoj i psihijatrijskoj dijagnostici to spada u neku vrstu seksualnih poremećaja. Makar, u ovom slučaju sumnjam da je riječ o poremećaju, pogotovo ne psihijatrijskom, već razuzdanim mladim ljudima koji su uživali u takvim vrstama uzbuđenja. Treba ipak uzeti u obzir da je Zrće svojevrsni 'resort', odnosno, 'rezervat', teritorij koji ne komunicira previše s domaćom sredinom. A jedna od osnovnih stvari u modernom turizmu je ta da se poštuju nova pravila koja nisu u skladu s tradicionalnim mentalitetom", kaže nam psiholog prof. Ivan Modrušan o aktualnom slučaju.

U tom okršaju novih pravila i tradicionalnog mentaliteta, Modrušan podsjeća na lanjski slučaj u Hvaru koji je podijelio tamošnju javnost. Nakon što su partijeneri okupirali grad i postavili svoja pravila, gradske vlasti su krenule u kontranapad koji je rezultirao drakonskim kaznama i za puno benignije stvari od seksa ili alkoholiziranja na javnom mjestu, poput recimo šetnje kroz grad bez majice.

"Pitanje javnog reda i mira, odnosno općeg ćudoređa i morala uvijek su stvar dogovora. Ne postoji neki opće prihvaćeni moral koji bi u svugdje i uvijek funkcionirao na isti način. No, opet, svugdje se seksualna ponašanja reguliraju pisanim i(li) nepisanim pravilima. Tu na jednom kraju razlikujemo sredine koje su izuzetno konzervativne, a na drugom one koje su iznimno moderne, liberalnije. Što se tiče Hrvatske, u nekim trenucima mi se čini da smo moderno i liberalno društvo, a u nekim trenucima ispada da smo malo zatucani”, veli Modrušan i dodaje da je u svakom slučaju "opravdano da postoje pravila reda javnog mira, kao što je opravdano da očekujemo da će neke stvari poštivati".

No, postoji otvoreno pitanje zašto se kod nas i dalje primjenjuje zakon star 40 godina. Iako je tijekom ovog desetljeća bilo pokušaja da se donese, nije bilo dovoljno političke volje i da se usvoji novi zakon koji bi odgovarao i novim vremenima. Tim više što kršenja javnog reda i mira, prema službenim podacima MUP-a ima više od 20.000 godišnje. 

"Promjene su potrebne, Zakon je napisan u drugim vremenima, i u samoj primjeni je doživio toliko promjena da više ne sliči na prvu varijantu. Osim toga stvara zabune, a najgore je to što nije sasvim jasno što bi bila pojedina prekršajna djela, budući da ih je javnost u priličnoj mjeri dovela u pitanje. Recimo, što bi bilo da netko hoda po gradu bez majice? To je nekad bio silni prekršaj, onda nije bio, a sad opet postaje... Dakle, prekršaji su nešto se s vremenom mijenja, prilagođava, i pokušaji da se donese novi zakon bili su više prilagođavanje takvoj situaciji nego pisanje sistematskog novog zakona", kaže nam bivši saborski zastupnik prof.Josip Kregar koji je bio predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe kada se pokušao promijeniti zakon.

No, druga razina problema je ta što i lokalne vlasti imaju pravo donositi odluke i pravilnike koji će određivati što je moralno, a što ne, pa smo došli u situaciju da grad Hvar donosi drakonske propise kojim, barem formalno, postaje najkonzervativnije mjesto u Hravatskoj.

"Svakako da nije dobro kad se taj problem spušta na lokalni razinu. No, da se tu radilo o nečemu što ljude direktno uznemirava ili se tiče njihovih materijalnih interesa, vjerojatno bi sve završilo pred Ustavnim sudom. Ovako, do toga nije došlo jer ljudi nemaju osjećaj da su ugroženi njihovi opći osnovni temeljni interesi i prava. Kad govorimo o takvim stvarima, činjenica je da se dijelom promijenila društvena atmosfera. U ofenzivi ćudoređa zapravo su napravljeni mnogi pogrešni koraci koji dovde u pitanje individualna i osobna prava i slobode", poručuje Kregar.