Jesu li hrvatski nastavnici preopterećeni i pati li im život zbog stresa na poslu? Više nema dvojbe, objavljeni su egzaktni podatci o tome koliko im je naporno

Stres je uobičajen među europskim učiteljima i nastavnicima, ali ne u svim zemljama jednako. Pomalo paradoksalno, hrvatski prosvjetari u tom su segmentu daleko – ispod europskog prosjeka.

Točnije, Hrvatska se, uz Rumunjsku i Tursku, našla među europskim zemljama čiji nastavnici na poslu najmanje doživljavaju “prilično” ili “puno stresa”. Prevedeno – na svome su radnome mjestu daleko manje “stresirani” od brojnih svojih kolega iz razvijenih ili manje razvijenih europskih zemalja. Situacija je najgora u Portugalu gdje gotovo 90 posto prosvjetnih djelatnika izjavljuje kako je pod stresom na poslu, a u Engleskoj i Mađarskoj njih gotovo 70 posto, s tim da je u sve tri zemlje udio nastavnika koji doživljavaju “puno” stresa dvostruko veći od prosjeka Europske unije.

S druge strane spektra, u Hrvatskoj se sa stresom na radnome mjestu bori manje od trećine nastavnika ili njih 31,2 posto (od kojih 23,7 posto doživljava “prilično” stresa, a “puno” njih samo 7,4 posto), u Turskoj ukupno 23,4 posto, a u Rumunjskoj 22,2 posto prosvjetnih djelatnika.

Nije to znanstvena fantastika, nego su do tog zaključka došli europski istraživači, konkretno te je detaljne usporedne podatke u listopadu ove godine objavio Eurydice, europska mreža namijenjena razmjeni i pružanju relevantnih podataka o obrazovnim sustavima i politikama u 37 zemalja, koju su osnovale Europska komisija i zemlje članice još 1980. godine. Podaci su objavljeni u publikaciji “Učitelji i nastavnici u Europi – karijere, razvoj i dobrobit” (odnosno, da ispoštujemo preporuke izdavača, kao puni izvor navodimo Europsku komisiju/EACEA/Eurydice, 2021. Učitelji i nastavnici u Europi – karijere, razvoj i dobrobit. Izvješće Eurydicea. Luxembourg – Ured za publikacije Europske unije).

Kriza struke

U izvješću se, uz ostalo, navodi kako se u cijeloj Europi obrazovni sustavi suočavaju s krizom nastavničke struke, to jest općenito s manjkom učitelja i nastavnika, ponekad pogoršanim njihovom neravnomjernom raspodjelom po predmetima i geografskim područjima, starenjem učitelja i nastavnika, napuštanjem struke i niskim stopama upisa u inicijalno obrazovanje. Analizirali su, uz ostalo, i izloženost stresu na radnome mjestu učiteljske populacije u Europi, i u zemljama Europske unije, i izvan nje, a u tom smislu koristili su podatke iz međunarodnog istraživanja TALIS 2018. (OECD-ovo Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja). U tome je istraživanju 2018. godine, uz 240 tisuća učitelja i nastavnika iz 48 zemalja svijeta, sudjelovalo i 3358 učitelja predmetne nastave (od 5. do 8. razreda) naših osnovnih škola te 2661 nastavnik srednjih škola iz Hrvatske.

Kada govorimo o temi stresa, u Eurydiceovu izvješću analizirani su podaci za nastavnike u nižem srednjoškolskom obrazovanju (termin za međunarodnu ISCED 2 razinu, kod nas bi to, uvjetno rečeno, mogli biti završni razredi osnovne ili početni razredi srednje škole). U svakom slučaju, analiza je pokazala kako u Europi u prosjeku oko polovine nastavnika doživljava stres na poslu – konkretno, njih 46,8 posto, od kojih 30,8 posto “prilično”, a 16 posto “puno”. Iznad toga prosjeka odskače 12 obrazovnih sustava u Europi, a osim Portugala, Engleske i Mađarske, visokoj razini ovoga neželjenog stanja izloženi su i prosvjetari u Belgiji (francuska i flamanska zajednica), Bugarskoj, Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Latviji, Malti, čak i – Islandu. Nešto ispod prosjeka, ali znatno više od Hrvatske, sa stresom na radnome mjestu suočavaju se susjedi Slovenci (46,4 posto), a tu su i prosvjetari u obrazovno vodećoj Finskoj (42,8 posto), kao i Norvežani, Šveđani, Talijani i drugi.

Rumunji, Turci i Hrvati su na začelju, pa, ponovimo još jednom, taj problem muči manje od trećine hrvatskih prosvjetara, a u Portugalu, za usporedbu, gotovo sve nastavnike. Kada to još podignemo na višu kategoriju (“doživljavam puno stresa”), podaci pokazuju kako udio učitelja i nastavnika koji smatraju da su pod velikim stresom u Hrvatskoj iznosi sedam posto za osnovnoškolske učitelje i osam posto za srednjoškolske nastavnike, što je upola manje u odnosu na prosjek svih zemalja sudionica u TALIS 2018. istraživanju.

Hrvati su znatno ispod prosjeka i kada je u pitanju utjecaj toga neželjenog faktora na mentalno i tjelesno zdravlje. Tako u nas samo 12,3 posto osnovnoškolskih i 11,3 posto srednjoškolskih prosvjetnih radnika stoji iza tvrdnje kako stres “prilično” ili “veoma” negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje (europski prosjek 24 posto), a na tjelesno još i manje, tek na desetak posto naših nastavnika (europski prosjek 22 posto). Kako se navodi u Eurydiceovu izvješću, u Belgiji (francuska zajednica) i Portugalu, međutim, više od polovine nastavnika smatra da njihov posao negativno utječe na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Mentalno zdravlje također predstavlja zabrinutost za jednog od tri nastavnika u Belgiji (flamanska zajednica), Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Latviji i Ujedinjenom Kraljevstvu (Engleska).

Previše sati

Najviše europskih učitelja i nastavnika (55 posto) smatra kako im posao ostavlja “prilično” ili “puno” vremena za privatni život, a slično je i u Hrvatskoj. Najgore je po tom pitanju u Engleskoj i Islandu gdje je toga stava samo jedan od četiri (25 posto) prosvjetara.

Što su to najveći izvori stresa za europske prosvjetne djelatnike? Bez sumnje – previše administrativnog posla. Uopće, europski istraživači navode kako podaci otkrivaju da tri od prva četiri izvora stresa nisu izravno povezani s glavnim zadaćama nastave, a to su, uz napornu administraciju, još i odgovornost za postignuća učenika te zahtjevi nadležnih tijela (općinskih, županijskih, državnih). Udio nastavnika kojima administrativni poslovi zadaju glavobolju kreće se oko 53,2 posto na europskoj razini, dok u Hrvatskoj takav stav prevladava među 60 posto osnovnoškolskih i polovinom srednjoškolskih nastavnika.

Ali, stanje nije svugdje jednako – najmanje “suhu administraciju” izvorom stresa navode nastavnici u Estoniji i Finskoj (trećina, odnosno jedan od tri nastavnika), a najviše u Belgiji (flamanska zajednica) i Portugalu, čak dvije trećine. Na visokom drugom mjestu kao “stresni faktor” za europske prosvjetare (48,6 posto) smjestilo se previše ocjenjivanja, ali Hrvatska je ovdje opet ispod prosjeka – to predstavlja veliki problem za trećinu naših nastavnika. Više briga zadaje im odgovornost za uspjeh učenika koja je izvor stresa za više od polovinu naših prosvjetara, dok je europski prosjek 47,3 posto.

Zanimljivo je i kako nešto manje od trećine (30 posto) europskih nastavnika snažno “stresira” previše nastavnih sati, dok isto izjavljuje oko 15 posto srednjoškolskih nastavnika u Hrvatskoj te 17 posto osnovnoškolskih učitelja.