Grade se reciklažna dvorišta, hoće li računi za odvoz otpada biti manji?

Priopćenje zadarskog HSLS-a prenosimo u cijelosti:

Grad Zadar kao investitor planira izraditi Reciklažna dvorišta na lokacijama Gaženica, Diklo i mobilno reciklažno dvorište koje se ciklički postavlja prema unaprijed definiranom rasporedu. S obzirom na nepripremljenu dokumentaciju HSLS smatra da se sa takvim projektima kasni, pa vezano za reciklažna dvorišta koja se planiraju može se zaključiti kako je njihova izgradnja u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Iz članka se također može zaključiti kako je po predviđenim sadržaju usklađeno s Pravilnikom o gospodarenju otpadom. Cijena se isto tako može ocijeniti prihvatljivom. Ono na što upozoravamo je činjenica kako će se ostatna količina komunalnog otpada u budućem Centru za gospodarenje otpadom (CGO) naplaćivati po količini. Iskustva govore kako reciklažna dvorišta, a niti zeleni otoci neće u bitnom smanjiti ostatnu količinu otpada koja će se upućivati na CGO. Zbog toga treba modificirati postojeći način prikupljanja otpada u Zadru te ga prilagoditi za odvoz na spomenuti CGO. Postojeći način polazi od načela prikupljanja na kućnom pragu i to papira i plastike u zasebne vreće te ostatnog komunalnog otpada u posebnu kantu/kontejner. Da bi se racionalizirali troškovi prikupljanja i odvoza odnosno zbrinjavanja, treba razmisliti da se sustav promjeni na način da se na kućnom pragu uz zadržavanje zelenih otoka, omogući:

- U jednu posudu ili vreću se stavlja sav reciklabilni otpad koji svakodnevno nastaje u kućanstvima (papir, karton, plastika, MET ambalaža) - U drugu vreću/posudu se stavlja ostatni komunalni otpad koji će se odvoziti u CGO

Na ovaj način će se maksimalno smanjiti količine za odvoz u CGO a time bi računi građanima trebali biti i manji. Ono što je bitno, za ovaj reciklabilni otpad je nužno izgraditi jednostavnu sortirnicu gdje će se iz otpada ukloniti nečistoće kako bi se mogao prodati na tržištu sekundarnih sirovina. Iskustva su takva da i odvojeno prikupljeni otpad sadržava 10-50% nečistoća zbog čega nema ili ima vrlo slabu tržišnu vrijednost. Od prodaje sekundarnih sirovina, Grad Zadar može održavati svoj sustav gospodarenja otpadom i učiniti ga maksimalno priuštivim građanima. Za bio otpad (kuhinjski i zeleni otpad) treba razmotriti podjelu kućnih kompostera kućanstvima koja imaju okućnice. Time će se dodatno smanjiti ukupne količine otpada prema budućem CGO-u. Ovo su načelni prijedlozi koje HSLS Grada Zadra predlaže za nadogradnju postojećeg sustava gospodarenja otpadom. Prijedloge će biti moguće konkretizirati kroz Plan gospodarenja otpadom koji će Grad Zadar (treba) izraditi i uskladi s novim nacionalnim Planom.

Predsjednica ogranka HSLS Grad Zadar Marina Marić