- Poštovani i cijenjeni nadbiskupe mons. dr. Želimire Puljić, ujedno Vaša Ekselencijo predsjedniče Hrvatske biskupske konferencije,
U ovom trenutku zebnje, raspada vrijednosti, strahova, ali i nade, a prije samog početka Korizme koja ove godine započinje 2. ožujka (kad je slučajno i moj rođendan), ako Bog tako bude htio, otići ću unatoč opasnostima na hodočasnički put i stoga vjerojatno neću moći na eventualnom gradskom vijeću grada Zadra kao vijećnica, od sveg srca podržati namjeru da se zgrada koju sad koristi Zadarska županija na adresi Božidara Petranovića 8, sa svim okolnim područjem prepusti glazbenoj naobrazbi i koncertnom uredu što zastupam duže od tri godine.
U veljači 2019. o tome sam pisala tadašnjem ministru državne imovine Goranu Mariću; evo članka o tome: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/tribina/nemojte-dati-da-se-zgradazupanije-privatizira-590145?fbclid=IwAR3nvdfMxg46LNma_SvcumHbjUXOSSbKyiCnRvCURJPA4jqQUprG11HZQU
Od tada su se stvari u svakom pogledu u našem gradu, državi i šire – još pogoršale. Ogromne su podjele u društvu uzrokovane i reakcijom na virus SARS-COV-19, te posljedicama takvog reagiranja koje je još više osiromašilo ionako privatizacijskom pljačkom javnih dobara ranije osiromašen i ostavljen bez pravih poslova velik dio naroda. Ostao nam je turizam. Zašto ga onda ponovo ne usmjeriti na onaj koji bi donio pozitivne pomake u državi i omogućio poslove velikom broju malih privatnika kojima bi mogli dostojno prehranjivati svoje obitelji?
Zato Vam Nadbiskupe upućujem molbu da se odreknete namjere uzimanja predmetne zgrade za Zadarsku Nadbiskupiju Zadarsku (dijela Vatikanske) i sa ostalim intelektualcima i inima podržite je za namjenu Glazbene škole, Doma glazbe kako ju je lijepo nazvao uvaženi profesor u miru g. Pavuša Vežić, kao još jednog bisera u koncertnim prostorima za Glazbene večeri u
Sv. Donatu kao jednim od najvećih civilizacijskih dostignuća ovog starog Grada. Gosti koje koje bi takvo jedno mjesto vrhunske koncertne lokacije omogućilo dovesti u naš grad, su gosti spremni ostaviti značajna sredstva, a da pritom ne donose sve one probleme masovnog turizma zbog kojeg jezgra našeg grada već užasno pati i ostaje bez stanovnika. Štoviše u tom smjeru, novog pogleda na razvitak i održivost u gospodarstvu (a nama je većinom ostala samo jedna gospodarska grana, a i ona prijeti samourušavanjem upravo zbog neodrživog pristupa razvitka turizma koji nam divljački apartmanizira obalu dok velike strane hotelske kuće preuzimaju dosadašnje poslove manjih obiteljskih gostinaca i tako koncentriraju turizam u uski pojas obale u kratkom vremenu niti dva ljetna mjeseca).
A trebalo bi biti suprotno ako želimo da naši ljudi mogu živjeti od cjelogodišnjeg turizma. Molim Vas stoga da podržite ideju koja se kao osobi uključenoj i zainteresiranoj za život ovog grada i države već neko vrijeme nameće, a za koju ću nakanu na početku Korizme moliti u kući Djevice Marije kod Efeza u Turskoj, gdje su hodočastili pape Pavao VI., Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. I Papu Franju prosljeđivanjem ovog pisma obavijestiti ću o ovoj nakani koju ću stoga malo obrazložiti. Moliti ću naime da se Katolička crkva u Hrvatskoj, za nekretnine oduzete u SFRJ jednom za svagda, transparentno pred očima cijelog hrvatskog naroda, obešteti posebnim područjima naše države, na kojima bi od Trsata, preko Marijinih svetišta na Velebitu, dotičući se Crkve hrvatskih mučenika u Udbini u Lici, mitske planine Dinare, Sinja kojeg stoljećima čuva Gospa Sinjska u Dalmatinskoj zagori i možda dalje (ali to više nije naše važno pitanje obeštećenja za (nekretnine) preko Međugorja i Ramske Gospe u Bosni i Hercegovini tj. sve do onog mjesta do kud Gospodin i njegova Majka nadahnu, krenemo u projekt izgradnje hodočasničkog puta Marije pomoćnice naroda. Po uzoru na Camino de Santiago, Put svetog Jakova, Pirinejskog poluotoka koji predstavlja ne samo duhovni, nego i gospodarski izlaz mnogima na spasenje, smatram kako bi takav ogroman projekt katarzično utjecao i na naš Balkanski poluotok, osobito u ovom trenutku kad je više nego ikad potrebna nova evangelizacija, razumijevanje među narodima, obraćenje i pokajanje.
