Agencija za elektroničke medije, u suradnji sa Sveučilištem u Splitu, organizirala je danas predstavljanje milijunski vrijednoga projekta "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, koji se provodi sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i spomenuta Agencija.
Za provedbu ove mjere kojoj je krajnji cilj spriječiti širenje dezinformacija i povratak novinarstva na tvorničke postavke - donošenje točnih, temeljitih provjerenih i kvalitetno obrađenih tekstova, kao i povratak značajno poljuljanog povjerenja građana u medije - osigurano je impresivnih 45 milijuna kuna, odnosno skoro šest milijuna eura eura bespovratnih sredstava. U najkraćem, točnost informacija na hrvatskom medijskom tržištu uskoro će pratiti brojni fact-checkeri, što bi trebalo prosijati žito od kukolja i javnosti obznaniti tko ih učestalo vara objavom poluistina i dezinformacija, a iza kojih medija stoji ozbiljan i vjerodostojan rad.
Kako je istaknuo Nikola Koceić Bilan, prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu, je istaknuo koliku moć imaju oni koji plasiraju informacije, ali i koliki problem nastaje kad preko svojih komunikacijskih kanal dezinformiraju i kreiraju lažnu stvarnost.
- Cijela priča provjere informacije ne može biti prepuštena intuiciji ili pronicljivosti pojedinaca, treba prepustiti znanosti. Stoga ćemo se i mi, koji imamo kadrove, znanje i iskustvo, prijaviti na ovaj javni poziv - najavio je.
Josip Popovac, ravnatelj Agencije, izrazio je nadu kako će se ovim projektom napraviti nova mrežu fact checkera, te osnažiti i postojeće. Očekuje da će na koncu izabrati petnaestak suradnika koji će se baviti provjerom točnosti informacija u medijskom prostoru.
- Nekada je bilo jako skupo u medijima lagati, a digitalna transformacija je dovela do toga da to više nije slučaj. Ako ovim postignemo da se laganje ne isplati i da se skupo plaća, popravit ćemo medijsku sliku Hrvatske - zaključio je Popovac.
Krešimir Partl, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, u startu je demantirao da ovo ima ikakve veze sa cenzurom, nego je jedina svrha na poticajan, a ne represivan način dokinuti lažne informacije, ali i neselektivno prenošenje sadržaja s društvenih mreža.
- Ovo je potraga za točnim informacijama - kazao je Partl, te istaknuo kako za projekt mogu konkurirati i mediji, ali pod da su financijski neovisni.
Najavio je i kako će na stranicama Agencije za elektroničke medije objavljivati podatke o medijima koji daju najtočnije informacije, a sve kako bi krajnji korisnici znali koji su mediji najviše ulagali u istraživačko novinarstvo i koji imaju najmanje dezinformacija, odnosno fake newsa.
Javni poziv je već objavljen na mrežnim stranicama Agencije za elektroničke medije, a temelji se na studiji "Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje“, koju su izradile profesorice zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti dr.sc. Marijana Grbeša Zenzerović i dr.sc. Iva Nenadić.
Njihova sveobuhvatna studija je pokazala kako je digitalna transformacija medijskog i informacijskog tržišta u potpunosti promijenila "medijsku prehranu“ publika koje se pri pronalaženju vijesti sve više okreću internetskim tražilicama, društvenim mrežama i nenovinarskim izvorima. Došlo je do "informacijskog poremećaja“ u kojem, kako je istaknula dr. Nenadić, ljudi teško mogu naći vjerodostojne medijske izvore.
Poražavajući je podatak da Hrvati danas više od ostalih državljana EU vjeruju sadržaju s društvenih mreža nego klasičnim medijima, a mnogima od njih influenseri postaju najvažniji izvor informiranja.
- Društvene mreže nisu bile ni dizajnirane da donose vijesti, nego da vas povežu s prijateljima i poznanicima i zabave, a nekako su mnogima uspjele postati glavni izvor informiranja. Mediji su tu izgubili privilegirani status, oni više nisu prvu koji donose vijesti, ali trebali bi postati prvi koji će donijeti točnu i kvalitetno obrađenu vijest - istaknula je dr. Nenadić.
Ona i kolegica Grbeša Zenzerović su zaključile kako su, s obzirom na to da online platforme dominiraju digitalnim oglašavanjem, mediji su primorani razvijati alternativne poslovne modele kako bi osigurali održivost i ostali relevantni.
- Međutim, u tom procesu, oni često slijede imperativ brzine, na štetu točnosti. Isto tako, uredničke odluke sve se više temelje na "ekonomiji pažnje“, web-analitici i clickbait naslovima nego na vrijednosti vijesti i procjeni javnog interesa. Taj proces "deprofesionalizacije“ novinarstva i nemogućnost medija da adekvatno i dovoljno brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove, otvorio je prostor i potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru informacija i utvrđivanje činjenica – fact-checkerima.
I sad smo tu gdje jesmo: mediji bi trebali provjeravati informacije prije objave, a budući da očito imaju sve manje vremena za to, otvorili su prostor fact-checkerima koji će provjeravati informacije nakon objave vijesti i od toga ubirati novac. Nadajmo se da će krajnji korisnici od svega toga na koncu imati i koristi u vidu točnih informacija i vjerodostojnih medija.
Nadajmo se i da iduće Reutersovo istraživanje neće pokazati alarmantno nepovjerenje Hrvata u medije. Naime, zamor od medija i aktivno izbjegavanje vijesti u Hrvatskoj je ove godine iznosilo 51 posto, što je jedan od je najviših rezultata koje je Reuters Institute Digital News Report zabilježio u Europi!
Nives Zvonarić, načelnica sektora za medije u Ministarstvu kulture i medija predstavila je Javni poziv, a detalje možete naći na ovom LINKU.