Nadbiskup Zgrablić poziva vjernike na korizmeno hodočašće na Molat, organiziran je katamaran

Korizmeno hodočašće Zadarske nadbiskupije na otok Molat koje predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić održava se u subotu, 11. ožujka povodom 80. godišnjice okrutne smrti s. Agneze Petroša, redovnice rodom s Molata, otoka u sjevernom dijelu zadarskog arhipelaga.

Hodočašće organizira Zadarska nadbiskupija. Tim povodom nadbiskup Zgrablić uputio je pismo župnicima, upraviteljima crkava i redovništvu na području Zadarske nadbiskupije u želji da potaknu vjernike da sudjeluju na tom susretu vjere, nadbiskupijskog zajedništva i iskazivanja poštovanja žrtvi nevino ubijene s. Agneze i drugih zadarskih svećenika u Drugom svjetskom ratu i poraću.

Nadbiskup Zgrablić u dopisu pojašnjava da je otok Molat izabran za mjesto hodočašća povodom 80. godišnjice smrti molaćanske redovnice Agneze Petroša te „u sjećanju na podmuklo ubojstvo Slugu Božjih don Eugena Šutrina, višegodišnjeg župnika u Molatu i Brguljama i u spomen na don Srećka Lovretića, rođenog Molaćanina kojega su ubojice svezanoga bacili u more i utopili kao i u sjećanju na druge svećenike, redovnike i vjernike laike ubijene tijekom i nakon Drugog svjetskog rata In odium fidei - Iz mržnje prema vjeri, za koje se vodi proces kauze za beatifikaciju“ poručuje mons. Zgrablić.

Na tom hodočašću će se također moliti za sve žrtve velikog koncentracijskog logora na Molatu kojega su uspostavili talijanski fašisti i kroz kojega je u Drugom svjetskom ratu bilo prošlo oko 20.000 ljudi.

Nadbiskup Zgrablić potiče župnike i ostale pastoralne djelatnike da o tom hodočašću obavijeste vjernike, da ih „pozovu na taj korizmeni hodočasnički molitveni put“ te se, prema mogućnosti, osobno priključe hodočašću u zajedništvu sa župljanima.

„Dobro došli su svi koji se žele pridružiti toj molitvi i hodočašću. Gospodin neka milostivo pogleda na žrtvu naših Slugu Božjih i neka učini da njihova nevino prolivena krv nadopuni ono što nedostaje patnjama Kristovim za spasenje svijeta, a svima nama podijeli milost da na Kristovu ljubav odgovorimo našom ljubavlju i vjernošću. Neka njihova prolivena krv bude korisna da i mi idemo i rod donosimo“ poručuje nadbiskup Zgrablić u duhu svoga biskupskog gesla I rod donosite.

Itinerarij hodočašća je sljedeći:

U 9,00 sati je polazak hodočasnika s posebno organiziranim katamaranom s poluotoka u središtu grada Zadra prema Molatu.

Za vrijeme putovanja prema Molatu hodočasnici će se uz stručnoga tumača upoznati sa životom Slugu Božjih i poviješću koncentracijskog logora u Molatu.

U 10,30 sati započinje pobožnost Križnog puta od župne crkve Pohođenja BDM u Molatu, preko koncentracijskog logora, groblja logoraša, mjesta mučeništva, ubojstva i ukopa s. Agneze u Brguljama.

U 12,30 sati nadbiskup Zgrablić će predvoditi svetu misu ispred obiteljske kuće s. Agneze u Brguljama.

U 13,30 sati je pauza za ručak (hodočasnici neka ponesu sa sobom hranu i piće).

U 14,30 sati je povratak katamarana iz Brgulja, a u 15,30 sati je dolazak hodočasnika na poluotok u Zadar.

Prijave za hodočašće primaju se u župnim uredima Zadarske nadbiskupije do ponedjeljka, 6. ožujka ili do popunjavanja mjesta na katamaranu (broj mjesta je ograničen).

Župnici neka rezerviraju broj mjesta na katamaranu kod vicekancelara don Marina Batura, radnim danom od 9 do 12 sati. Prilikom upisa u župnom uredu potrebno je uplatiti putnu kartu u iznosu od 15,00 €.

O žrtvama ubijenima In odium fidei

Nadbiskup Zgrablić u nekoliko prigoda u kojima je sudjelovao kao pastir Zadarske Crkve isticao je zasluge ubijenoga klera i laika iz mržnje prema vjeri te je konkretno opisao i način kako su stradali ti mučenici Crkve.

„Don Eugen Šutrin za svećenika je zaređen u šibenskoj katedrali 17. srpnja 1938. Nakon svoje mlade mise u rodnoj župi Luka na Dugom otoku, don Eugen je imenovan za upravitelja župe Molat i Brgulje na otoku Molatu 1939., gdje je bio do jeseni 1945. godine.

Bilo je to vrlo teško povijesno razdoblje. Na otoku Molatu, uz župnu crkvu, bio je fašistički koncentracijski logor od 1941. do 1943. godine. Don Eugen je tu redovito svaki ponedjeljak slavio svetu misu za hrvatske zatvorenike. Prema prikupljenim svjedočanstvima, uz rizik života pomogao je žrtvama fašističkog terora.

Za vrijeme njegove službe na otoku Molatu, za don Eugena je sigurno jedan od teških događaja bio sprovod kojega je vodio s. Agnezi Petroša, redovnici klarisi. S. Agneza u ratnom vihoru boravila je u svojoj rodnoj župi Brgulje.

Na međunarodni Dan žena, 8. ožujka 1943., na karnevalski utorak, u sumrak, pripadnici revolucionarnih komunističkih strujanja nasilno su izveli s. Agnezu iz rodne kuće u Brguljama.

Prema svjedočanstvu njenih još živih nećaka, s. Agnezu su silovali, polomili čeljust, izbili zube, iščupali jezik i objesili je naopako na stablo masline posred mjesnog groblja.

Kada se razdanilo, s. Agnezu mrtvu je našla njena majka. ‘Krivnja’ s. Agneze bila je što je činila dobro svakome bez obzira na nacionalnost, vjersko ili političko opredjeljenje. S. Agneza u vrijeme svoje okrutne smrti imala je 41 godinu“, rekao je mons. Zgrablić u šibenskoj katedrali sv. Jakova 13. studenoga 2022., na početku mise koju je predvodio na Nadbiskupijskom hodočašću sv. Nikoli Taveliću.

Teški zločin dogodio se i nad don Eugenom koji je u jesen 1945. postao upraviteljem župa Privlaka, a privlačkim župnikom imenovan je 20. studenog 1945. godine.

„Samo šest dana kasnije, 26. studenoga, u večernjim satima, došli su u župnu kuću dvojica mladića skojevaca iz obližnjih mjesta. Mladići su izmislili priču da don Eugen pođe s njima u udaljeni zaseok i podijeli sakrament bolesničkog pomazanja njihovoj umirućoj majci koju je udario konj.

Kao dobri pastir, u brizi za spas duše koja umire, don Eugen je uzeo sveto bolesničko ulje te odlazi s nepoznatim mladićima u tamu. Oni su ga putem ustrijelili s dva hica u glavu. Njegovo tijelo zamotali su s kamenjem i bacili ga u more kako bi more sakrilo njihov zločin.

Sutradan su župljani Privlake našli njegovo tijelo kako pliva uz morsku obalu. Don Eugen je imao 31 godinu. Don Eugen je ubijen jedino iz mržnje prema Bogu, Crkvi i svećeništvu.

Don Srećko Lovretić rođen je u Molatu 7. rujna 1911. U državnoj gimnaziji u Šibeniku položio je ispit zrelosti kao sjemeništarac Zadarske nadbiskupije.

Za svećenika ga je u šibenskoj katedrali 14. srpnja 1935. zaredio šibenski biskup Jerolim Mileta, apostolski administrator Zadarske nadbiskupije.

Don Srećka su partizanski ustanici, predvođeni partizanskom crvenom zastavom, 26. srpnja 1942. izveli iz župnog stana u Luci na Dugom otoku. Nakon mučenja u lučkoj šumici, ukrcali su ga u brod i otplovili prema Kornatima. Utopili su ga u uvali Mule u Kornatima. Don Srećko je imao 31 godinu.

Don Eugen Šutrin, s. Agneza Petroša i don Srećko Lovretić bili su vjerni heroji istinskog bogoljublja i čovjekoljublja.

Molimo da ti ugodnici Božji, kao i druge žrtve bogoljublja i čovjekoljublja Zadarske nadbiskupije okrutno ubijene iz mržnje prema katolicima, budu uzor u bezuvjetnoj ljubavi prema Bogu i čovjeku te da budu uzdignuti na čast oltara, da se njima možemo utjecati za pomoć i zagovor u svim okolnostima života“, potaknuo je mons. Zgrablić uz proslavu sv. Nikole Tavelića, prvog proglašenog sveca u hrvatskom narodu koji je također podnio mučeničku smrt.

Nadbiskup Zgrablić potiče da naša molitva i kajanje budu misli kojima je don Eugen počeo svoju prvu propovijed kao upravitelj župe u Molatu 1939. godine:

„Ti, o Bože, koji sve dobro uređuješ i ravnaš, ne gledaj na moje slabosti koje me čine nedostojnim da promičem tvoju slavu, već pogledaj na potrebe duša. Daj da se s ovoga mjesta uvijek borim protiv grijeha i promičem krepostan život“.

Poznavanje navedenih potresnih činjenica iz teške povijesti hrvatskog naroda i Crkve u Hrvatskoj dodatni su poticaj vjernicima Zadarske nadbiskupije da se odazovu na poziv nadbiskupa Zgrablića, svojih župnika i redovnika da sudjeluju u Nadbiskupijskom korizmenom hodočašću na Molat, kako bi molitvom i u duhu pobjedničke slave trpećega Krista i u njegovim udovima, iskazali poštovanje njihovoj žrtvi za ljude, Boga i Crkvu.

To će hodočašće biti i vid osobne duhovne obnove u vremenu korizme kada Crkva na osobit način časti Križni put i otkupiteljsku smrt našeg Gospodina Isusa Krista, kojega su do vlastite mučeničke smrti, ne uzvraćajući na zlo zlim, vjerno nasljedovali i pripadnici zadarskog klera i laika ubijeni iz mržnje prema vjeri.