Tko ne ukloni objavu u najkraćem roku čeka ga račun od 50 milijuna eura... uskoro možda i u Hrvatskoj!

Od ponedjeljka se u Njemačkoj primjenjuje strogi novi zakon čiji je cilj konačno stati na kraj govoru mržnje na društvenim mrežama. Tvrtke koje unutar 24 sata od prijave nepoćudnog sadržaja ne uklone sporni sadržaj mogle bi dobiti kazne do 50 milijuna eura za svaki zasebni slučaj, javlja BBC.

Zakon o nadzoru mreža, Netzwerkdurchsetzungsgesetzili NetzDG, stupio je na snagu u listopadu prošle godine, no internet tvrtkama koje upravljaju društvenim mrežama je dopustio period prilagodbe od tri mjeseca, koji je jučer završio. Prvenstveno će se fokusirati na Facebook, Twitter i YouTube, ali će nadgledati i Snapchat, Google, Instagram, Reddit, Tumblr i rusku verziju Facebooka, VK.

Društvene mreže u Njemačkoj morat će se pridržavati strogih njemačkih zakona o zabrani isticanja nacističkih obilježja, neonacističke propagande i negiranja holokausta. Građani ne moraju biti niti korisnici društvene mreže da bi mogli prijaviti prekršaj, već će to moći učiniti putem online formulara upućenog Ministarstvu unutarnjih poslova.

Twitter, Google i Facebook su dobrovoljno uveli sličan mehanizam još 2015. godine, no u većini slučajeva nisu se pridržavali roka od 24 sata - iako bi svi na kraju uklonili objave s govorom mržnje, jedino je YouTube to radio na vrijeme.

Njemačka policija pristupila je problemu i sa svoje strane, pa je tako na ljeto imala 36 intervencija u kojima je ušla u stanove i uhitila osobe koje su na društvenim mrežama stavljale nezakonite objave. Većinom se radilo o krajnjim desničarima, no uhićena su i dva lijeva ekstremista, kao i jedna osoba koja je vrijeđala nekog zbog spolnog opredjeljenja.

Ekstremna desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je najglasniji kritičar novog zakona, no pridružili su joj se i neočekivani saveznici - međunarodna organizacija Reporteri bez granica, kao i brojni aktivisti za slobodu interneta, koje brine da bi neka buduća vlada mogla iskoristiti zakon za zatiranje slobode govora.

- Moguće je da kancelar preuzme izravni utjecaj nad kriterijima, rekao je pravni stručnjak Simon Assion za Süddeutsche Zeitung.

- Ministarstvo pravosuđa ima pristup implementaciji mehanizmima za brisanje koje su uvele društvene mreže, naglasio je.

Neprofitna udruga Digitalno društvo (Digitale Gesellschaft) tvrdi kako je Zakon smišljen nabrzaka, i kako ne radi ništa osim što gura velik društveni problem u ruke internet tvrtki.

- Borba protiv kažnjivog govora mržnje je zadaća za cijelo društvo, a može biti uspješna samo kroz pažljivo promišljen, koherentan koncept putem zajedničkih nastojanja civilnog društva, rekao je direktor Digitalnog društva Volker Tripp.

- Prebacivanje ove odgovornosti na tvrtke je pravno upitno, a povrh toga nije ni produktivno, zaključio je.

Iako je njemački zakon ekstremni primjer, Europska komisija je krajem rujna također objavila smjernice za društvene mreže, u kojima ih poziva na brže reagiranje - prepoznavanje i uklanjanje sadržaja koji uključuje mržnju.

U smjernicama EK-a navodi se i upozorenje internetskim tvrtkama kako će, ukoliko same ne porade na pravovremenom uklanjanju takvog sadržaja, uvesti regulativu na razini cijele EU. Iako smjernice nisu navodile nikakve precizne planove za takvu regulativu, njemački Zakon mogao bi poslužiti kao očita inspiracija.