Aplikacija Telegram za razmjenu kriptiranih poruka sve češće se proziva od raznih nacionalnih zakonodavstava i sigurnosnih agencija zbog popularnosti u kriminalnim krugovima i nemogućnosti nadzora.
„Mafijaški WhatsApp“, „džepni darknet“, „siguran chat za džihadiste“, „dilerska mreža“ – samo su neki od naziva kojima je časte nemoćni kontrolori zakonitosti. Usprkos tome, ili baš zbog toga, zastupljenost Telegrama na mobilnim telefonima početkom ove godine je nadmašila sve ostale, uključujući WhatsApp Marka Zuckerberga: postao je najpreuzimanija digitalna aplikacija na svijetu.
Telegram je programčić za slanje teksta i multimedijalnih poruka na Android, iOS i Windows uređajima, jako nalik WhatsAppu ili Viberu. No, glavna značajka aplikacije je mogućnost tajnog chata putem end to end enkripcije, što joj osigurava visoki stupanj zaštite podataka koji navodno nije moguće razbiti ni od koga, osim samih korisnika. Telegram nudi i opciju samouništenja poruka putem tajmera, čime se brišu svi tragovi nečije prepiske s mobitela. Aplikacija je temeljena na MTProto sistemu komunikacije koja omogućava razmjenu poruka bez centralnog servera, zbog čega je navodno otporna na sve pokušaje NSA i CIA-e da kontroliraju sadržaj, a nedavno se našla i na udaru njemačkih institucija zbog nepoštivanja tamošnjeg rigoroznog zakona o sigurnosti na mrežama.
Tehnički kreator Telegrama je ruski programer Nikolaj Durov, matematički genij s dvostrukim doktoratom. Njegov brat Pavel, međutim, predstavlja društvenu dimenziju projekta: on je medijski isturena figura zadužena za razvoj i marketing, disidentski milijarder i apatrid koji je uvijek u crnom, čime oponaša glavni lik iz svojedobno kultnog filma Matrix. Braća Durov veći dio djetinjstva su provela u Torinu, jer je u Italiji tad radio njihov otac, doktor filologije i autor brojnih znanstvenih radova: obitelj im navodno ima plemićke korijene.
Stariji brat Nikolaj (rođen 1980.) programiranjem se zarazio još u osnovnoj školi, postavši višestruki nositelj brojnih zlatnih medalja na svjetskim takmičenjima iz matematike i informatike, te naposljetku nositelj akademskih titula i u Bonnu i u Sankt Petersburgu. Kad je mlađi brat Pavel (rođen 1984.) diplomirao filologiju, sa starijim je osnovao kompaniju VKontakte, društvenu mrežu na ruskom nalik na Facebook. Ubrzo su postali najveći u Ruskoj Federaciji. Telegram su pokrenuli 2013. kao sigurniju alternativu WhatsAppu i drugim srodnim aplikacijama, a zanimljivo je da im je kreaciju zapravo potaknula državna represija režima Vladimira Putina.
Nakon što su Putinove snage sigurnosti 2011. razbile tadašnje protuvladine prosvjede i prionule zatvaranju većine oporbenih web stranica, upale su i u dom braće Durov u Sankt Petersburgu tražeći podatke o korisnicima njihove društvene mreže. Oni su, međutim, odbili FSB-u predati podatke o ukrajinskim oporbenjacima koji su se protivili aneksiji Krima, kao i zatvoriti račun oporbenjaka Alekseja Navaljnog. Ubrzo su zbog toga bili prisiljeni prodati dionice tvrtke oligarsima bliskim Putinovu režimu, te su s dobivenih 300 milijuna dolara otpočeli razvoj Telegrama, komunikacijske platforme izvan dohvata svih vrsta moćnika.
Programerski mastermind, Nikolaj Durov, s vremenom se povukao iz biznisa i političke borbe u znanost, te trenutno radi na mjestu višeg istraživača na sanktpeterburškom odsjeku Matematičkog instituta Steklov Ruske akademije. Pavel Durov je još prije sedam godina napustio Rusiju i od tad sa svojim malim programerskim timom putuje po svijetu, masno zarađuje, nervira režime i njihove sigurnosne agencije, te učestalo mijenja prebivališta. Tvrtka mu je nominalno prijavljena u Dubaiju, a on je kupio državljanstvo karipske otočne države Sveti Kristofor i Nevis samo kako bi slobodnije putovao. Ove je godine bogatstvo Pavela Durova premašilo vrijednost od 17 milijardi dolara.
Telegram je definirao kao „slobodni komunikacijski teritorij“, zonu izvan dosega represivnih aparata bez obzira na zastave i boje. Obožavaju ga, međutim, i mnogi svjetski državnici, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a legenda tvrdi da se njime rado služi čak i Vladimir Putin i njegov suradnički krug, usprkos ljutom neprijateljstvu s autorom. Ruski Roskomnadzor, državno tijelo za nadzor komunikacije, dosad je s tamošnje mreže uklonilo na stotine web stranica nastojeći blokirati Telegram, no on je bez teškoća nastavio raditi ismijavajući nadzornike. U autoritarnim državama platforma je postala glavno oružje djelovanja oporbenih i prodemokratskih pokreta: od Hong Konga do Bjelorusije.
Sudeći po rijetkim intervjuima Pavela Durova, on se osjeća uvjerenim anarhistom i protivnikom ideje o državi kao takvoj. U višoj fazi anarhizma, onoj bogataškoj, režimi postaju dosadna i posve nepotrebna smetnja te on odbija bilo koji zahtjev za suradnjom koji dolazi od vlada, bez obzira o kojoj se radi. Nema nekretnina i tvrdi da se, živeći u izgnanstvu, osjeća posve slobodnom i sretnom osobom, kao iskonski građanin svijeta. Danas je u Berlinu, sutra u Londonu, a ljeta najčešće provodi u Finskoj.
Pavel Durov svoj nomadski način života tumači potrebom da sebe i posao zaštiti od svake nestabilne političke ili ekonomske situacije koja može nastati u bilo kojoj zemlji. Kaže da je lekciju u Rusiji savršeno naučio. S više od 17 milijardi dolara na računima, novac smatra precijenjenim, a stvaranje mnogo zanimljivijim od potrošnje. Još dok je živio u Rusiji bio je, inače, sklon prilično bizarnim incidentima kojima je ismijavao ljudsku pohlepu: znao je s prozora na ulicu bacati novčanice od pet tisuća rubalja (malo manje od tisuću kuna) te promatrati kako se prolaznici međusobno tuku oko slučajnoga plijena, kao životinje.