U listopadu se njima otrovalo pet puta više Hrvata nego lani! Nekima prijeti i transplantacija organa, stručnjaci savjetuju kako postupiti kod trovanja, što izbjegavati...

Više od 30 građana otrovalo se gljivama u posljednjih mjesec dana, od kojih su neki završili na intenzivnom liječenju i prijeti im transplantacija organa, doznaje Jutarnji list. Da je došlo do velikog povećanja otrovanih potvrđuje nam dr. sc. Zrinka Franić, liječnica u Centru za kontrolu otrovanja i poslijedoktorandica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

- U odnosu na listopad 2021. godine, u istom mjesecu 2022. godine zamijećen je peterostruki porast poziva zbog otrovanja gljivama. Povećana učestalost otrovanja gljivama u svakom se slučaju može pripisati izrazito dobroj gljivarskoj sezoni ove jeseni, a najviše zabrinjava porast otrovanja najotrovnijim gljivama, uz razvoj ozbiljnih simptoma, koji u nekim slučajevima dovode i do životne ugroze - kaže dr. Franjić i navodi da je ove jeseni posebice je izražen porast konzumiranja zelene pupavke, zatim panterove muhare te otrovnih pečurki.

Ovoj deliciji ne možemo odoljeti, ali budite oprezni! Sve su jestive, neke samo jednom! Evo koje smijete ubrati, kojima se bolje ne približavati, koje dvije ne smijete zamijeniti

Ponekad se olako shvaća toksični potencijal gljiva te treba naglasiti da prepoznavanje gljiva nije lak zadatak i ne može se naučiti samo promatranjem slika iz gljivarskih priručnika ili na internetu. U Hrvatskoj raste velik broj gljiva, od kojih su mnoge uvjetno jestive ili nejestive, a nekoliko desetaka vrsta gljiva je jako otrovno za čovjeka.

Najteži slučajevi

- Kod najtežih slučajeva, kao što je otrovanje zelenom pupavkom, koja je najotrovnija gljiva u Hrvatskoj, pacijent zahtijeva intenzivnu liječničku skrb zbog mogućnosti zatajenja jetre i bubrega te je u velikom broju slučajeva jedino učinkovito liječenje transplantacija jetre. Naime, pupavke sadrže desetak smrtonosnih toksina, od kojih su najotrovniji faloidini i amanitini. Kod otrovanja pupavkama dolazi do razvoja faloidinskog sindroma koji počinje desetak i više sati nakon konzumacije, čak i nakon nekoliko dana. Smrtnost kod odraslih je 30-50%, a kod djece u 100% slučajeva otrovanja - kaže dr. Franić.

Kod odraslog čovjeka, dodaje, smrt može uzrokovati konzumacija samo jednog grama gljive po kilogramu tjelesne težine. Kod otrovanja pečurkom i panterovom muharom javljaju se bolovi u trbuhu, znojenje, povraćanje i proljev, a zatim živčane smetnje, halucinacije i nesvjestica.

Ozbiljnost otrovanja u većini slučajeva može se odrediti na temelju vremena koje je potrebno da se pojave simptomi otrovanja nakon konzumacije gljiva.

- Razlikujemo otrovanja s brzom pojavom simptoma, tj. kada simptomi nastupe unutar sat vremena od konzumacije te otrovanja s kasnom pojavom simptoma (simptomi koji se javljaju šest i više sati od konzumacije). Otrovanja s brzom pojavom simptoma uglavnom su lakša i u većini slučajeva se radi o pojavi probavnih simptoma kao što su mučnina i povraćanje, što se ni u kojem slučaju ne treba smatrati pravilom, a ako se radi o otrovanjima s kasnom pojavom simptoma, obavezno je potražiti liječničku pomoć. Ako se radi o djeci, kod bilo kakve sumnje na otrovanje gljivama, bez obzira na brzinu pojave simptoma dijete treba pregled i liječenje pedijatra - zaključuje Franić.

Kako postupiti kod otrovanja gljivama

U slučaju sumnje na otrovanje gljivama, najbolje je odmah se javiti liječniku koji će prema potrebi kontaktirati CKO. U svakom slučaju, od velike je važnosti pokušati odrediti o kojoj vrsti gljive se radi, na temelju čega se jedino može dati ispravna prognoza i primijeniti pravilno liječenje. Pritom mogu pomoći podaci o mjestu branja (primjerice, je li gljiva ubrana u bjelogoričnoj ili crnogoričnoj šumi, raste li na panju ili tlu i sl.) i morfologiji gljive (izgledu klobuka i stručka). Najkorisnije je uvijek fotografirati gljive prilikom branja. Kod branja i konzumacije gljiva naglasak je na prevenciji otrovanja, stoga se valja držati određenih pravila i upozorenja kako do otrovanja ne bi ni došlo. Iz tog razloga, kako bismo upozorili pučanstvo na opasnosti branja i konzumiranja gljiva, donosimo savjete kod branja i pripreme gljiva te što učiniti kod sumnje na otrovanje otrovnim gljivama.

Savjeti kod branja gljiva

Nemojte brati rijetke i slabije poznate vrste gljiva!

Berite samo one koje dobro poznajete i koje odgovaraju opisu po karakteristikama, veličini, sezoni branja i staništu

Prepoznavanje i branje gljiva prema slikama s interneta i iz gljivarskih priručnika je nepouzdano, ima dosta sličnih vrsta gljiva i zabune su učestale

Posebno česte zabune su kod branja mladih, nezrelih, jajolikih oblika gljiva koji su vrlo slični kod otrovnih i jestivih vrsta

Ako kupujete gljive s tržnice, ne znači da su provjereno jestive!

Ako niste sigurni, konzultirajte se s nekim iskusnijim beračem gljiva

Prema okusu ne možemo razlikovati otrovne od jestivih vrsta; najotrovnije gljive su često vrlo ukusne

Kod branja pazite da se jestive gljive ne dotiču u košari s gljivama za koje niste sigurni jesu li jestive, naime spore se mogu pomiješati među gljivama

Savjeti nakon branja/kod pripreme gljiva

Nakon branja gljive je najbolje pohranjivati u košarama koje su dovoljno prozračne kako gljive u njima ne bi počele truliti

Ne jedite gljive koje su stare ili su dugo stajale u plastičnoj vrećici!

Kod kuće svaku gljivu pojedinačno pregledajte prije pripreme

Jela od gljiva preporučljivo je pripremiti i pojesti isti dan kada su ubrane

Gljive nikada ne konzumirajte u prevelikoj količini budući da i jestive gljive mogu biti teško probavljive!

Većina je otrovnih tvari iz gljiva termostabilna, što znači da se kuhanjem ne uništava

Maloj djeci je općenito bolje ne davati gljive za jelo, neka djeca slabo podnose čak i jestive gljive