Korona-kriza većini je stanjila kućne budžete, tako da će nakon mjera izolacije uslijediti, silom prilika, mjere racionalizacije. Kako uštedjeti koju kunu na režijama, hrani, odjeći, potrepštinama za dom...? Moguće je, i to ne pretjeranim odricanjem.
Mjesečni računi za struju među najvećim su stavkama obiteljskog proračuna, pa krećemo od njih. Oni mogu biti niži i za stotinjak kuna ako poštujemo zlatno pravilo štednje, a to je potrošnja u nižoj tarifi.
Zimi u tu tarifu ulazi desetosatno razdoblje od 21 do 7 sati, a ljeti od 22 do 8 sati. Umjesto da, primjera radi, štednjak na dva sata palimo u višoj tarifi, ručak možemo planirati dan ranije, pa ga skuhati od od 22 do 23 sata.
Nisu svi, naravno, noćne ptice i ne mili im se kuhati ili peglati do ponoći, no perilica rublja ili posuđa svoje može "odraditi" u razdoblju jeftinije struje, a pogotovo uređaji koji akumuliraju toplinu, bojleri i termoakumulacijske peći.
Umjesto 30, platite pet kuna
Uštede može donijeti i pravi izbor kućanskog uređaja, manjeg aparata, pa čak i žarulje. One klasične sa žarnom niti su ukinute, uskoro će i halogene, tako da vam na raspolaganju ostaje eventualno štedna ili LED žarulja.
Čak i ako imate priliku negdje nabaviti standardnu klasičnu žarulju, naš je savjet da to ne činite. Naime, ona u jedan dan potroši kilovatsat struje, koliko "ledica" u sedam dana. Preračunato u novac, to je 30 naspram pet kuna mjesečno. Ogromna razlika, zar ne?
Pravilno korištenje kućanskih aparata je itekako važno za ostvarivanje ušteda. Bojler je uređaj koji troši najviše energije u kućanstvu i zato treba biti posebno racionalan pri njegovoj upotrebi.
Onaj zapremine 100 litara, lošijeg energetskog razreda, ima u prosjeku gubitke u mirovanju do dva kilovatsata tijekom jednog dana. To znači da je, ako je bio uključen cijeli dan, jedan sat trošio energiju samo da bi održao zadanu temperaturu. Bojler stoga treba paliti po potrebi, bolje rečeno, potrebama članova kućanstva, s time da će se uštede postići ako uređaj "starta" s radom u nižoj tarifi.
Sat vremena, velika razlika
Upozoravamo da ćete za samo jedan sat rada u višoj i jedan sat rada bojlera u nižoj tarifi godišnje plaćati 1253 kune.
Čak trećina godišnjeg računa za struju odlazi na grijanje i hlađenje. Stoga, planirate li srezati svoje režijske troškove, zaboravite na navike tipičnog "termo-potrošača", a to su oni koji zimi zagrijavaju prostor tako da se mogu skinuti u kratki rukav, dok im je ljeti u stanu kao u "ledenici".
Upravo za takve, ekstremne slučajeve treba napomenuti kako klimatizacijski uređaj, ako ima inverter, koristi 40 posto manje energije, odnosno učinak uređaja za istu količinu energije je znatno poboljšan. Inače, za osam sati korištenja klime na dan, tijekom osam mjeseci, potrošit ćete 2054 kune godišnje.
Rastrošni fen
S korištenjem perilica rublja i posuđa također je moguće biti racionalan. Uštede se mogu postići izborom kraćih, tzv. economic programa koji su, također, učinkoviti te izbjegavanjem paljenja ovih uređaja u višoj tarifi.
I mali kućanski aparati "usisat" će vam kune iz novčanika ako ih budete "nonšalantno" koristili. Vjerojatno niste ni znali da dvosatni rad sušila za kosu troši dvaput više struje negoli onaj usisavača za prašinu u istom vremenskom intervalu.
Zanimljivo je i da stariji modeli usisavača troše čak i manje od modernih s obzirom na to da imaju veću snagu, pa se njima brže obavi posao, odnosno vrijeme njihova korištenja je kraće.
Na tržištu Europske unije unatrag nekoliko godina jasno je regulirana snaga novih usisavača. Bilo kako bilo, dva sata glačanja tjedno koštat će vas 126 kuna na koncu godine, usisavanja 92 kune, a sušenja kose 215 kuna.
Navika ostavljanja televizora upaljenim tijekom čitavog dana, također, nije nešto što bi trebalo zanemariti. Naime, dva sata rada plazma TV-a koštat će vas približno jednu kunu. Stoga, ako ste ovisni o slušanju zvukova u pozadini, radije upalite radioprijamnik.