Zadarska Čistoća d.o.o. početkom 2014. godine pokrenula je provedbu jednog od svojih najvažnijih projekata: odvojeno sakupljanje biorazgradivog otpada od ostalog miješanog komunalnog otpada iz domaćinstava na području mjesnih odbora Novi Bokanjac, Bokanjac, Crno, Dračevac, Ploča, Diklo i Stanovi. Svi korisnici na navedenim područjima, uz postojeće zelene posude, dobili su smeđe posude za odlaganje biorazgradivog otpada volumena 80 litara.
S vremenom, na području cijelog grada u blizini stambenih zgrada, uz spremnike za odlaganje miješanog komunalnog otpada te spremnike s narančastim poklopcem za reciklabilni otpad, postavljene su smeđe posude za odlaganje biorazgradivog otpada volumena 240 litara. Na otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru podijeljeni su komposteri. Takav način prikupljanja u skladu je sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
Direktor Čistoće Ivan John Krstičević još je prošle godine najavio kako se Zadar nalazi pred velikim komunalnim izazovom: zatvaranjem odlagalište u Diklu i otvaranjem Centra za gospodarenjem otpadom (CGO) u Biljanima Donjim događa se povijesna tranzicija u promjeni tehnologije prikupljanja i obrade otpada, poglavito miješanog komunalnog otpada, koji čini najveći udio u ukupnom otpadu.
Mijenjanjem pravila i zakonske obveze, te primjenom nove tehnologija prikupljanja i obrade otpada, od građana se traži sudjelovanje u cijelom procesu na način da iz primarnog komunalnog miješanog otpada izdvajaju sve ono što se može sekundarno koristiti ili reciklirati, kao što su metal, plastika, staklo, papir, a poglavito biootpad. U miješanom komunalnom otpadu biootpad čini gotovo jednu trećinu i njegovo odvajanje i odvojeno prikupljanje te prerada kompostiranjem u kvalitetno organsko gnojivo, jedan je od najvećih zadaća zadarske Čistoće.
Organski otpad čini prvenstveno kuhinjski otpad, a to su kore od voća, povrća, ljuske od jajeta, talog od kave, vrtni otpad, pokošena trava, lišće, grane, cvijeće, dakle sav biljni materijal. Sve to zajedno može ići u smeđe spremnike za biorazgradivi otpad.
Biorazgradivi otpad odnosi se na organske materijale koje mikroorganizmi poput bakterija, gljivica i drugih živih organizama mogu prirodno razgraditi u jednostavnije tvari. Ovaj proces razgradnje rezultira stvaranjem komposta, koji je dodatak tlu bogat hranjivim tvarima koji se može koristiti za obogaćivanje poljoprivrednog zemljišta i vrtova.
Primjeri biorazgradivog otpada uključuju: kuhinjski otpad kao što su ostaci hrane, kore od voća i povrća, talog od kave, vrećice čaja, ljuske od jaja, zatim vrtni otpad - lišće, pokošena trava, grane, cvijeće i drugi biljni materijali, naglašavaju u Čistoći ističući kako je pravilno gospodarenje biorazgradivim otpadom važno iz nekoliko razloga:
- Smanjeno korištenje na odlagalištima: biorazgradivi otpad čini značajan dio otpada na odlagalištima. Kad se ti materijali razgrade na odlagalištima, proizvode metan, snažan staklenički plin. Preusmjeravanjem biorazgradivog otpada s odlagališta možemo smanjiti emisije metana. Obogaćivanje tla: kompostiranjem biorazgradivog otpada stvara se kompost bogat hranjivim tvarima, koji može poboljšati kvalitetu tla, zadržavanje vode i rast biljaka. Očuvanje resursa: Recikliranje organskih materijala natrag u tlo smanjuje potrebu za kemijskim gnojivima i pomaže u zatvaranju kruga hranjivih tvari. Smanjenje otpada: pravilno odlaganje i kompostiranje biorazgradivog otpada može pomoći u smanjenju ukupne količine otpada na odlagalištima, te utjecaj na okoliš: smanjenje otpada na odlagalištima i emisija metana pomaže u ublažavanju negativnih utjecaja na okoliš povezanih s odlaganjem otpada.
Kako bi se učinkovito upravljalo biorazgradivim otpadom, mnoge zajednice potiču kompostiranje kod kuće ili osiguravaju prikupljanje organskih materijala uz rub ceste. Biorazgradivi otpad je vrijedna sirovina za proizvodnju komposta što je i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem biootpada količina kućnog otpada može se smanjiti za čak jednu trećinu – naglašavaju u Čistoći.
