Diplomski studij Mediteranska poljoprivreda daje odgovore na pitanja što ćemo uzgajati i jesti za dva ili tri desetljeća

Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru prilagodio je svoje svoje izvedbene programe novim okolnostima društva, a osobito izazovima u okolišu i klimi, s kojima smo se suočili i ovog vrućeg ljeta. Zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Agronomskim fakultetom pokrenut je diplomski studij „Mediteranska poljoprivreda“, baziran na kvaliteti nastavnika i prostora na razini koja je zavidna za zemlje u okruženju.

Zašto je Mediteranska poljoprivreda zanimanje budućnosti? Desetljeće Ujedinjenih naroda je u znaku obnove ekosustava odnosno poziv svim zemljama svijeta da se ujedine u zaštiti i obnovi ekosustava za dobrobit okoliša i ljudi. Danas su kopneni ekosustavi snažno oslabljeni ekspanzijom ljudskih aktivnosti (proizvodnja hrane na otvorenom, druge za tlo iscrpljujuće djelatnosti, osiromašenje biološke komponente tla itd.). Degradacija tla potiče društvene, zdravstvene i sigurnosne krize.

Cilj obnove ekosustava je zaustaviti degradaciju i obnoviti ih kako bi se postigla globalna održivost. Prema UNCCD-u, obnova zemljišta je strategija s višestrukim dobrobitima koja stvara radna mjesta, blagostanje i pomaže u izgradnji otpornosti zajednica i ekosustava na klimatske promjene, sušu, poplave, požare i druge elementarne nepogode. Omogućuje izdvajanje ugljika u tlu, poboljšava količinu i kvalitetu vode i proširuje staništa za divlje životinje.

Mediteran dom preko 510 milijuna ljudi, da se on klimatološki grije dvostruko brže od ostatka svijeta. Jako je izvrgnut promjenama tla, zraka i klime, stoga dok se svi radujemo turizmu kao perjanici našeg gospodarstva u kojem vidimo mnogo koristi, dobro bi bilo osvijestiti da još neke djelatnosti u svojem temelju nose i doprinose elementima na ćemo se turizam danas bazira.

Potreba za vodom do 2050. godine u Mediteranu će se udvostručiti ili utrostručiti. Sa svakim povećanjem prosječne temperature za 1°C smanjenje količine oborina u Mediteranu bit će do 15%. Možete li si zamisliti kako će to utjecati na dostupnost hrane i zdravlje ljudi? Možete li zamisliti turizam baziran na restoranima brze hrane bez lokalnih proizvoda, u svijetu nagrađivanih maslinovih ulja i vina, sireva, ribe i svega što čini mediteransku prehranu zaštićenom svjetskom baštinom?

Iako je i danas potražnja za stručnjacima agronomije u Mediteranu visoka, pokušajmo se zamisliti kakva će tek biti kad stvarne promjene nastupe i hoće li ovi stručnjaci biti traženi i cijenjeni više nego danas.

U brzo mijenjajućem svijetu prilagodbe su nužne, a zanimanja i kompetencije struka nužno se moraju mijenjati i prilagođavati novom vremenu.

Budući da živimo u zajednici država gdje je pitanje gladi prilično riješeno, jer proizvodnja i višestruko nadmašuje potrebe stanovništva, ona se čak i bori s viškovima, a neizvjesnost klimatskim promjena kuca jako na vrata, bit će nužno i reorganizirati agronomsku struku. Sve ovo ne može se dogoditi bez postojećeg i budućeg naraštaja stručnjaka.

Mediteranska poljoprivreda kao specifično područje agronomije nužno traži i stručnjake koji će razumjeti sljedeće aktivnosti:

· Skladna transformaciju krajolika; prema pametnom upravljanju i održivom trajnijem korištenju.

· Sustavno razumijevanje temeljnih procesa koji reguliraju tokove kapitala i čimbenika, omogućujući razvoj prediktivnih modela i tehnika upravljanja produktivnim i regenerativnim kapacitetom odabranog prostora (krajobrazne matrice) u kratkom i dugom roku;

· Diversifikacija korištenja koje promiče biološke interakcije i korisne sinergije između različitih komponenti ekosustava, kako bi se olakšala regeneracija zdravlja tla i održavanje produktivnosti i sposobnosti regeneracije od vegetacije.

· Zbog zahtjeva legislative i administrativnog nadzora upravljanja proizvodnjom potrebna je prilagodba teritorijalnom razvoju. Pružanje podrške lokalnim vlastima u izradi njihovih planova razvoja;

· Kolektivna organizacija i participativno upravljanje resursima pridonosi osiguravanju dobrog suživota poljoprivrednici, uzgajivači, šumari i drugi korisnici.

· Stručnjak mediteranske poljoprivrede pozna i pomaže u očuvanju resursa, jer valorizira agrobioraznolikosti, agrošumarstvo, vodno gospodarstvo i lokalno znanje kojim poboljšava održivost i prilagodljivost proizvodnih sustava.

· Specifično će biti potreban nova znanja koja uključuju i digitalizaciju agronomskih praksi održivog upravljanja proizvodnjom (udruživanje usjeva, sukcesija usjeva, pokrov usjeva i sl.) i protuerozijskih mjera. Cilj je dugoročno čuvati kvalitetu tla, voda i zraka u sustavima proizvodnje hrane.

Studij mediteranske poljoprivrede nudi nastavu na dvije lokacije. Prve godine u Zagrebu u novim nakon potresa obnovljenim laboratorijima i predavaonicama Agronomskog fakulteta s vodećim profesorima agronomske struke u Hrvatskoj te druge godine u Zadru u mediteranskom podneblju s nastavnicima stručnjacima za stručnu praksu i znanost s većim usmjerenjem prema terenu. Jako dobra povezanost u provedbi izvedbenog programa sa stručnim, gospodarskim i znanstvenim subjektima jamče vrhunska radna mjesta i razvoj karijera u struci koja je temelj opstanka svih ostalih djelatnosti na Mediteranu.

Više informacija možete naći na stranicama Sveučilišta u Zadru pri Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na poveznici: https://eaa.unizd.hr/. Pozivamo Vas da se odvažite uložiti u karijeru budućnosti!