Herenda & Košta: Roman o križarskoj opsadi Zadra prenijeli smo u slikovnicu. Bio je to okrutan događaj, ali nismo pratili političku korektnost

Roman „1202.” Zadranina Frane Herende već je četiri godine na policama svih poznatih hrvatskih knjižara, doživio je prijevod na engleski, a dobio je i svoju animiranu verziju te radio roman. O toj posebnoj godini zadarske povijesti naučili su tako stanovnici raznih dijelova Lijepe naše, a ove godine mogla bi o tom važnom događaju učiti i djeca! Naime, pred kraj ove čudne 2020. Herenda se odlučio za novi potez – pretočiti svoj roman u slikovnicu i približiti, na djeci zanimljiv način, križarsku opsadu Zadra s početka 13. stoljeća.

- Drage tete iz raznih gradskih vrtića još su me prije par godina pozvale kako bi djeci ispričao taj događaj koji je poprilično okrutan i težak. No, ja sam uspio maksimalno prilagoditi roman te sam napravio 'power-point' prezentaciju o gusarima, zidinama, o blagu i vitezovima kako bi im bilo što lakše shvatiti taj povijesni događaj, a da im bude jednako zanimljivo. Nakon tog mog izlaganja bilo je toliko pitanja da sam shvatio kako bi vrijedilo napraviti slikovnicu jer lako zaboravljamo da takvi događaji zanimaju djecu – pojasnio nam je Herenda početak priče o nastanku ove posebne slikovnice koja će u u srijedu biti predstavljena javnosti u Gradskoj loži, zajedno s izložbom ilustracija poznatog zadarskog umjetnika Tomislava Košte koji je motive iz Franine priče pretočio u slike.

Sutra se u Knezevoj palaci u 17 sati otvara izlozba 1202. Krizarska opsada Zadra, na kojoj ce biti izlozene ilustracije Tomislava Koste iz istoimene slikovnice, nastale prema romanu Frane Herende.
 

Jure Miskovic/Cropix

- Napravio je to i bolje nego sam zamišljao – iskren je Herenda koji je imao već ugrubo pripremljen scenarij za ilustracije.

- Kad radiš za nekoga moraš pratiti određena pravila, no ja sam imao slobodne ruke u radu, odnosno u izboru tehnike koja bi najbolje pristajala karakteru priče i vremenu radnje. Odabrao sam akril na platnu, što možda i nije baš uobičajeno za slikovnice jer spada u starinski način izrade ilustracija, no ja sam 'old school', više preferiram analogne tehnike nego digitalne. Da se razumijemo, ne bježim od tehnologije, ali ne volim kad se ljudi previše oslone na „digitaliju” jer mislim da se tako gubi dio osobnosti u kreaciji – istaknuo je Košta koji je za slikovnicu na 44 stranice naslikao 25 ilustracija.

- S obzirom da sam istovremeno imao još jedan veliki posao, trebalo mi je tri mjeseca da završim sve ilustracije. Zbog toga je i njihov format bio malo manji nego je prvenstveno bilo zamišljeno: riječ je o dimenzijama 25x25 i 50x25 te su otprilike 1:1 u odnosu na slikovnicu – pojasnio je Košta koji je zbog djece izbjegavao mračne, teške boje.

- Ovo je prvi put da radim nešto ovako, da slikam za djecu. Stoga sam pazio koje boje koristim pa sam se odlučio za malo jače boje u odnosu na moj slikarski kolorit. Tonalitet boja je intezivniji u odnosnu na moj senzibilitet. Izbjegavao sam melankolične, tonski zbijenije i pretamne boje jer smo se htjeli prilagoditi mlađim uzrastima – naglasio je Košta, a Herenda se ubacio kako ne smijemo zaboraviti da je taj događaj sam po sebi bio okrutan.

Košta je koristio malo jarkije boje nego je navikao

Košta T.

- Stoga i slikovnica ima crtu okrutnosti, no, ponavljam, prilagođena je djeci i to od sedam godina. Ipak, u ovo vrijeme apsolutne političke korektnosti, kad bi trebalo paziti na svaki detalj, smatram da djecu ne treba čuvati od takvih stvari. Treba reći i prikazati stvari onakvima kakve jesu. I mi smo bili u ratu, a naš je grad je često u povijesti trpio razaranja. Također, odrasli smo na bajkama braće Grimm koje nisu baš uvijek bile romantične i imale sretan završetak – zaključio je Herenda koji je u svoju slikovnicu, baš kao i u roman, postavio stvarne likove isprepletene u radnji s onima koji su nastali kao plod njegove mašte, iako su i oni rezultat iščitavanja srednjovjekovnih notarskih zapisa i drugih povijesnih izvora iz tog doba.