Ovo je priča o jednom Istrijanu koji je odlučio spasiti zapušteni gaj na Žmirićima od polagane, ali sigurne devastacije... Dobro, nije priča toliko jednostavna, ali je jednako zanimljiva.
Radenko Vrkljan iz Istre se preselio u Zadar sad već davne 1996. godine, a od '98. živi u na Žmirićima, poznatom zadarskom kvartu, osobito za one koji često voze put Nina, odnosno Dikla i Borika.
Vrkljan je primijetio kako je zeleni gaj, u kojem često šeta, sve više zapušten, prepušten na milost i nemilost vremenu.
- Plan je bio da to područje bude sportsko-rekreacijska zona pa su se već i staze počele raditi, no Grad ju je nedavno pretvorio u zelenu zonu građevinskog pojasa, što znači da za ovaj prostor postoji interes... No, prikupio sam istomišljenike i organizirali smo se u građansku inicijativu s kojom smo odlučili podržati prvotni plan, odnosno boriti se da ova zona postane dnevni boravak svih građana željnih rekreacije i druženja u prirodi – rekao nam je Vrkljan koji je istaknuo kako je ipak riječ o preko 7,2 hektara površine.
- Shvatili smo da udruženi u građansku inicijativu ne možemo puno toga napraviti, pa smo odlučili osnovati udrugu „Društvo prijatelja parka Žmirići” i s prijedlozima i akcijama ići prema gradskim ocima. Moram zaista priznati kako su do sad imali sluha te su nam obećali punu podršku. Naš krajnji cilj je da gaj pravno i formalno postane park sa svim svojim popratnim infrastrukturama, poput klupa, kanti, dječjih igrališta, rasvjete... - istaknuo je Vrkljan.
Tvrdi, ako se sami ne pobrinemo za prirodu, za kvart u kojem živimo, neće nitko.
- Sa svakom našom volonterskom akcijom, a bilo ih je od početka prošle godine oko sedam, skupilo se preko 30 ljudi i oko 15-tak djece. Ona su nam jako važna, zaista volimo kad dođu, jer ih želimo naučiti pripadnosti tom području kako bi se u budućnosti bolje brinuli o njemu, ali i o prirodi općenito – govori Vrkljan te ističe kako u skorijoj budućnosti žele surađivati i sa školama koje bi organizirale terensku nastavu u gaju.
- Sljedeća nam je akcija zapravo višemjesečni projekt. Riječ je o gradnji skloništa za kukce i pčele kojeg smo nazvali ”Kuća šumskih pčela” s kojim želimo, osim edukacije, spasiti broj pčela koji je u padu u cijelom svijetu. Tu bi nam pomogli učenici, a projekt bi trajao cijeli svibanj i jedan dio lipnja – najavljuje Vrkljan.
U dosadašnjim akcijama čišćenja i odvoženja otpada uskočila im je tvrtka Čistoća, a u sadnji i održavanju zelenila pomogli su im zaposlenici Nasada.
- Moram priznati kako su bez puno razgovora pristali naučiti nas koja stabla i kako saditi. Prvo smo odlučili spasiti 50-tak stabala fafarikula koja su zaista bila zapuštena pa smo ih prošlo ljeto zalijevali 8 tjedana. Onda smo, drugom akacijom, uspjeli posadili oko 215 novih sadnica bjelogoričnog stabla i raznog ukrasnog grmlja. Ne mislimo tu stati, nakon što gaj ”dignemo na noge” raznim akcijama, treba ga održavati, a to će nam onda tek biti pravi gušt – zaključio je predsjednik Udruge Društva prijatelja parka Žmirići, Radenko Vrkljan.
