U organizaciji Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru i HKD Napredak Zadar u Gradskoj Loži se u utorak, 16. svibnja u 19 sati predstavlja knjiga prof. dr. sc. Vande Babić "Kulturalno pamćenje - ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke kotorske. Knjigu će predstaviti dr. sc. Tado Oršolić, prof. dr. sc. Pavuša Vežić, prof. dr. sc. Josip Lisac, a u uvodnom govoru će se obratiti i Marija Vučinović, ministrica u Vladi Crne Gore i predsjednica Hrvatske građanske inicijatice Crne Gore, te u ime nakladnika Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Hrvata Crne Gore.
- Knjiga je izišla u studenom 2016. godine u izdanju Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Ona na jedan poseban način preko teorije književnosti promatra i proučava hrvatsku književnu i kulturnu baštinu Boke kotorske: s jedne je strane konačno definira da pripada hrvatskoj kulturi i baštini i da je to hrvatska književnost i hrvatska kultura, a s druge strane da pripada kulturi i književnosti Crne Gore.
Metoda kulturalnog pamćenja jedino se može koristiti kada se ta temeljna pitanja usustave i ova knjiga je na početku usustavila ono što je već odavno trebalo, da se više ne raspravljamo o tome što je čije. Jasno je potpuno da je Boka Kotorska hrvatska književna i kulturna baština. U ovoj se knjizi preko teorije kulturalnog pamćenja promatraju i Peraški boj, odnosno peraški ceremonijali, Bokeljska mornarica i na jedan poseban način kroz Bokeljsko kolo, književnu ostavšinu, kroz kulturu uopće, kulturu sjećanja, dolazi se do jedne sasvim nove slike književnosti i kulture Boke Kotorske – kaže prof. Babić.
Što znači dolazak ministrice Crne Gore na promociju u Zadar?
- Ministrica Vlade Crne Gore dolazi u Zadar zato što je ova knjiga izazvala posebnu pažnju u Crnoj Gori, a ujedno je ona i predsjednica jedine stranke Hrvata, Hrvatske građanske inicijative Crne Gore koja sudjeluje aktivno u vlasti u Crnoj Gori. Crnogorska država od 2006. godine brine i skrbi o Hrvatima tako što ih uključuje u politički i svaki drugi život, a istovremeno naša država i mi slobodno brinemo o našem autohtonom području. Knjiga je rezultat mog 25-godišnjeg rada i bavljenja bokokotorskom hrvatskom književnosti i baštinom, odnosno proučavanja hrvatskog koda Boke Kotorske.
Promovirali ste knjigu i u Crnoj Gori, kakve su bile reakcije?
- S obzirom da je Hrvatsko nacionalno vijeće krovna organizacija Hrvata, a to je i nakladnik knjige, prvo predstavljanje bilo je u Tivtu u kojemu i danas živi najveći broj Hrvata. Ja sam inače rođena Bokeljka i Tivćanka, pa je sasvim prirodno bilo predstaviti knjigu u Crnoj Gori, odnosno u Boki Kotorskoj i Tivtu. Prvo predstavljanje knjige u Hrvatskoj bilo je u Zagrebu, te je kao i u Crnoj Gori izazvalo veliko zanimanje, pogotovo u crnogorskim znanstvenim i širim krugovima.
Ono što mene jako raduje je da smo konačno odredili neke stvari pomoću nove teorije s kojom se još nitko ne bavi u Crnoj Gori, pogotovo u pristupu bokokotorskoj književnoj i kulturnoj baštini zbog čega su oni u Crnoj Gori prihvatili ovu knjigu kao jednu novu znanstvenu spoznaju. Malo me to i iznenadilo jer ona niti u jednom trenutku ne oduzima ništa od onoga što pripada hrvatskoj kulturnoj književnoj baštini, a znamo da je Boka kotorska autohtona hrvatska zemlja, dok s druge strane s obzirom da od 1945. godine pripada Crnoj Gori, ona pripada i književnosti i kulturi Crne Gore, ali ne i crnogorskoj, a to je velika razlika.
Je li u tom smislu vaša knjiga i svojevrsni putokaz bolje buduće kulturne suradnje između Hrvatske i Crne Gore?
- U zadnje vrijeme suradnja je zbilja bolja, a o tome će i ministrica govoriti. Odnosi između dviju država su dobri što se može vidjeti i po tome što Crna Gora konačno ulazi u NATO savez što joj daje dodatnu sigurnost, a na kulturnom planu ja od 1998. godine kad sam tiskala prvu antologiju koja se zove Hrvatska kulturna i književna baština Boke kotorske, radim na tom planu zaštite Hrvata Boke kotorske, kako ljudi, tako i baštine koja je velika i vrijedna.