Koji su kulturni događaji u Zadru obilježili 2019. godinu

Zadar je (najzad!) dobio Kinoteku, a predstava zadarske Udruge „Drama plus“ nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta, i to u kategoriji za Najbolju dramsku predstavu u cjelini.

Pojedinačno, to su zasigurno dva najbolja postignuća u zadarskoj kulturi u 2019. godini, a da su nastala samo zahvaljujući entuzijazmu, probijanjem nebrojenih barijera, bez početne podrške „velikih“ i vjetra iza leđa.

Zadranin Andrej Fric, koji je u Rijeci završio studij ekonomije, vratio se u Zadar i „suočio se s potpunim nedostatkom kulturnih sadržaja“, te je pokrenuo, među ostalim, Kino zonu, zadarsko ljetno kino, prvo kino u Zadru koje je ponudilo nekomercijalne filmove. Program su zajedno realizirali i još uvijek realiziraju Ivica Perinović, Mario Županović i Andrej Fric. Kino zona na Poljani Branka Stojakovića vrlo brzo se pretvorila u prostor dijaloga nakon filmova, u organizaciju tribina, radionica i svega što je tematski vezano uz kinematografiju i kulturu u širem smislu.

Fric je svojom upornošću uspio da se dolaskom jeseni Kinoteka „useli“ u prostor Koncertne dvorane u Kneževoj palači, gdje se projekcije redovito održavaju. Program za siječanj 2020. je – odličan!

Istodobno, 'ekipu' za rad na predstavi je okupio Vinko Radovčić, kazališni genije bez službenih diploma, i napravio jedno od svojih remek-djela, no to je ujedno bila i prva zadarska predstava nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji najbolje dramsku predstavu u cjelini. Gogoljeva „Kabanica“ u njegovoj režiji nastala je u Udruzi za kulturu i umjetnost „Drama Plus“ iz Zadra, a nominacijom je postala jednom od tri najbolje dramske predstave u 2019. godini u Hrvatskoj.

Četiri premijere postavljene su na scenu Kazališta lutaka Zadar u 2019. godini: „Jakov Neustrašivi“ (teatar sjena, režija Fabrizio Montecchi), „Punch i Judy“ (Irena Bausović Tomljanović), „Bio jednom jedan… - priča o dva konopca“ (režija Leda Festini Jensen), te popularni „Vlak u snijegu“, čiju režiju potpisuje vrsni Dražen Ferenčina. Osim njezine kvalitete, predstavu je ostala zabilježena stoga što je njome glumica Tamara Šoletić obilježila 30 godina umjetničkog rada.

U Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar na daske su u 2019. postavljene tri premijere, te jedna predstava u koprodukciji s Udrugom „Drama plus“. Nakon „Lica“ Zorana Mužića i predstave „Hilaj me“ Žane Bumber, u prosincu je Nina Kleflin postavila dramu „Tri verzije života“.

Glumac Kazališta lutaka Juraj Aras i ove je godine prodrmao učmalost i globalnu dosadu u zadarskoj kulturi, te je njegov „Teatro VeRRdi“ organizirao Artakt 6 festival.

- Okosnica programa Artakt 6 festivala je pojam „Danas“, te kako pojedinci i grupe u određenom kontekstu (ne)uspijevaju realizirati kvalitetu života konfrontirajući se s vlastitim ograničenjima ili pak ograničenjima koja su im zadana dominantnim društvenim praksama – kazao je Aras povodom festivala.

No, ono što je „oborilo“ čitalačku publiku jest „Mediteranski armerun“ Bruna Ćurka i Stipe Suraća, Foto brevijar s interaktivnom kartom Jadrana, u izdanju - Udruge za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi „Mala filozofija" iz Zadra!

- Letera, iliti pisama, je ravno 50 i eruditskom radoznalošću ispisao ih je Bruno Ćurko, doktor filozofije, a litrata, iliti fotografija, je ravno 167, a izradio ih je „doktor fotografije" Stipe Surać, kako ga je opravdano titulirao jedan od promotora knjige dr.sc. Nenad Vertovšek.

A armerun je, po dalmatinski, veliki drveni ormar, „čuvar vremena", kako bilježe autori u uvodu knjige, u kojeg su „posložili slike i priče na 50 polica s 50 mediteranskih simbola. Stoga, kad u kamari pored ponistre u kantunu vidite svoj kafeni armerun, stavite ovu knjigu u njega jer ondje joj je mjesto." Koje priče, kakve simbole? Priče i simbole podneblja, mjesta identiteta, prirodna i kulturna obilježja zajedničkog pripadanja, posložene abecednim redom. S ciljem da se neke pojmove, simbole i mjesta „otme" od konzumerskog, dekorativnog dalmatinstva i terora fetivih te tako donekle sačuva od isprazne reprodukcije i kiča u kojem se mediteranstvo Dalmacije godinama rastače zahvaljujući epidemijskom nerazumijevanju vlastitih korijena – zapisao je o knjizi naš novinar Ivica Nevešćanin.

Velikana radi, valja spomenuti i izložbu radova Salvadora Dalija, mada Narodni muzej, kao ni Arheološki (koji, valja naglasiti, nema prostor za organizaciju izložbi), ničim nije iskočio iz kolotečine. „Nadrealni svjetovi Salvadora Dalija“ u Zadar su u svibnju stigli dvije godine nakon izložbe u Dubrovniku – riječ je o eksponatima čiji je vlasnik David Rjazancev, 45-godišnji galerist i kolekcionar, vlasnik galerije u Sloveniji, koji je Zadru „posudio“ isti Dalijev opus kojega je prije dvije godine ponudio Dubrovniku, te više gradova u regiji: oko 240 grafičkih listova, skulpture, tapiserije, te dva reljefa.

Godinu su zaokružili i obilježili najfiniji i najsuptilniji artefakti - kineska keramika, pristigla iz najstarijeg i najvećeg muzeja keramike u Kini, u gradu Jingdezhenu. Eksponati iznimne ljepote i neprocjenjive vrijednosti bili su izloženi u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a ujedno su ova dva muzeja, potpisivanjem Sporazuma o suradnji, postali „Prijateljski muzeji“, te je dogovorena daljnja suradnja.