Dok promatramo stare fotografije Kolovara, dipl. arh. Pero Marušić priznaje kako su ga u izradi studije preuređenja te glavne gradske plaže, osim struke, vodile i emocije.
Iz obližnjih Arbanasa je potekao, a na Kolovarama redovito pliva skoro i šest mjeseci u godini. I pri tom redovito promatra dno Kolovara koje je - pješčano, ali i nasuto raznim građevinskim otpadom. Svjestan je koliko Kolovare igraju ulogu u svijesti svakog Zadranina, ali gradska ljepotica desetljećima je zapuštena i treba joj temeljita obnova.
Ne gledamo slučajno fotke Kolovara, objavljene u sklopu izložbe starih fotografija Zadra u Zajednici Talijana. Nit vodilja Marušiću u projektiranju obnove čitavog tog obalnog pojasa bila je upravo nekadašnja građanska šetnica i plaža, ljupko uređena i decentna, građanski ukusna kao i čitav stari Zadar tih vremena. Naravno, nemoguće bi, a i nepotrebno, bilo u današnje vrijeme faksimilno obnavljati nekadašnje Kolovare, ali ideja gradskog kupališta i šetnice za građanstvo, oslobođenog prometa i automobila, baš kao i u aktualnom slučaju obnove Muraja, vodila je Marušića u tom zahtjevnom projektu koji se opravdano našao i pod povećalom građanstva.
Ostao zapušten
Radi se o dijelu grada koji je neshvatljivo ostao zapušten još iza Drugog svjetskog rata, kad je služio kao odlagalište šute od uklonjenih ruševina. Zašto se i kako ta zapuštenost dogodila i održala do današnjih dana, pitanje je za sebe, ali svakom je jasno da se radi o pravoj „obiteljskoj srebrnini potamnjelog sjaja“, lokaciji najznačajnijoj ne samo za turistički razvoj grada već i za ukupan društveni život Zadra i njegovih građana.
- Prvi korak ili nulta faza, urbanistički je plan uređenja zone Kolovare kao zakonski akt koji podrazumijeva da se prikazano iz studije ozakoni. To je prostor koji će se možda mijenjati i obuhvaća plažu, cestu iznad plaže i dio koji obuhvaća parkiralište Bolnice, pa sve do kuća kojima završava taj dio prema Ravnicama. To je obuhvat plana. Na jugu završava iza Portos bara i graniči s urbanističkim obuhvatom Karme kojega smo prije radili – ističe Marušić.
U tijeku su radovi na uređenju 1. faze koji su započeli u studenom i planiraju se zgotoviti do svibnja, obuhvatit će dio od ograde bazena Kolovare do nekadašnjeg Hitch bara. Uglavnom se radi o sanaciji obalnog zida i rive u postojećim gabaritima, bez nasipanja obale. Daljnja studija uređenja predviđa uređenje pješčane plaže u lučnom obliku i nasipanje školjera koje su zapravo „maskirane“ kao mulovi s ugostiteljskim sadržajima s dva umjetna otočića kao glavama školjere.
- Mi smo zapravo projektom pokušali skriti školjeru kao neugledan element u prostoru. Njena je uloga neophodna kako se ne bi obala urušavala djelovanjem mora i odnosio pijesak, a opasna zbog naslaganih kamenih gromada. Zbog toga bi ona ostala zapravo ispod razine mora, a na površini bi bila ta dva otočića s mostićima, odnosno pasažima. Taj „brijeg“ ispod mora bi razbijao i ublažavao morske struje, što smo osmislili u suradnji s tvrtkom Obala iz Splita koja se bavi tim poslovima – ističe Marušić.
Svjestan je da projekt izaziva i mnoge reakcije, ali mu primjedbe poput nekih da Zadar s takvim Kolovarama otvara vrata masovnom turizmu, nemaju baš puno smisla.
- Želimo graditi hotele za turiste, a istovremeno prigovaramo zbog masovnog turizma. Činjenica je da sad na Kolovarama imamo plažu iz Alana Forda – onu za siromašne. Njenim će uređenjem Zadar puno dobiti, ne samo za turiste već i za svoje građane, jer mi tamo trenutno imamo plažu s građevinskom šutom. I to u središtu grada – kaže Marušić.
Također odbacuje primjedbe da se radi o „izvršenju Kalmetinih zamisli o pješčanim plažama“.
- Imao sam prilike razgovarati s Božidarom Kalmetom o tome. Radi se o tome da Kolovare jesu pješčana plaža. Ispod nabačene šute, na morskom dnu, nalazi se pijesak. Znači ne radi se ovdje o izgradnji nekakvih umjetnih pješčanih plaža, već o obnovi nečega što već imamo, a zapravo je zapušteno. Naravno, potrebno je osmisliti načine da se obala morskim strujama ne erodira, ali pijesak se već nalazi tamo. Kolovare jesu pješčana plaža. Takva uređena kilometarska plaža gradu definitivno treba. Spominjali su se iznosi od desetak milijuna eura za projekt ukupne vrijednosti. To zvuči kao velika cifra na relativno malom prostoru, ali mislim da to nije za grad toliko velika investicija jer nije novac bačen u vjetar već će se on relativno brzo vratiti u smislu turizma i brendiranja Zadra. Ne znam kad bi se taj povrat sredstva točno vratio u ekonomskom smislu, ali bi za turističku destinaciju to definitivno puno značilo. Da se ne računaju takse, koncesije i sve ostalo čime bi grad vraćao uloženo.
Što se tiče sadržaja, oni su predviđeni na način da su neke malo manje atraktivne pozicije predviđene za štandove s artiklima koji se često prodaju na takvim lokacijama, frontalni dijelovi bi, osim same pješčane plaže, sadržavali vanjske šankove, svlačionice, pomoćne sadržaje, sanitarne čvorove, najam plažnih rekvizita i slično. Ova studija još nije obvezujuća i tek će detaljni plan uređenja sve definirati. Vjerujem da bi se sve skupa moglo realizirati za otprilike pet godina. To je realno, bez nekih posebnih zastoja – kaže Marušić.
Cesta postaje šetnica
Njegova studija predviđa i buduću prenamjenu ceste iznad Kolovara kao šetnice.
- S obzirom da se fokus Opće bolnice preselio na novu zgradu, mi kao projektanti smatramo da bi se sadašnji parking bolnice – koji je da naglasimo vlasništvo bolnice odnosno županije – mogao iskopati na minus dvije etaže, možda i minus tri etaže, jer se on i sada nalazi na desetak metara nadmorske visine i najviša je točka od Fontane do grada. U tom bi slučaju tamo moglo stati i do 570 automobila. Praktično bi se s donje etaže dolazilo direktno jednim tunelom do plaže. Taj bi parking zadovoljavao potrebe čitave plaže, hotela i restorana, a naša je inicijativa bila da se ukine i sam promet na Kolovarama kako bi postojeća cesta koja najviše služi za parkiranje, postala šetnica.
