Marina Ilirija- koljevka nautičkog turizma!

Ako kažemo da je Biograd na moru izmislio nautički turizam kod nas, uopće nećemo pretjerati. Ilirija d.d., biogradsko hotelsko poduzeće, pionir je nautičkog turizma u Hrvatskoj. Biograd na moru prije toga uspješno se razvio kao jaki turistički centar čije je temelje udario Vagan Melik Karaganjan, dipl. ing. arhitekture, rođeni Armejac, a po zanimanju građevinski poduzetnik i hotelijer koji je još 5. svibnja 1934. godine svečano otvorio hotel Ilirija, prvi moderni hotel u čitavoj Sjevernoj Dalmaciji. Na otvorenju je nastupala Zinka Kunc, operna diva svjetskog glasa. Na tim temeljima nastalo je hotelsko poduzeće Ilirija kao jedno od najvećih na Jadranu, s ogromnom ulogom u razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj.

Prepoznavši iznimni potencijal Biograda na Moru kao nautičkog grada smještenog u neposrednoj blizini kornatskog arhipelaga, Ilirija d.d. je davne 1974. godine izgradila prvu nautičku luku u Hrvatskoj, današnju hotelsku luku iz koje se sustavno započeo razvijati nautički turizam po cijelom Jadranu i prvu vlastitu charter flotu od četrdeset Elanovih plovila, te je s punim pravom ponijela naziv pionira nautičkog turizma, dok je grad Biograd postao kolijevka nautičkog turizma.

Toga se živo sjeća i Ivo Eškinja, legendarni umirovljeni direktor Turističke zajednice Biograda na moru.

- Bilo je to 70-tih godina, kad se dogodio prvi organizirani nastup na tržištu. Prva plovila došla su iz Češke, čak i iz Poljske... Poslije se počeo ozbiljno razvijati taj segment, ali tih 70-tih tek je sinula ideja da se radi marina i lučica ispred. Bila su to prijelomna vremena kad se ozbiljno počelo razmišljati da će ta nautika nešto predstavljati. S pravom se može reći da su nautika i nautički turizam krenuli u Biogradu davnih 70-tih godina i do dana današnjeg to se razgranalo u nešto zbilja veliko i značajno. Bili su to pionirski dani, bilo je nagađanja što s tom nautikom, kako urediti prostor... Uvijek kad nešto novo dolazi, to izaziva podozrenje, ali sad se vidi koliko je to bilo hrabro u to vrijeme krenuti i do kud se došlo. Nešto kasnije došla su plovila Elana, a koliko se sjećam bilo je i gumenih glisera koje su doveli Talijani koji su imali svoju ekspozituru u lučici u Biogradu. Jasno, Ilirija je bila nositelj tih zahvata i jedan od glavnih vinovnika bio je rukovoditelj Ilirije Matej Žufika. "Biograd na moru – Vrata Kornata", bio je to, pokazat će se, pun pogodak. Mnogi su u to vrijeme bili skeptično raspoloženi, govorili su "ma kakva marina, što će to..." Ali i čuveni brod "Besa" Jože Horvata krenula je na put oko svijeta upravo iz Biograda – prisjeća se Ivo Eškinja koji je 1995. godine formiranjem Turističke zajednice Biograda ostvario 14.600 noćenja, da bi prije nekoliko godina otišao u mirovinu sa zavidnih - 1,3 milijuna noćenja turista.

Hotelska luka Kornati tijekom vremena postala je premala za sve ljubitelje mora i nautike, pa je Ilirija d.d., uvidjevši važnost nautičkog turizma u razvoju grada Biograda na Moru i njegov utjecaj na ukupne turističke rezultate, 1985. godine proširila njene kapacitete izgradnjom marine Kornati, smještene u zapadnom dijelu Biograda na Moru, sa dodatnih 450 vezova.

Današnja marina Kornati ukupne morske površine (akvatorija) 91.912 m2 i kopnene površine od 39.688 m2 jedna je od najvećih nautičkih luka Zadarske županije. U akvatoriju marine godišnje se održi preko 40 domaćih i međunarodnih regata svih klasa i preko 30 flotila na kojima sudjeluje i do 10.000 jedriličara iz cijelog svijeta, stoga s pravom i ponosom marina Kornati i Biograd na Moru zaslužuju nositi naziv ne samo nautičkog već i regatnog centra Sjeverne Dalmacije.

O tom uspjehu svjedoči i jedan od najutjecajnijih festivala nautičkog turizma u regiji - Biograd Boat show. Evo što o tome kaže predsjednik uprave Ilirije Goran Ražnjević:

- Biograd Boat Show isprofilirao se u svojih 19 godina postojanja u najveći hrvatski i srednjoeuropski sajam nautike na moru, na kojem je samo u 2017. godini sudjelovalo 320 registriranih izlagača s preko 300 plovila. Biograd Boat Show prepoznale su vodeće strukovne i poslovne udruge i udruženja kao centralno mjesto okupljanja svih segmenata hrvatske nautičke industrije i turizma: luka nautičkog turizma-marina, čartera, brodara, brodograditelja, proizvođača brodske i nautičke opreme i ronilačkog turizma. Stoga je od nautičkog sajma prerastao u kongres hrvatske nautičke industrije i turizma što je u 2017. godini i formalno potvrđeno kroz organizaciju HGK Dana nautike koji su sadržavali bogat kongresni i stručni program iz svih  područja nautičke industrije i turizma.

U svrhu daljnjeg razvoja i njegove profilacije, u posljednjih nekoliko godina razvijamo „business to business“ karakter sajma komu je dana još veća relevantnost kroz razvoj platforme pod nazivom „Biograd B2B“ s ciljem jačanja poslovnog karaktera sajma odnosno poslovnog umrežavanja, jače interakcije poslovnih posjetitelja i izlagača posebno iz dijela brodgoradnje i nautičkog turizma, odnosno jačanja njegovih poslovnih aktivnosti na kojem je u 2017. godini registrirano preko 400 poslovnih subjekata. Biograd Boat Show danas je prepoznat kao konkurentan turistički i gospodarski proizvod na nacionalnoj i međunarodnoj razini čemu u prilog govori i činjenica da je prošlogodišnji sajam u odnosu na prethodne godine ojačao svoj međunarodni poslovni karakter – kaže Ražnjević.

Kako bi nautički sajam, a s njime i cijelo područje Zadarske županije odnosno Sjeverne Dalmacije i u budućnosti bio konkurentan i prepoznat ne samo u Hrvatskoj i regiji, već i u ostatku Europe pa čak i svijeta kao vrhunski nautički proizvod, a Hrvatska kao jedna od najpoželjnijih nautičkih destinacija, potrebna je suradnja na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj i državnoj, svih ključnih institucija i aktera odnosno lokalne i regionalne samouprave, ministarstava, turizma i pomorstva, HTZ-a i stručnih udrženja poput HGK, ističe Ražnjević i naglašava:

- Biograd Boat Show je izazov i prilika, kako za grad Biograd na Moru tako i za našu regiju, da napravi daljnji iskorak u razvoju nautičkog turizma i industrije, da postane njegovo središte tijekom cijele godine dodatno aktivirajući ne samo obalu već i otoke i priobalje. Ne smijemo si dospustiti da ostanemo „uljuljani“ i zadovoljni postignutim jer tek tad smo u „opasnosti“ da ostanemo gdje jesmo.