Mladen Pešić: Dovršetak kompleks Sv. Nikole jedan je od mojih glavnih ciljeva!

Zadranin Mladen Pešić (40) diplomirani je arheolog i profesor geografije koji je dugi niz godina radio kao voditelj Odjela za edukaciju i dokumentaciju u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, a prije nekoliko dana postao je novi ravnatelj. Dosadašnji ravnatelj u dva mandata, Luka Bekić, ostaje raditi u Centru.

– U prethodnom su razdoblju pokrenuti mnogi zanimljivi projekti koje i u budućnosti namjeravamo nastaviti provoditi. U Centru sam zaposlen od samih početaka i nema nekog jedinstvenog razloga zašto sam se odlučio kandidirati. Smatram da je došlo vrijeme da se uz postojeće projekte razviju i neke nove ideje s ciljem da Centar nastavi i dalje rasti – objašnjava nam Pešić, dodajući kako je Centar od 2011. godine do danas razvio niz međunarodnih veza s različitim institucijama te napredovao u segmentima koji se tiču edukacije, ali i uvjeta u kojima Centar djeluje.

Pešić na raspolaganju ima mandat od četiri godine, a jedan od glavnih ciljeva mu je da se kompleks Sv. Nikole završi i u njemu zažive novi multifunkcionalni prostor za potrebe međunarodnog centra.

Bogata tradicija i iskustvo

– Taj proces traje dugi niz godina. Projektna dokumentacije se zbog velikog obuhvata radila na segmente, a trebala bi biti gotova u prvoj polovini ove godine. Novac su osigurali Ministarstvo kulture i Grad Zadar. Slijedi spajanje svih segmenata dokumentacije kako bismo dobili cjelovit projekt – govori Pešić, dodajući kako će obnova kompleksa bivše crkve na Kampo kaštelu, po nekoj gruboj procjeni, stajati oko 25 milijuna kuna, ali točan iznos će se znati kada se dovrši projektna dokumentacija.

Podršku od Ministarstva kulture i Grada Zadra imaju od samog početka, a za financiranje radova planiraju prijaviti projekt na strukturne fondove, odnosno ITU (Integrirana teritorijalna ulaganja) fondove uz podršku Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra.

Do sada su na prostoru oko crkve sv. Nikole obnovljene i stavljene u funkciju četiri ključne zgrade Centra: knjižnica, uprava, predavaonica i radionice za restauraciju.

– U sklopu obnove kompleksa Sv. Nikole u budućnosti će se raditi dodatni dormitorij, odnosno spavaonice za studente i stručnjake koji će dolaziti na edukacije, te paviljon u središnjem dijelu dvorišta u kojem će se prikazivati eksperimentalna arheologija. Posjetitelji će moći doznati kako se rade amfore ili izrađuju tradicionalni brodovi. Na licu mjesta moći će vidjeti kako sve funkcionira u praksi, ali i sudjelovati u radu i naučiti nešto novo. Crkva sv. Nikole bit će multifunkcionalni prostor u prizemlju, gdje će se odvijati koncerti, predstave, kongresi i velike međunarodne izložbe, a na prvom katu, iznad dva bočna broda, nalazit će se prostor za prezentaciju podvodne arheološke baštine – objašnjava ravnatelj Pešić.

Brojna događanja

Iako crkva još nije u potpunosti obnovljena, Pešić kaže kako su do sada održana brojna događanja koja će se nastaviti i ubuduće jer su ljudi oduševljeni ambijentom i akustikom prostora.
Što se tiče podvodne arheologije, Hrvatska nije zemlja u razvoju, nego je jedna od jačih zemalja u Europi i svijetu te stoji uz bok Italiji i Francuskoj.

– Nismo predvodnici u financijskih sredstvima koja se ulažu, ali u tradiciji i iskustvu svakako jesmo jer je naša podvodna baština vrlo bogata i dobro sačuvana. Prošle godine počeli smo provoditi tečajeve podvodne arheologije izvan Hrvatske, odnosno u zemljama koje nemaju dovoljno razvijenu podvodnu baštinu. Tako smo lani u Češkoj održali prvi tečaj podvodne arheologije, prvi takve vrste u njihovoj povijesti. Prenosimo naša znanja i to je izvrsno iskustvo i za njih i za nas – kaže Pešić, dodajući kako ove godine planiraju slične tečajeve održati u Mađarskoj ili Makedoniji.

Osim Međunarodnog centra, podvodnom se arheologijom u Zadarskoj županiji bavi još Arheološki muzej i Sveučilište u Zadru.

– Većinu istraživačkih projekata provodimo u suradnji s različitim međunarodnim institucijama i u njima sudjeluju stručnjaci, ali i mladi znanstvenici i studenti iz brojnih zemalja. Projekti u prosjeku traju od tri do pet godina. Jedan od takvih projekata je antički brodolom u Pakoštanima, gdje smo istraživali brodolom s afričkim materijalom iz 4./5. stoljeća. Zadnje istraživanje koje smo pokrenuli bilo je u Sukošanu, na položaju Barbir, gdje istražujemo antičku luku koja je vezana uz rimsku vilu koja je tamo postojala u antičko vrijeme, ali do sada smo radili i niz projekata na cijelom području Hrvatske, kao što su brodolom Veruda kod Pule ili istraživanje uvale Veštar. Teško je posebno istaknuti neko istraživanje jer su sva značajna i bitna na svoj način – zaključuje Pešić.