Na Baninu dnevno dolaze tisuće Zadrana, tu im je bolje nego na Rivi i Kalelargi

Sunce je baš bilo na zalasku kad su na Višnjik, u Zadru poznatiji kao Banine, počele pristizati horde ljudi u šarenoj sportskoj odjeći. Neki dolaze trenirati profesionalno, drugi rekreativno kako bi održavali kondiciju, treći će s ekipom na basket ili na balun, a u posljednje vrijeme sve je više običnih šetača, umirovljenika ili majki s djecom u kolicima koji dođu baciti đir ne bi li vidjeli tko je sve došao na Banine, baš kao da izlaze na gradsku špicu, na Kalelargu ili Novu rivu.

A kako i ne bi kad je ta bivša kasarna JNA, nazvana po narodnom heroju Anti Banini iz Velog Iža, bolje uređena nego zadarska riva. Da nekoga u Zadru danas na ulici pitate tko je bio Ante Banina, vjerojatno bi slegnuo ramenima i nezainteresirano produžio dalje. Ali da nekoga upitate "gdje je Banina", većina, pogotovo mladih ljudi, prstom će uprijeti put sjevera, prema pet nebodera, iza kojih se na 20 hektara površine prostire Športsko-rekreacijski centar Višnjik.

Nekada žicom ograđen prostor za vojnike i pitomce, u manje od dvije godine pod upravom gradske tvrtke Športski centar Višnjik pretvoren je u središnje mjesto rekreacije Zadrana, pravi sportski raj na otvorenom. I to za razmjerno malo novca, niti pet milijuna kuna.

ŠRC Višnjik ima obnovljenu atletsku stazu, novoizgrađenu trim-stazu presvučenu crvenim tartanom, četiri vanjske teretane, stazu za dionice u blagom usponu, tri košarkaška terena, odbojkaško igralište, igralište za badminton, četiri terena za mali nogomet s umjetnom travom, rukometno igralište, poligon za crossfit, veliki travnati nogometni teren... Sve to na jednome mjestu, na usluzi građanima, 24 sata 365 dana u godini. Jedinstveni sportski centar u Dalmaciji!

I zato ga građani Višnjik intenzivno koriste. Rekli smo horde, a riječ je o tisućama sportaša, rekreativaca i građana, svakog dana. 

Liječnici, arhitekti, odvjetnici, suci, sveučilišni profesori, odgojiteljice, nastavnice, novinari, obrtnici, poduzetnici, ugostitelji, misice... svi na Višnjiku kao rekreativci u znoju lica svoga broje krugove, kilometre, sklekove, zgibove i trbušnjake. Kao da svi žele biti fit, zdravog tijela i zdravog duha, oblikovani, bez viška kilograma, po mogućnosti mišićavi, dovedeni u formu.

U redu, možda je tomu donekle kriva narcistička kultura i kult tijela u konzumerizmu, ali nisu svi zaljubljeni u svoje bicepce i kljukanje proteinima. Ima tu i nečeg primordijalnog, testosteronskog, hedonističkog, čistog užitka u boravku na otvorenom.

Baš kao i Irena Zanki, mlada mama koja je na Višnjik došla kako bi se njezin četverogodišnji sin Ivan, za kojega se nada da će biti budući sportaš, malo poigrao prije spavanja.

– Ja živim tu odmah preko puta ceste i skoro svaki dan sam na ovim terenima. Vjerujem kako i ljudi koji žive u drugim dijelovima Zadra dolaze na Banine trenirati – govori Irena dok trči za sinom koji iskušava trim-stazu.

– Višnjik je danas neusporediv s onim što je bio prije par godina. I neka je, drago mi je što je konačno uloženo u nešto što je dobro za sve ljude – zaključila je Irena i nastavila hvatati malenog Ivana.

Nakon odlaska vojske Višnjik je ostao ograđeni prostor prepušten propadanju. Atletska staza bila je uništena, igrališta zapuštena, zarasla u travu, koševi demolirani, sve upotrebljivo ili je nestalo ili završilo na odlagalištima sekundarnih sirovina. I onda je prije dvije godine upravljanje ŠRC-om Višnjik preuzela gradska tvrtka ŠC Višnjik. Ne bez prigovora opozicije. Širili su paniku da su to zakulisne igre oko sportskog hotela, put u privatizaciju i oduzimanje javnog prostora građanima, no dogodilo se potpuno suprotno. Nikad kao sada Višnjik nije bio toliko otvoren svim građanima. I za sve to – obnovu sportskih terena i oživljanje jednog nedovoljno iskorištenog prostora u centru grada – trebalo je 4,6 milijuna kuna.

– Izgradnja Višnjika u ono što je danas tekla je u dvije faze. U prvoj je izgrađena dvorana i kompleks zatvorenih bazena, a u drugoj je došao red na vanjska igrališta. Imali smo cilj napraviti kvalitetne uvjete za bavljenje sportom, a pritom smo morali uvažiti veliki interes građana za Banine – kaže direktor ŠC-a Višnjik Denis Karlović, koji kao bivši reprezentativac u stolnom tenisu jako dobro zna što sportašima treba.

Ne krije da od Višnjika želi napraviti veliki sportski centar koji će moći ugošćavati različite skupine sportaša na profesionalnim pripremama, no ni u jednom trenutku ne želi da to bude prepreka korištenju sportske infrastrukture za sve građane. Kaže da u Europi ne postoji sličan centar u središtu grada koji je 24 sata dostupan svim građanima i sportskim udrugama.

– Sportske objekte na Višnjiku, od dvorane i bazena do otvorenog dijela s atletskom stazom i raznim igralištima, dnevno posjeti oko 3000 ljudi, a koriste ga 152 sportske udruge. Posjećenost otvorenih terena kreće se oko tisuću na dan. U budućnosti bi ih moglo biti i više jer na ovome nećemo stati. Uskoro ćemo dobiti teniski centar, a onda je na redu vanjski olimpijski bazen sa skakaonicom i akvapark – ističe Karlović i dodaje kako im je cilj izjednačiti uvjete za bavljenje sportom na otvorenom s onima u dvorani i bazenu. A to znači da moraju biti vrhunski.

Kako se noć približavala, Višnjik se polagano praznio od djece koja su veselo trčkarala igralištima i počeo se puniti nešto ozbiljnijim sportašima i rekreativcima. Zajedno s njima pali se i nova noćna rasvjeta, bijelo svjetlo LED lampi svim igralištima produžava život do duboko u noć, a puni se i novo parkiralište koje roditeljima s malom djecom omogućuje siguran dolazak iz drugog dijela grada.

Na jednoj od četiri vanjske teretane svoj su trening započeli polaznici krav mage, odmah do njih je skupina srednjoškolaca koji bildaju. Jedan drugome komentiraju tricepse i ramena, kako izvode pojedine vježbe i koje je grupe mišića najbolje vježbati ujutro, a koje navečer.

– Sinoć sam nakon treninga udrija šest jaja i posni sir, i nakon toga sam popio mlijeko s proteinima. U pola sata uzeo sam preko 150 grama proteina. Ujutro to moraš potrošiti – kaže jedan, nema ni dvadeset, dok izvodi novu seriju "propadanja".

Prilazi im žensko društvo, sve lijepe i zgodne cure u ranim dvadesetima, one manje rade vježbe snage, više istezanja i pilates, ali momci ih ne ispuštaju iz vida. Odjednom među njima počinje nadmetanje u zgibovima i sklekovima.
Na terenu iznad njih skupila se mlada ekipa iz kvarta koja je došla na partiju basketa. Do njih je započela žustra utakmica ljubitelja malog baluna, u ekipi su na jednoj strani dva odvjetnika, a na drugoj jedan sudac. Atletsku stazu okupirali su joggeri, triatlonci i maratonci, dok rekreativci trčkaraju po trim-stazi.

– Već 20 godina trčim na ulici i, vjerujte mi, nije nimalo ugodno jer nikada ne znate hoće li vas vozač vidjeti. A otkada se atletska staza uredila, stalni sam posjetitelj Višnjika. Treniram otprilike dva puta tjedno, nekad i više, stanujem u blizini pa mi nije daleko ni od kuće – govori Ljubica Kulaš, članica Triatlon kluba TNT, i nastavlja trčati po tko zna koji krug na atletskoj stazi. TNT klub, naravno, nije jedini. Svoje treninge na stazi odrađuje i Škola trčanja Zadar, čiji su polaznici iznimno zadovoljni kvalitetom terena.

– Obnova Višnjika je pun pogodak za grad jer je sada bavljenje sportom dostupno većem broju ljudi. Ovako nešto je gradu trebalo, dobili smo sadržaj kakav se samo može poželjeti – kažu nam polaznici škole koju je pokrenuo sportski trener Jurica Šango.

No, bez obzira na broj terena i sadržaja koje nudi, Višnjik još uvijek nije gotov projekt. U bliskoj budućnosti trebao bi dobiti sportski dječji vrtić i veliko dječje igralište. Uredit će se i poslovni prostori u sklopu bazena, a već u rujnu na Banini će niknuti i teniski centar za potrebe Davis Cup natjecanja protiv reprezentacije SAD-a. Izrađen je i projekt olimpijskog bazena, bazena za skokove u vodu te akvaparka, koji će još neko vrijeme morati pričekati, kaže direktor Karlović. Ali ne sumnjamo da će Zadrani i u njemu uživati jednog dana.