Objavljen album zaboravljenih pjesama zadarskih Arbanasa

Projekt potpisuju pjevačica Dina Bušić i gitaristica Melita Ivković, a na albumu im se pridružuju gitaristi Miroslav Tadić i Edin Karamazov te violinistica Yvette Holzwarth

U nedjelju, 15. ožujka 2020., na svim važnijim digitalnim platformama kao i u tiskanom izdanju, izdavačka kuća Nota Bene iz Zagreba objavila je album Bërbili (Slavuj) - zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa.

Radi se o etnomuzikološkom autorskom projektu zadarskih glazbenica Dine Bušić i Melite Ivković, poznatijih kao Dina e Mel. One donose deset skladbi u kojima obrađuju i oživljavaju danas gotovo zaboravljene pjesme Arbanasa koji su se u 18. stoljeću u bijegu pred Turcima doselili sa Skadarskog jezera u Zadar.

Ovim izdanjem je zaokružen projekt kojeg je muzikologinja i pjevačica Dina Bušić započela još 1999. godine kao dio seminarskog istraživanja svojih predaka. Pridružila joj se zatim gitaristica Melita Ivković koja je sačuvane melodije i fragmente uobličila u aranžmane sa svojim autorskim pečatom, a što je publici prvi put predstavljeno na NYou jazz festivalu u Tirani u lipnju 2018.

Nakon toga, glazbenice odlaze na otok Zlarin, gdje im se, na nekoliko snimateljskih sessiona u crkvi Marijina Uznesenja s tonskim snimateljem Marinom Fulgosijem, pridružuju Edin Karamazov na gitari i turskom sazu, Miroslav Tadić na gitari i Yvette Holzwarth na violini. U listopadu iste godine glazbenice odlaze u Švedsku te miksanje albuma povjeravaju Janu-Ericu Perssonu, jednom od vodećih stručnjaka za zvuk u Europi i vlasniku ugledne izdavačke kuće Opus 3 Records, dok mastering potpisuje Saša Miočić.

Izdanje je opremljeno ilustracijama Josipa Zankija, popratnim tekstom Miljenka Jergovića, kao i originalnim tekstovima arbanaških pjesama, s prijevodima Maximilijane Barančić i u adaptaciji Ljiljane Lili Koci, dok grafički dizajn albuma potpisuje Duje Medić.

Svjestan važnosti ovog projekta za zadarske Arbanase, Jergović zaključuje kako je “pjesme svaki put slušao s onom vrstom ganuća kakvo bi osjetio knjižničar Aleksandrijske biblioteke da je iz vatre uspio spasiti barem jednu jedinu knjigu”.