Živio je šest stoljeća prije Krista, a njegove se priče i danas pričaju, čitaju, tiskaju, dio su školske lektire. Ezop, najpoznatiji pisac basni svih vremena, inspirirao je i hrvatsku dramaturginju Anu Prolić, koja je za 11 njegovih basni napravila dramaturgiju. U Kazalištu lutaka Zadar ovih se dana „spaja“ svih 11 basni u jednu cjelinu, nastaje predstava „zEzop“, premijera će biti za desetak dana, a na scenu je postavlja upravo Ana Prolić.
Njezino ime Zadrani već vežu uz Kazalište lutaka Zadar, gdje je režirala „Juhu od bundeve“, te predstavu „Nikomu pravo“, koja je proglašena najboljom predstavom za djecu i mlade i osvojila nagradu Hrvatskog glumišta.
„Nikomu pravo“ narodna je pripovijetka i govori o međuljudskim odnosima. Koliko Vaš odabir Ezopovih basni ima dodirnih točaka s istom tematikom?
- Postavljanje Ezopa na scenu Kazališta lutaka predložila je ravnateljica Iris Pavić Tumpa, što je meni bio izvanredan izazov koji sam odmah prihvatila. Pronalaženje basni koje su mi inspirativne za scenu, te dramaturška obrada svake od 11 basni koje sam odabrala odnijelo je dosta vremena. To je sve napravljeno u Zagrebu, u suradnji sa Damirom Klemenićem. S njim radimo scenski pokret. U Zadru smo na samom kraju priprema za konačnu izvedbu predstave – kazala nam je na probi u KLZ redateljica Ana Prolić.
- Ezopove basne često su trivijalizirane i prikazane su mlako, a on je zapravo gotovo brutalan u iznošenju realnih životnih situacija i poruka koje šalje. S obzirom da radimo predstavu za djecu, u dramaturgiji sam ostavila snagu poruke, no kraj njegovih basni, koji je često nesretan, sam postavila na pozitivan način. Time basna ne gubi na izvornosti, već dobiva i onu bitnu komponentu, a to je poruka o nužnosti suradnje, komunikacije i prijateljstva. Primjerice, u jednoj od njegovih najpoznatijih basni, „Cvrčak i mrav“, mi kraj prikazujemo tako što se oni dogovore da surađuju, da će zvuk koji proizvodi Cvrčak davati Mravu ritam i poticaj za rad, a Mrav će zauzvrat dati dio hrane Cvrčku. To je za djecu važna poruka, učimo ih kako se trebaju ponašati – istaknula je Prolić.
Kroz 50-ak minuta četvero glumaca na sceni će ispričati i prikazati 11 obrađenih Ezopovih basni, među kojima su Kornjača i zec, Lisica i roda, Hrast i trska, Žena i kokoš, Vrana i tuđe perje…
- Svaka ima jasnu poruku i, iako je mogu gledati i mlađa djeca, predstava je namijenjena osnovnoškolcima. Mnogi imaju Ezopove basne i u lektiri. Predstava je dinamična i vrlo složena, pred glumcima je veliki zadatak jer ne reprezentiraju samo uloge životinja, već iz njih „iskaču“ i komentiraju radnju. Iako se radi o većem broju priča, mi ih ne prikazujemo jednu za drugom, već je sve povezano u cjelinu – kazala je Ana Prolić.
Uz glumicu KLZ Irenu Bausović Tomljanović, troje mladih ljudi „nosi“ ovu zahtjevnu izvedbu: Lino Brozić i Ana Cmrečnjak mladi su glumci u ovom Kazalištu, dok je Davor Tarbuk, kao i Ana Cmrečnjak, u Zadar stigao iz Virovitice. Svi glumci završili su lutkarstvo na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Najmlađa članica ansambla KLZ je Ana Cmrečnjak, koja je mahom preuzela uloge Asje Rebac nakon njezinog odlaska u mirovinu, a igrala je i u Kuginoj kući, te u Ribi duginih boja. Lino Brozić članom KLZ je postao napustivši rodnu Pulu.
- Njihova energija i talent su izvanredni. Predstava je puna animacije, uz zahtjevni verbalni dio. Glazbu je napravio Mate Matišić, kostime Anita Goreta, a scenografiju Robert Košta – istaknula je Prolić.
Premijerna izvedba ove predstave neće biti ona „šminkerska“, u večernjim satima. Prvu izvedbu gledat će osnovnoškolci.
- Prva naša publika bit će školarci, 1. prosinca, ujutro. I druga, je namijenjena „redovitoj“ publici, koja na predstave dolazi nedjeljom ujutro, odigrat ćemo je 3. prosinca. Tek treća izvedba bit će „službena“ premijera, 4. prosinca u 19 sati. Ovaj put smo prednost dali djeci – kazala je Prolić.
