Prije 50 godina, 23. listopada 1968. godine, s radom je počela najstarija zadarska radiopostaja – Radio Zadar. U prostoru stare Tehničke škole, nakon zvukova skladbe "Moba" legendarnog Šime Dešpalja, prvi put se u eteru začulo "Ovdje Radio Zadar" i počela se ispisivati povijest. Za početak radijskog programa u Zadru zaslužni su biliIvo Mišulić, Zlatan Miodrag, Marko Vasilj, Branko Marijanović, Jozo Balić, Milan Tišma, Miljenko Mandžo, Lidija Pavić, Radojka Juroš, Drago Čulina, Božidar Klarić i šef tehnike Boris Guina, koji je i napravio prvi odašiljač od žice.
– Radio Zadar je od svojih početaka pa do danas bilježio najvažnije trenutke te se isprofilirao kao moderan radio za ono doba. Najvažnija prekretnica bila je 1971. godine, kada se Radio Zadar pripojio sustavu tadašnjeg Radio Zagreba, a danas Hrvatske radio-televizije. Ključna stvar je bila oprema koja se dobila kako bi se mogao napraviti kvalitetan radijski program – govori Toni Pajkin, glavni urednik, koji je na Radio Zadar došao 1982. godine kao student druge godine.
Radio se tijekom godina mijenjao, napredovao i pratio trendove. Program je u počecima trajao dva sata, pa pet, a danas Radio Zadar ima 24-satni program, od kojeg se 18 sati odnosi na govorni dio. Radio je veliku ulogu kao glavni izvor informacija imao tijekom Domovinskog rata.
U ratu
– U ratu smo jednaki entuzijazam imali mi kao i oni koji su bili na prvoj crti bojišnice, a ni jedni ni drugi nismo imali znanja u tim uvjetima. Ljudi su bili izolirani u svojim podrumima i skrovištima te nisu znali što se događa oko njih. Mi smo bili ta poveznica s njima i bili smo važni kao i sve druge službe da bi se održao život grada jer ljudima su trebale informacije, dobre i loše, ali željeli su znati što se događa – objašnjava Pajkin.
Radio Zadar bio je prva organizirana dnevna redakcija u Zadru. Jedan od najvećih izazova radija kao medija jest taj da se samo uz pomoć glasa treba cjelokupna slika prenijeti slušatelju. Ali, kako kaže Pajkin, to nije teško jer se zna da u početku bijaše riječ.
– Bitno je biti objektivan, a ako želite biti uvjerljivi, morate prenijeti dio emocija, to je ključ svega. Slušatelj se mora identificirati s onim što čuje na radiju – govori Pajkin.
Radio je tijekom svoje povijesti "preživio" televiziju, no hoće li preživjeti internet?
– To uopće nije upitno! Radio je uvijek prisutan u našim životima i bit će i u budućnosti. Najjednostavnije je to objasniti kroz realnu činjenicu. Kada ste u automobilu, što radite? Slušate radio, i to se neće promijeniti. Glavna prednost je što je radio brži od interneta jer govoriš brže nego što netko piše – ističe Ante Kolanović, voditelj HRT-ova Centra Zadar, napominjući kako se od 1968. godine pa do danas način emitiranja nije, niti će se promijeniti, mogu se samo mijenjati prioriteti.
– Prirodno je da se tijekom godina događaju promjene. Radio Zadar svojim slušateljima pruža suhu i čistu informaciju bez umatanja u komercijalne sadržaje. Najvažnije je da mi uspijemo u uvjetima u kojima jesmo odgovoriti na optimalan način i smatram da nismo ništa propustili i da smo sve popratili – napominje Ante.
Kolanović i Pajkin dodaju kako je Radio pokazao svoju važnost, prošle godine kada su požari, a poslije i poplava zahvatili Zadarsku županiju.
Timski rad
– Radio je opravdao svoje postojanje. Tijekom prošlogodišnje poplave građani su nas konstantno zvali i obavještavali što se događa u svakom kutku županije. Oni su osjetili potrebu obratiti nam se, što je najveća pohvala i dokaz da se naš trud i rad primjećuju – kaže Pajkin.
Radijski posao je timski jer više je karika u lancu, odnosno ljudi koji trebaju obaviti svoj dio posla kako bi emisija ugledala svjetlo dana. Digitalizacija nije zaobišla ni radio koji se kao medij mora prilagoditi trendovima, kao i svi ostali.
– Danas moraš biti svugdje gdje su tvoji potencijalni slušatelji, pa tako imamo i portal, koristimo i društvene mreže koje su postale sastavni dio života. Najvažnije je provjeriti svaku informaciju koja dođe do nas jer u eter može izići samo istinita i točna informacija. Mana društvenih mreža je nepregledan broj lažnih informacija, a mnogi idu politikom da je najvažnije objaviti prvi, bez obzira na posljedice. Nije mi jasan taj trenutak kada je postalo važnije objaviti prvi, a ne objaviti istinu. Naša odgovornost je velika i ne smije doći do zamućivanja pogleda – zaključuje Ante Kolanović.
Suzana Jakšić Mandić se Radiju Zadar priključila 1987. godine, a kao dva glavna izazova tijekom svoje 31-godišnje karijere ističe rat i modernu tehnologiju.
– Razdoblje rata bilo je najteže, ali bez obzira na sve nosilo nas je zajedništvo i želja da ljudima prenesemo informacije i damo podršku. Nakon rata, najveća prekretnica nam je moderna tehnologija jer sada imamo veći broj kanala uz pomoć kojih dolazimo do naše publike – govori Suzana, kojoj je novinarstvo od fakultetskih dana uvijek bilo izazov, a radio je izabrala zbog njegove brzine i izravnog kontakta s publikom.
Samo dva stola od nje sjedi Filip Buzov (37), posljednji novinar koji je primljen u zadarsku redakciju.
– Radio je kao medij specifičan jer je uvijek živ i prisutan u životu. Sam kreiraš svoj sadržaj i imaš priliku ispričati priču na način da se ona sama stvara. Glavna moć radija je što nije ograničen vremenom – ističe Filip.