StoryEditorOCM
Zadar plusSAMO GA OTKANTAJU

Slavko Vuković izumitelj iz Zadra: "Nije problem osmisliti inovaciju već je prodati, na realizaciju mi čeka više od 150 različitih ideja!"

Piše M. Kalajžić
11. listopada 2023. - 21:29

Na velikoj međunarodnoj izložba inovacija, prototipova i poslovnih planova Inova – Budi uzor 2023. u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu, sudjelovali su i inovatori iz Dalmacije i ostvarili izvrstan uspjeh. Među njima, zlatnom medaljom okitio se inovator Slavko Vuković iz Zadra za svoju "Cobra" tuš slušalicu. Njegova se inovacija sastoji od malih spremnika u kojima se može uliti gel za tuširanje i regenerator za kosu, te se tako na jednostavan način dozirati prilikom tuširanja. Naizgled jednostavna, ali vrlo praktična inovacija ne samo za domaćinstva već i za hotelske i druge turističke smještaje, primjenjiva je „u praksi“, što je za zadarskog inovatora jedna od najvažnijih „stavki“ svake inovacije.

image

Izum za hamburgere

Luka Gerlanc/Cropix

- To je samo jedna od 150, pa i više inovacija koje sam smislio. Neke su dovršene, neke postoje na razini ideje, skice ili samo zamisli, a gotovo svakoga dana nastaju i neke nove. Najveći problem, ne samo za mene, već i svih inovatora u Hrvatskoj, pa i u svijetu je što se vrlo teško i nikako prodaju. Proizvođači, pogotovo oni veliki, nisu toliko zainteresirani za inovacije. U većini slučajeva čujete ono „ne zanima nas“, a mnogi se na emailove uopće i ne jave – kaže nam Vuković, koji unatoč teškoćama pri prodaji odnosno primjeni inovacija – ne odustaje.

- Bavim se ekonomijom, marketingom, produkcijom… inovacije nisu moja jedina djelatnost, jer od nečega se ipak mora i živjeti. Trbuhom za kruhom radio sam i na kruzerima, te boravio jedno vrijeme i u Americi. Tamo sam prošao online edukaciju za inovatore. Sva su mi ta iskustva dobro došla. Tamo se dosta toga promijenilo u svijetu inovacija, za razliku od Hrvatske gdje zapravo stojimo na istome mjestu. Kod nas se obično misli da se svaka inovacija mora zaštititi kao patent. Umjesto patenta dovoljno je registrirati privremeni patent koji traje godinu dana i košta svega 80 dolara. Zaštita neke inovacije patentom je jako skupa, traje dvije do tri godine i treba potrošiti dosta novca i vremena, a patent zapravo ne znači ništa, jer ga netko može vrlo brzo iskopirati i praktički mu ne možete ništa. Životni ciklus proizvoda je kraći, masovna proizvodnja vas pojede, a za potpunu zaštitu svoj proizvod morate registrirati i u Kini koja će iskopirati doslovno sve što je isplativo. Privremeni patent je zbog svega toga sasvim dovoljan, jer i nakon isteka zaštite od godinu dana ostane pisani trag da ste svoju inovaciju negdje prvi registrirali. Dakle nije problem zaštita već prodaja patenta, odnosno inovacije, koja ide jako teško. Pogotovo kod nas gdje se inovacije predstavljaju za neki umjetnički dojam, nakon čega u pravilu nitko ne nudi niti traži. Jedine stvari koje možda uspiju na tržištu su jednostavne kao moja tuš slušalica. A ideje uvijek dođu. Inovacije su zapravo rješavanje problema. Inovacija sama za sebe znači nešto što nigdje drugo u svijetu ne postoji, a da nije zaštićeno, odnosno da netko nije to prije osmislio, bez obzira da li je prije toga i zaštitio. Moje ideje sežu od raspona da se mogu na dlan staviti pa do inovacija od 20-tak kvadrata i digitalnih inovacija – kaže Slavko.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Jedna od inovacija koje je nudio velikim proizvođačima su modificirane okrugle bočice za veća pakiranja žvakaći, koje bi njegovom inovacijom imale u sklopu poklopca mali, hermetički zatvoreni, spremnik u kojega bi se odlagale istrošene žvake, umjesto da se zamataju u papiriće pa svuda odlažu ili jednostavno bacaju u okoliš. Iako bi takva inovacija značajno pridonijela smanjenju zagađivanja okoliša, nitko od velikih proizvođača nije bio zainteresiran za tu ideju.

- Ma nisu je htjeli niti razmotriti, mada bi poskupila ambalažu možda samo koji cent. Današnja „mantra“ svih proizvođača je samo smanjenje troškova i što veći profit. Inovacije kojima bi se neki proizvod unaprijedio ili bi utjecao na ekologiju, u pravilu ih ne zanimaju. Zapravo do velikih korporacija ne možeš niti doći, jer će te „otperjati“ u samom startu, a taj zadatak najčešće „obavi” umjetna inteligencija – ističe Slavko pokazujući još neke svoje inovacije za koje je vjerojatno da će se možda lakše prodati: kartonski držač za hamburgere koji olakšava konzumaciju i smanjuje mogućnost zaprljanja odjeće, zatim "Cool Glass" čaša za viski s rashladnim dnom koji se jednostavno umetne u podnožje čaše i održava ugodnu temperaturu pića, pa vješalica koja ima malu vakuumsku hvataljku kojom se može prisloniti na bilo koju ravnu površinu, potom stolna ekološka igra u kojoj se pobjeđuje skupljanjem bodova, ali igrače u napredovanju rotiranjem pri tom može poremetiti bilo koji „ekološki zagađivač”, spiralni prozirni lijevak za bocu maslinovog ulja koji usporava izlijevanje, tanjuri s utorima sa strane za vilicu i nož kako ne bi skliznuli, zatim četka za čišćenje koja se može preklapati i tako čistiti i uže prostore, wc četka sa spremnikom za dezinficirajuće sredstvo, daska za rezanje s „padom“ za slijevanje, utor za spužvicu na boci s deterdžentom za posuđe, multifunkcionalni koš za otpad, samozatvarajući džep koji će onemogućavati da iz njega ispadnu stvari, a sprječavat će čak i krađe, silikonska igračka STEM sa špekulama za pritiskanje za razbijanje nervoze "4D Popper" - objašnjava i nastavlja:

image
Luka Gerlanc/Cropix

- Dosta toga ostat će samo na razini ideja. Zbog toga se mi kao inovatori iz Hrvatske moramo povezati sa svjetskim organizacijama tako da naša ideja ne ostaje u granicama Hrvatske koja je premaleno tržište, već da dopre do predstavnika velikih proizvođača kojima bi se onda pojedina inovacija možda mogla svidjeti. Ja sam se vremenom sve više prebacio na digitalne formate, neke sam ideje poput platforme izvorno.hr za predstavljanje autentičnih domaćih proizvoda davno osmislio još za vrijeme studiranja, a Turističkoj zajednici Zadra svojevremeno sam predlagao postavljanje digitalnog panoa kao portala zadarskog destinacijskog menadžmenta koji je u to vrijeme bio preteča kasnijih sličnih formata na pametnim telefonima i tabletima. Na žalost niti to nije tada prihvaćeno, mada je Zadar u tome mogao biti među prvim turističkim gradovima – kaže Slavko koji djeluje u sklopu udruge Dalmit.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Unatoč otežanom plasmanu svojih inovacija - ne odustaje. Jer dobra ideja traži svoga inovatora, a onda treba imati i malo sreće. Nadamo se da će se Slavku osmjehnuti.

Mate Rimac na početku

Poznavao je i Matu Rimca dok je još studirao na prvoj godini Sveučilišta Vern u Zagrebu.

- Radio je tada na inovaciji pokretnih retrovizora koji bi smanjivali tzv. mrtvi kut sinkronizirano sa zakretanjem kotača vozila, odnosno mijenjanja smjera kretanja. Radio je i na mehaničkoj rukavici koju bi konobari pritiskali umjesto bilježenja narudžbi i takve stvari. To nije niti njemu prolazilo tada, neke su mu ideje tada čak i prekopirali, a kasnije mu je krenulo dobrim dijelom zahvaljujući očevom graditeljskom biznisu u Svetoj Nedelji. I on je imao na početku iste ove probleme bez obzira što je imao bogatog tatu...

24. prosinac 2024 10:22