Turisti često misle da kod nas dalmatinskog psa ima posvuda, istina je nažalost drugačija!

Zadarski uzgajivači pasa postigli su nedavno odličan uspjeh na Državnom prvenstvu u radu pasa ptičara, pasa goniča i Kinološkim lovnim kupom Memorijal Marko Medar u Drnišu. Zadarsku županiju predstavljalo je 9 natjecatelja s 20 upisanih pasa u različitim disciplinama. Da je zadarsko područje vrlo značajno u kinologiji pokazuje i to što je predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza Zadranin Branko Šare, koji je zadovoljan nastupom Zadrana na Državnom prvenstvu gdje se posebno istaknuo rad Ivice Stulića, Marina Pernara i Elvisa Gospića.

- Koliko članova okuplja zadarska kinološka udruga Dalmatinski pas i na koji način rade?

- Zadarsko kinološko društvo je jedno od brojnijih u Hrvatskoj, a broj članova se kreće oko 180 članova godišnje. Uredovno vrijeme je utorkom i četvrtkom, ali članovi se i izvan tog termina okupljaju bilo na ring dresurama, na školi osnova socijalizacije ili na neobaveznom druženju.
Po aktivnostima smo sigurno kinološko društvo sa najviše „radnih“ dana u RH. Uz redovan rad, organiziramo svake godine preko 30 dana Međunarodnih utakmica pasa ptičara na kojima bilježimo oko 4.000 nastupa pasa, 4 međunarodne izložbe pasa svih pasmina, razne tečajeve za građane i lokalne ispite za lovačke pse.

- Kako se objašnjava veliki uspjeh kojega zadarski uzgajivači pasa postižu? Možete li podsjetiti na najveće uspjehe uzgajivača sa zadarskog područja?

- Zadarski kinolozi postižu zapažene rezultate u lovnoj, ali i u sportskoj kinologiji. Dok vlasnici sportskih pasmina pasa svoje aktivnosti provode na izložbama pasa i na radnim manifestacijama iz športske radne kinologije, vlasnici lovnih pasmina to čine kroz lovne radne manifestacije.
Ovdje moram istaknuti kako iz našeg Društva ove godine imamo državnog prvaka na tragu Vijeku Antića sa svojim belgijskim ovčarom, zatim naše članove Maju Kostijal i Nikolu Rogića koji su prije dva tjedna na Europskoj izložbi u Varšavi prezentirali svoje pse i izabrani su za europske prvake u svojim pasminama. Kod lovnih pasa protekli tjedan su naši članovi Ivica Stulić i Marino Pernar kod rada kontinentalnih ptičara postali prvak i vice prvak države, a Elvis Gospić je kod otočnih ptičara bio treći. Marino Pernar je postao i vice prvak u kinološko – lovnoj disciplini St. Hubert. Kao županija smo osvojili prvo mjesto na državnom prvenstvu u radu kontinentalnih ptičara.
Inače naši članovi postižu već niz godina zapažene rezultate u lovnoj radnoj kinologiji i to ne samo na državnoj, već i na međunarodnoj sceni tako za naše članove i njihove pse zna svjetska kinološka elita. Ovdje bi trebalo posebno istaknuti najaktivnije koji su ostvarivali vrhunske rezultate, a to su uz spomenute državne prvake Ivicu i Marina još i Elvis Gospić, Joško Zekanović, Ivica Torbarina, Lucianao Čustić i Joso Kovačević koji su osvajali i državna i europska prvenstva i više puta.

- Predsjednik ste Hrvatskog kinološkog saveza, možete li reći koliko je Hrvatska konkurentna u Europi po broju i kvaliteti uzgoja pasa, a gdje je u svemu tome zadarsko područje?

- Hrvatska je relativno mala zemlja pa tako nemamo brojno članstvo. Ono čime se možemo pohvaliti su naše autohtone pasmine Hrvatski ovčar, Istarski kratkodlaki gonič, Istarski oštrodlaki gonič, Posavski gonič, Dalmatinski pas, Tornjak čiji patronat dijelimo sa BiH te Mali međimurski pas Međi koji je još uvijek nepriznata pasmina. Brojne europske i svjetske velike zemlje nemaju tako bogatu kinološku baštinu kao mi. O kvaliteti tih pasa možda najbolje govori podatak da je upravo dalmatinski pas Dalmino Vodoo Vision, poznat kao Dudu, naše Željke Halper Dražić, koja je njegov vlasnik, ali i uzgajivač, prije dva tjedna u Varšavi na europskoj izložbi pasa svih pasmina izabran za najljepšeg psa izložbe u konkurenciji od preko 15500 pasa!

- Kojih pasmina najviše ima na zadarskom području, koliko ti psi koštaju i na koji način se pravilno uzgajaju?

- U zadarskom kraju je omjer oko 60:40 u korist lovačkih pasmina pasa. Kod lovačkih prevladavaju ptičari i goniči, a kod sportskih je stvarno prisutno puno pasmina, najbrojnije su pasmine poput njemačkih doga, američkih staforda, akita, kavalira, boserona, francuskih buldoga, a u usponu su i pasmine poput pekinezera i naš ponos - dalmatinski psi čije se leglo uskoro očekuje. Cijena je često pitanje, međutim svatko tko uloži u svoga psa ili kuju od prehrane, zdravstvene skrbi, njege, odlazaka na izložbe ima toliko troškova da ih je teško pokriti kroz prodaju pasa.

- U kojoj se mjeri dalmatinski pas "vratio" u Hrvatsku i Dalmaciju? Postoji li inicijativa da se dalmatinski pas u većem broju uzgaja u Dalmaciji po kojoj je i dobio ime?

- Dalmatinski pas nije pretjerano česta pasmina u Dalmaciji iako stranci to drugačije poimaju. Često strane televizijske kuće znaju nazvati i reći; snimamo reportažu u Zadru, možete li nam za sutra dovesti desetak dalmatinera… Doslovno ih zamišljaju kao mačke na ulici. Istina je drugačija. Ova prekrasna i svjetski poznata pasmina nepravedno je potisnuta od strane nekih pasmina pasa koji su kao moda „popularni“ i u trendu. Šteta je da nema dovoljno inicijative da se napravi simbioza i da ova pasmina reklamira turizam, a turizam nju. Pasmina je poznata i šteta je to ne iskoristiti.

- Na koji način povezati kinologiju i turizam, konkretno, na zadarskom području?

- Ljudima koji nisu u svijetu kinologije je malo poznata činjenica da kinologija isto kao i lovni turizam upotpunjuje cjelogodišnju turističku sezonu i to u dijelovima godine kada nije ljeto! Naime brojni strani dreseri lovačkih pasa dolaze u zadarski kraj i vrše obuku lovačkih pasa. Ovo se događa u periodu od 1.9. do 15.3. znači u periodu kada nema onog klasičnog „ljetnog“ turizma na koji smo navikli. Mi se kao lovci i kinolozi trudimo, međutim imamo jako slabu podršku od nadležnih za turizam u našem kraju. Mogu pohvaliti Zadarsku županiju i odjel za poljoprivredu na čelu sa Danijelom Segarićem koji nas redovito prati i podržava.