Umirovljeni anesteziolog izumio krstaš od 12 metara bez kobilice

Kako uživati u jedrenju, i to na prostranoj, komfornoj jedrilici opremljenoj za dužu plovidbu, a da se pri tome takvo plovilo može zavući i usidriti i u najplićoj uvali? A da nije katamaran ni trimaran?

To su bila pitanja koje je odlučio riješiti Petar Perković (67), upravo umirovljeni anesteziolog u Nizozemskoj, porijeklom iz mjesta Ljubač nedaleko Zadra. Odgovore na na pitanja Perković je pronašao u svom inovativnom izumu kojeg nazvao Hreko: krstašu od 40 stopa odnosno 12 m dužine koji nema kolumbu za održavanje stabiliteta, ali ni dva trupa ni bočne plovke poput katamarana ili trimarana. Perkovićev Hreko je jedan potpuno drugačiji hibrid jednotrupnog plovila i katamaranskih rješenja. Sam izumitelj i vlasnik do sada jedinog izgrađenog plovila opisuje svoju inovaciju ovako:

Htio sam imati jedrilica koja nije teška, koja ima minimalni gaz, a da pri tome ima ugodan i relativno veliki stabilitet, osobito između 10 i 30 stupnjeva nagiba koji je za jednotrupace uobičajen kod jedrenja u vjetar. Stvorio sam koncept u kojem se elementi trimarana, plovci odnosno tankovi koji su sastavni dio trupa, u kombinaciji s vodenim balastom, koriste za dodatni stabilitet broda. Ta se inovacija zove Hibridni stabilitet Hreko. Hreko umjesto dvije tone olova (tipična težina kolumbe za krstaše od 12 m) u stabilizatorima ‘prevozi’ 1.000 l slatke vode, 480 l dizel goriva i 500 kg korisnog tereta, a da nije ni grama teži od praznog konvencionalnog krstaša njegove kategorije – kaže Perković.

U svom inovativnom konceptu Perković osim netipičpnog rješenja stabiliteta izumio i nekoliko sporednih inovacija i niz manjih praktičnih rješenja. Ugrađeni pomoćni brodić uklopio je kao integralni dio krme. Može ga lako i brzo odvojiti, a u plovidbi je nestrukturalni dio trupa. Nadalje, ugrađeni bokoštitnici koji su dijelom elementi stabiliteta broda, pomični jarbol jedna osoba može spustiti i dignuti po potrebi i na ovorenom moru, letno jedro Bizero se sastoji od dva sloja pa služi i kao klasični Code Zero i kao jedna vrsta modificiranog spinakera ako se razvije u formaciju leptira. Prednost je da se to jedro može lako zarolati.

Hreko ima samo tri jedra koja zadovoljavaju praktički svih 280 stupnjeva kursa vjetra. Nedostaje mu još samo olujno jedro. I na kraju, Hreko posjeduje mogućnost produkcije električne energije s 8,2 kvadratna metra solarnih ploča.

- Kod jedrenja, unatoč maloj površini jedara lako dostiže brzine od 7-8 čvorova sve do 60 stupnjeva u stvarni vjetar. Kod slabijeg vjetra se u principu koristi zavjetrinski pod motor na cc 500 W. Dakle brod nimalo ne zaostaje od njemu sličnih brodova po velicini i namjeni.U pravilu je od svojih suparnika dvije tone lakši, ima pet puta manji gaz, raspolaže s dva puta više pitke vode, tri puta više dizel goriva i oko četiri puta više elektricne energije – objašnjava prednosti svog koncepta hrvatsko-nizozemski liječnik i zaljubljenik u more.

Perković je model svog inovativnog hibridnog krstaša prvi put prikazao na Biograd Boat Showu 2009.g. a zatim na sajmovima nautike u Dusseldorfu 2010. i Amsterdamu 2011. Gotovi prototip je ove godine bio izložen na sajmu na vodi Hiswa 2016. u Amsterdam. Od nagrada za inovacije na Arci 2011. Hrekov koncept hibridnog stabiliteta dobio je brončanu medalju, a ove godine je prototip Hreko 1000 sa šest osnovnih inovacija dobio zlatnu medalju.

Još nema konkretne reakcije iz nautičkog svijeta brodograditelja i dizajnera na ova Perkovićeva rješenja. Perković tvrdi da je to zato što je Hreko je smion i 'ekscesan' poduhvat, netipičan i ispred svog vremena, ali i da će njegovo vrijeme tek doći.

Inovativni nautičar se trajno vraća u Hrvatsku početkom ljeta. Kaže da će s Hrekom godinu dana ploviti po Jadranu, živjeti na njemu, ispravljati dječije bolesti i poboljšavati performance plovila.

- A na jesen 2018.g. krećem s Hrekom na put oko svijeta – najavljuje Perković.