Zadarski gimnazijalac izumio Zemljanu bateriju, pročitajte kako je iz pitara dobio struju!

Karlo Korona uskoro bi mogao donijeti svjetlo Babić Dolcu, zaseoku u okolici Senja koje - na kraju drugog desetljeća 21. stoljeća u Hrvatskoj - još uvijek nema struje. Karlo je, naime, napravio "Zemljanu bateriju" koja bi u budućnosti, on se nada, služila za napajanje kuća!
Korona možda nije Tesla, ali je s ovim originalnim projektom osvojio treće mjesto na državnom natjecanju iz fizike, i to u kategoriji eksperimentalnih radova.
Zadarskoj javnosti ovaj 18-godišnjak postao je poznat kad je prije godinu dana dobio nagradu "Luka Ritz" koja se dodjeljuje učenicima zbog promicanja tolerancije, humanog i nenasilnog ponašanja, a usto je prošle godine, zajedno sa svojim prijateljima, u Zadru organizirao malonogometni turnir za obitelji čije su kuće stradale u poplavi.

No ovaj mladi Zadranin, inače maturant Gimnazije "Jurja Barakovića", dokazao je da nije samo humanitarac već iznimno bistar momak koji je s trećim mjestom na natjecanju osvojio izravan upis na bilo koji tehnički fakultet u Hrvatskoj. Kaže nam da se još uvijek premišlja na koji fakultet bi išao, a opcije su Strojarstvo ili FER. O svojoj ideji "Zemljane baterije", koju je predstavio krajem travnja na natjecanju u Puli počeo je razmišljati prije malo više od godine dana. Princip rada "Zemljane baterije" zvuči jako jednostavno: dva metalna predmeta, jedan pozitivno a drugi negativno nabijen, umjesto kiseline koriste zemlju kao sredstvo koje prenosi elektrone s pozitivnog na negativni metal.

- Ta baterija izgleda kao i druge, osim što se razlikuje u veličini. Zamišljena je tako da može raditi na otvorenom polju ili u posudi za cvijeće - govori Karlo, objašnjavajući nam kako tek napravljena baterija u sebi ima i određenu količinu struje koja se s vremenom potroši, a može ju napuniti, mada ne do kraja, vlažna zemlja.

- Nakon što se zemlja u baterijama navlaži, dolazi do ponovnog punjenja, ali nikada do kraja - ističe Karlo, napominjući da je u početku osmišljavanja "Zemljane baterije" mislio da će služiti kao obnovljivi izvor energije, no s raznim eksperimentima ta stavka se promijenila, pa je sada ona zamišljena kao pohranjivač energije, gdje bi se uz pomoć solarnih ploča skladištila struja između izvora i potrošača.

Vjerovali ili ne, jedna ova baterija dođe manje od 10 kuna, a glavni sastojci potrebni za kućnu izradu jednog takvog "akumulatora" su vlažna kisela zemlja, pocinčani vijak i komad bakrenog lima.

- U idućem periodu istraživanja želio bih parirati kapacitetu akumulatora. Jedna baterija, odnosno ćelija, sadrži jedan amper i jedan volt, a slažući ih u različite kombinacije može se dobiti potrebna količina struje - kaže Karlo koji je svjestan činjenice da se okoliš sve više zagađuje te da je potrebno raditi na "zelenoj energiji".

- Volio bih da se jednog dana moja "Zemljana baterija" primjenjuje za napajanje cijelih kuća. Svjestan sam da da bih dospio do nečeg takvog moram još puno raditi, ali morate priznati da bi bilo idealno na taj način dovesti struju u sela u Hrvatskoj koje je još nisu dobile, zar ne? - pitao se Karlo, a mi nemamo druge nego se složiti s jednim od najambicioznijih mladića koje smo do sada upoznali.

Karlo i dalje nastavlja svoja istraživanja kako bi koncept pohranjivanja energije doveo do savršenstva.
- Potrebno je još puno rada, ali sam različitom uporabom metala uspio u skladištenju energije. Nadam se da ću u budućnosti usavršiti koncept "Zemljane baterije" - zaključuje.

I bi svjetlo u Babić Dolcu...