Vlastelica, utva, leganj, piljak, vivak... samo su neka od imena ptica koje mali Ninjani itekako dobro znaju zahvaljujući priručniku „Ptice Ninske lagune”. Naime, ova mala knjižica od 60 stranica, koju je napisala direktorica TZ Nina Marija Dejanović u suradnji s biologom Gordanom Lukačem, samo je nastavak edukativnog procesa populacije u ninskom kraju. Kako nam je pojasnila sama direktorica Dejanović, upravo su učenici bili ciljna skupina ove knjige jer u su oni, najmlađi, budući nositelji turističkog razvoja grada Nina.
- Osim toga, oni će svojim ekološkim znanjem, ali i sviješću o očuvanju prirode koja ih okružuje, biti dobri čuvari jedinstvene hrvatske lagune. Podijelili smo 338 primjeraka knjižice učenicima i nastavnicima u matičnoj školi u Ninu, Ninskim stanovima, ali i Zatonu te u područnoj školi u Vrsima. Nama je u interesu da djeca taj priručnik, koji su odnijeli kućama, koriste zajedno sa svojim roditeljima te da ona budu ta koji će educirati svoje ukućane te u šetnji lagunom svoje znanje primjenjivati – govori Dejanović, naglašavajući kako je ninska laguna posebna ne samo u Hrvatskoj, već u Europi i svijetu.
- Plitkih, pješčanih obala s muljevitim područjima ima sve manje. Činjenica je da kako napreduje turizam, tako se sve više nasipavaju pješčana žala i obale. Mi u Ninu srećom nemamo tih tendencija, jer nemamo ni takvih potreba. Ako se uzme u obzir da ptice biraju čista područja, onda možemo potvrditi da je Nin i cijelo ovo naše područje iznimno čisto i nezagađeno. A to itekako moramo čuvati. Ova je knjižica korak ka tome – istaknula je Dejanović.
U Hrvatskoj ima 400 vrsta ptica, a od toga je na malom prostoru u Ninu, zabilježeno čak pola od ukupne brojke, odnosno evidentirano je 220 raznih vrsta.
Biolog Lukač, koji je i sam strastveni ornitolog, potvrdio je kako je ovdje, u Ninu, rijetko gnjezdilište za ugrožene ptice poput utve, a glavno gnjezdilište za ugroženu populaciju vlastelice, najugroženije ptice u laguni. Zabilježena je i zlatovrana, koja je također jako ugrožena vrsta.
- Ona je sad na svom zimovalištu, u Africi, no očekujemo njen dolazak sredinom travnja. Za nju se, do kraja 20. stoljeća, mislilo da je u Hrvatskoj kompletno nestala, izumrla. Na kraju se naši ornitolozi zabilježili i to nas je zaista razveselilo – rekao je Lukač, dodavši kako je laguna važna za kritičko ugroženog morskog kulika, dok su pak vodomari, male bijele čaplje, sive čaplje i razne druge vrste redoviti ptičji stanovnici lagune. Nekoliko su se puta u posljednjih nekoliko godina pojavili, ni više ni manje, nego – plamenci.
- Ove ptice rijetko dolaze u Hrvatsku, a na morskoj se obali pojavljuju povremeno i u manjem broju. Krajem 2016. godine jedna je takva mlada egzotična ptica doletjela i boravila neko vrijeme u Ninskoj laguni. Najviše se zadržala uz bazene ninske solane zbog obilja hrane. Zadržao se dugo, pa čak i uz ozbiljnu buru. Iduće godine, 2017. stiglo ih je šest, a ostali su sve do siječnja 2018. godine. Bili su tu čak i za vrijeme velike poplave, no onda su se samo premjestili na Kraljičinu plažu, da bi se potom vratili na područje solane – prepričao je Lukač, dodavši da ćemo ih vjerojatno sve više viđati. Istaknuo je kako priručnik sadrži opisani položaj i prirodna obilježja grada Nina, Ninskog zaljeva i lagune, Solane Nin te razne ekološke projekte u kojima je grad sudjelovao.
- Također, tu su i predivne fotografije te opis 25 najčešćih vrsta ptica koje se mogu vidjeti na ovom području, od onih ”običnih” do onih pomalo egzotičnih, šarenog perja. Također, uvrstili smo i tablicu sa svih 220 poznatih vrsta ptica – istaknuo je Lukač.
Kad je Nin 2010. postao Europska destinacija izvrsnosti, velik je fokus bio na poviješću i baštini, dok su na drugom mjestu bili prirodni atributi, kao što su duge pješčane plaže, ljekovito blato, laguna. Upravo su tad direktoricu Dejanović zaintrigirale ostale europske destinacije te je počela istraživati što to njih izdiže te zbog čeka su u kategoriji održivih odnosno ekoloških destinacija.
- Shvatila sam da sve čemu oni teže, mi već imamo. A pored zdravih očiju često ne vidimo stvari... I tad smo, krajem 2010. počeli suradnju s biolozima i ornitolozima koji nas od tad podučavaju. Dug je to proces koji još uvijek traje i trajat će, no vjerujem kako smo od tad zaista puno postigli jer kojem god europskom ornitologu spomenete Nin i Ninsku lagunu, on će znati. Nin je jedina destinacija u zemlji koja birdwatching turizam promovira već deset godina jer HTZ još uvijek nema platformu na kojoj bi tu tržišnu nišu uzela kao fokus promocije iako mi imamo tri jako važna područja: Kopački rit, Lonjsko polje i ovu našu lagunu – istaknula je Dejanović dodavši kako stranci puno više znaju i cijene ovo naše područje nego mi sami.
- To se mora promijeniti. Želja nam je da upravo ovaj naš priručnik postane pionir tih pozitivnih promjena. Zato želimo da knjižica, osim u ruke djece, mladih i njihovih roditelja, dospije i u ruke vlasnika apartmana koji bi svoje znanje ona mogli širiti i na svoje goste. Mi smo kao turistička zajednica napravili što smo mogli: izgradili dio drvenih edukativnih staza, jednu osmatračnicu, postavili na strateškim punktovima nekoliko informativnih ploča, a lokalna turistička agencija u svoju je ponudu uvrstila i posebno oblikovani paket promatranja ptica.
Ninska priča o pticama imperativ je razvoja za destinaciju i pravi primjer spajanja očuvanja prirode i održivog turizma, a znamo koliko je teško pronaći ravnotežu između stvaranja raznolike turističke ponude i otvaranja novih radnih mjesta uz najmanji mogući neželjeni utjecaj na okoliš.
Nin se tako može svrstati u rijetka mjesta u Hrvatskoj koja, uz razne oblike aktivnog odmora poput kitinga, surfinga, vožnje SUP-om, hikinga, biciklizma, ima i ekološke turističke ponude za sve generacije.
