Ako nije na Instagramu, nije se ni dogodilo.
Ovako otprilike izgleda maksima današnjeg doba. U vrijeme kad nam mobiteli pružaju svijet na dlanu, događa se da i mi pružamo svima svoj svijet na uvid, i to preko društvenih mreža. Sakupljanje iskustava, najčešće na putovanjima, tako je postalo sakupljanje fotografija, ali ne u albumima, nego na profilima društvenih mreža. Nekada na Facebooku, sada na Instagramu.
I kao što za nekretnine vrijedi ona poznata "lokacija, lokacija, lokacija", isto vrijedi i za dobru fotografiju na Instagramu. Jest, ima tu i u filtrima, kompoziciji, trenutku, no lokacija čini čuda. A gdje ćeš većih čuda od onih koje pruža – Dalmatinska zagora.
I zato nam dopustite da vas inspiriramo i pozovemo na otkrivanje jedinstvenih ljepota koje vam ovaj kraj pruža. Tu ćete odmoriti dušu, napuniti se iskustvima, ali i okinuti savršenu fotografiju za društvene mreže.
Podijelili smo putovanje na dva dijela – na sjevernu i na južnu Dalmatinsku zagoru, gdje Klis predstavlja imaginarnu granicu.
A na sjeveru vladaju jedna princeza i jedna kraljica. Krupa i Krka.
Krupa se nalazi u blizini Obrovca, jedan sat vožnje od Zadra.
Tirkizne, modre i tamnoplave nijanse uokvirene divljim zelenilom i oštrinom kamenjara predstavljaju osobit doživljaj koji se ne može opisati riječima. Krupu krasi 19 slapova koji spadaju u najljepše u Hrvatskoj. Najpoznatiji je Deveterac, koji je ime dobio po devet sedrenih kaskada koje završavaju slapom visokim 13 metara.
U selu Ravni Golubić počinje staza koja vodi do Kudina mosta, a blizu izvora nalazi se manastir izgrađen 1317. godine. Zanimljivo je da Kudin most nema puno posjetitelja, iako je sve uređeno, staze su prohodne, a vidikovci održavani. Zato je razumljiv ushit svakoga tko je posjetio Kudin most, oduševljenje ljepotom, hladovinom, prirodom, mirom, tokom rijeke, atraktivnom gradnjom, obližnjim slapom, pozicijom daleko od svega, idealnom za potpuno opuštanje.
Stoga će dolaskom na "skrovitu" stazu do Kudina mosta posjetitelj upoznati najljepši dio Krupe, njezine raskošne slapove i sedrene kaskade, te će prelaskom mosta doživjeti čaroliju priče o ljubavi, uz saznanje da je Kudin most ujedno najstariji očuvani prijelaz preko rijeke Krupe.
Nećemo puno pisati, pogledajte samo fantastične fotografije Kudina mosta naše vrsne kolegice Ivane Nobilo. "Instagramabilno"? Itekako!
Također, valja spomenuti i ljepotu kanjona rijeke Zrmanje, koja oduzima dah. Iako teče duboko usječena u kanjon teško prohodnoga kraja podno južnih padina Velebita, vrijedi truda. Fotografije koje možete "okinuti" s visine nestvarne su. Samo – pazite kako kročite! Ne junačite se zbog društvenih mreža.
Prije nego što spomenemo kraljicu Krku, dotaknimo se jednog njezina slijeva – još jednog bisera Dalmatinske zagore – rijeke Krčić. Topoljski slap ove rijeke, smješten pet kilometara od Knina, jedan je od najljepših u ovom dijelu Hrvatske. Kad nabuja, sa svoja 22 metra savršena je pozadina za najljepše fotografije, ali i za najdivnija iskustva. No, posjetitelji dolaze obilaziti Topoljski slap i u doba kad je on samo suha stijena bez vode, što je također atraktivno.
Ono što je Topoljski slap za Krčić, to je Skradinski buk za Krku. Istina, ovaj drugi itekako je slavniji, samim time i poznatija je kulisa ne samo domaćih, nego i stranih instagramskih profila. Jer nemali broj turista, bilo da odsjedaju u Splitu, Šibeniku, Zadru i drugim mjestima na tom području, želi upravo fotografiju na kojoj poziraju u svježoj Krki, a da je iza njih Skradinski buk. Ako još nema previše ljudi oko vas, slika je itekako vrijedna posjeta Nacionalnoga parka Krka.
A kad ste već tamo, otiđite "Visovcem" do – Visovca. Naime, dugi niz godina, još od sredine šezdesetih, plovi se Krkom uzvodno od Skradinskoga buka (Slapova Krke) do Visovca i Roškoga slapa, a kasnije i do ostataka starih hrvatskih utvrda Trošenja i Nečvena. A onda se dogodio preokret. S prvom izletničkom linijom, novim brodom na električni pogon Nacionalnoga parka Krka, možete zaploviti – Krkom nizvodno! Od Roškoga slapa do franjevačkog otoka Visovca. Budući da je brod "Visovac" električan, tišina vas prati od samog početka. A otok Visovac u svoj svojoj tajnovitosti polako izranja pred vama kao inspiracija za idealnu foto-priču.
Kad je riječ o najfotografiranijim mjestima u Hrvatskoj, na listu sigurno upada izvor Cetine. Vrelo rijeke koja se u more ulijeva tek kod Omiša, a na svojem putovanju Zagorom čini stanovnike brojnih krajeva ponosnima kad kažu da "žive uz Cetinu", izgleda tako čarobno da su mnogi i danas uvjereni da to i jest. Ili joj barem pridodaju magične epitete, inspirirani viđenim.
Usred krša nalazi se modrozeleno jezero upravo nevjerojatne ljepote, poznato i kao Glavaševo vrelo. Koliko je duboko, još nije istraženo, a upravo odatle Cetina kreće na svoje putovanje do mora. Izvor se nalazi na 385 metara nadmorske visine nedaleko od Kijeva, Civljana i Vrlike.
Ovo tirkizno "oko" – jer baš tako izgleda kad u obzir uzmemo fotografije iz ptičje perspektive – na Instagramu uživa posebnu popularnost. Ne postoji profil specijaliziran za ljepote Hrvatske na kojemu nećete naći barem jednu njegovu fotografiju snimljenu dronom. Vrelo je okruženo dinarskim krajolikom, što samo dodatno pojačava magičan ugođaj.
Oni koji su se uputili na izlet u ovaj kraj potvrdit će vam da je i sama vožnja do vrela doživljaj. Priroda u Zagori u bablje ljeto sama je po sebi motiv za fotografiju i prilika za spajanje s prirodom i uživanje u njoj, a ako ste među hrabrijima, ne sumnjamo da ćete i zaplivati u jezeru. Ipak, voda u njemu rijetko kad prelazi 10 stupnjeva, a dubina nije istražena... Dakle, kupanje prepuštamo samo najvećim avanturistima. A fotografirati se može svatko. Još ako imate dron – pripremite se na gomilu lajkova.
U neposrednoj blizini izvora nalazi se i crkva sv. Spasa, koja je također prepuna zanimljivih motiva za fotografiranje. Ruševine starohrvatske crkve građene u 9. stoljeću, smještene osam kilometara od Vrlike, izgledaju kao da su dio filmske kulise. Hollywood ne bi bolje napravio ni da hoće.
Nedaleko od Brštanova, između sela Niska i Matasa, smješteni su bunari Rajčice, prekrasna atrakcija Kliške zagore koja je u posljednje vrijeme postala poznata širem krugu posjetitelja.
Bunari oduševljavaju svojom ljepotom. Riječ je o deset gotovo identičnih bunara izgrađenih u savršeno posloženom suhozidu, a unutar svakog napravljene su i kamene skaline. Prema pričama mještana, bunari su tu od doba Turaka. U nekim se spisima navode i kao "rimski bunari", što bi značilo da su stariji od tisuću godina. Konkretnih dokumenata ili dokaza o njihovu podrijetlu još uvijek nema jer još nisu temeljito istraženi. Bunari na Rajčici odigrali su veliku ulogu u životu mještana ovoga kraja. Iz njih se pojila stoka, ali se i nosila voda za kućanstva, a brojna djeca tu su prvi put zaplivala. Legenda kaže i da nikad nisu presušili. Do bunara vodi i biciklistička staza koja prolazi i kroz Gizdavac, Muć, Postinje, Gornje Matase i Brštanovo. Osim bunara, svako je mjesto zaslužilo biti ovjekovječeno.
Tu je i selo Grab, koje se nalazi sjeverozapadno od Trilja, na obalama rječice Grab, nekoliko stotina metara od njezina izvora, koji je jedan od najljepših krških izvora. Samo izvorište čudesno je lijepo – okruženo je stijenama i bujnim zelenilom, pa vam se čini kao da ste u nekom začaranom svijetu bajki. Samo poziva na uživanje i fotografiranje. Filtri su – nepotrebni.
U biti, gdje ćete bolje (i foto i video) kulise od – Dalmatinske zagore! Treba se samo odvažiti i krenuti neutabanim stazama kako bi se uistinu doživjela ljepota domaćeg.
Tekst realiziran u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom u skladu s najvišim pravilima struke.