Europski parlament je krajem studenoga 2019. proglasio klimatsku i ekološku krizu, nakon čega je Europska komisija predstavila Europski zeleni plan, čiji je ambiciozni cilj učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine.
Ciljevi iz Europskog zelenog plana postali su pravno obvezujući usvajanjem Europskog propisa o klimi u lipnju 2021., a u ostvarenju tog ambicioznog plana postizanja klimatske neutralnosti Komisija je predložila paket "Fit for 55", koji donosi smanjenje neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. godine, što se namjerava postići različitim klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama.
I dok europske institucije i države članice provode aktivnosti u ostvarenju tih ciljeva, često se u javnosti čuje i pitanje: a što mi sami kao građani možemo učiniti za spas planeta? Kako u prilagodbi klimi možemo poboljšati sadašnjost i osigurati budućnost novim generacijama? Kakva je uloga svakoga od nas? Što svatko od nas može osobno učiniti kako bi smanjio svoj ugljični otisak i ublažio klimatske promjene koje su postale velika prijetnja uobičajenom načinu života?
Jer promjena klime koja nam se događa posljednjih desetljeća pripisuje se izravno ili neizravno upravo ljudskim aktivnostima koje mijenjaju sastav globalne atmosfere.
Porast temperature
Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, od vremena industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Posljednje desetljeće (od 2010. do 2019.) najtoplije je zabilježeno razdoblje, a od 20 najtoplijih godina 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine.
Prosječna temperatura na svjetskoj razini danas je viša za 0,95 – 1,20 °C nego krajem 19. stoljeća. Znanstvenici Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su da će globalno zagrijavanje od 1,5 °C imati ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice na naš okoliš i društvo, navedeno je na stranicama Europskog klimatskog pakta, gdje je u dijelu o učincima klimatskih promjena istaknuto kako bi, ne zaustave li se te promjene, za života naše djece moglo doći do: 400.000 preranih smrti zbog onečišćenja zraka, 90.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog toplinskih valova, smanjenja količine dostupne vode za 40 % u južnim regijama EU-a, izloženosti 2,2 milijuna ljudi poplavama obalnih područja svake godine, te godišnjih gospodarskih gubitaka od 190 milijardi eura.
I tako su klimatske promjene postale naša stvarnost, ali i jedan od najvećih izazova današnjice. Koliko se klima promijenila ljudskim djelovanjem svjedočimo iz godine u godinu, iz jednog godišnjeg doba u drugo, iz dana u dan.
Kako je istaknuto na stranicama Europske komisije, Europski zeleni plan poboljšat će dobrobit i zdravlje građana i budućih generacija tako što će osigurati: svježi zrak, čistu vodu, zdravo tlo i biološku raznolikost; obnovljene, energetski učinkovite zgrade; zdravu i cjenovno pristupačnu hranu; rašireniji javni prijevoz; čišću energiju i najsuvremenije čiste tehnološke inovacije; dugotrajnije proizvode koji se mogu popraviti, reciklirati i ponovno upotrijebiti; u pogledu tranzicije, radna mjesta otporna na promjene u budućnosti i osposobljavanje u području vještina, te globalno konkurentnu i otpornu industriju.
Životne navike
A koje su promjene koje sami možemo napraviti kako bismo smanjili svoj ugljični otisak?
"Kad vozite automobil, kupite par tenisica ili pečete odrezak na roštilju, pridonosite emisiji ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu. To je vaš ugljični otisak", pojašnjavaju na Europskom portalu za mlade. Dodaju kako se staklenički plinovi ispuštaju proizvodnjom i potrošnjom robe i usluga. Ugljični otisak pojam je koji se upotrebljava za kvantificiranje učinka aktivnosti, osobe ili zemlje na klimatske promjene.
"Koliko se ugljika ispušta za proizvodnju majice, obroka ili telefona? Količina ovisi o načinu proizvodnje i potrošnje. Ako uzmemo primjer prijevoza, pri letu zrakoplovom ispušta se 285 g ugljika po kilometru, pri vožnji automobilom 104 g, a pri vožnji vlakom 14 g. Isto vrijedi i za vrstu mesa ili ribe koju jedete ili vrstu traperica koju kupujete", navode također.
Svaki pojedinac može promjenama u potrošnji energije, prehrani, zaštiti okoliša i drugim svakodnevnim navikama pokušati pridonijeti smanjenju svog ugljičnog otiska i utjecaja klimatskih promjena te spasu planeta. Evo nekoliko savjeta s EU portala za mlade:
Hrana
Konzumirajte lokalne i sezonske proizvode (zaboravite jagode zimi).
Ograničite potrošnju mesa, posebno govedine.
Odaberite ribu ulovljenu ili uzgojenu prema načelima održivog ribarstva.
Pri kupnji koristite vrećice za višekratnu uporabu i izbjegavajte proizvode s prekomjernom plastičnom ambalažom.
Kupujte samo ono što vam je potrebno kako biste izbjegli stvaranje otpada.
Odjeća
Dobro pazite na svoju odjeću.
Pokušajte je zamijeniti, pozajmiti, unajmiti ili kupiti rabljenu.
Kupujte odgovorno izrađenu odjeću, npr. izrađenu od recikliranih materijala ili sa znakom za okoliš.
Prijevoz
Vozite se biciklom ili javnim prijevozom.
Pametno odaberite vrijeme i način vožnje.
Na idući se odmor pokušajte odvesti vlakom.
Energija i otpad
Učinit ćete dobro ako smanjite grijanje samo za 1 °C.
Nemojte se dugo tuširati.
Zavrnite slavinu dok perete zube ili posuđe.
Isključite elektroničku opremu i ne ostavljajte telefon na punjaču ako je baterija već napunjena.
Nemojte pohranjivati nepotrebne podatke u oblaku.
Odaberite energetski učinkovite proizvode.
Ograničite i reciklirajte otpad.
