Novi putnički terminal Zračne luke Split jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, a o njegovoj atraktivnosti dovoljno govori šala koju je našoj ekipi prije početka obilaska radova kazao Pero Bilas, pomoćnik direktora aerodroma.
- U posljednje vrijeme se osjećam kao vodič zainteresiranim školama, fakultetima i medijima. Mogao bih početi i naplaćivati ture - uz osmijeh je rekao Bilas.
Međutim, sada kada je odrađeno više od 80 posto posla, najmanji je problem pohvaliti se ovim velebnim zdanjem koje bi trebalo primiti prve putnike za samo tri mjeseca.
O nadogradnji i rekonstrukciji starog terminala radnici i uprava splitske zračne luke sanjare već desetljeće, a taj san su ostvarili odličnim poslovanjem te uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).
- Projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala sastoji se iz dva dijela: prvi je "kuća", odnosno infrastruktura, a drugi je oprema. Sve skupa košta 450 milijuna bez PDV-a. Izvor financiranja je dijelom kredit HBOR-a i sredstva Zračne luke Split, ali i taj kredit ćemo sami otplatiti - prije obilaska iznosi ključne brojke pomoćnik direktora.
Od "špice" ovogodišnje sezone iskustvo putovanja splitskim aerodromom bit će znatno ugodnije, a počet će "sjeverno" od stare Kaštelanske ceste gdje se smjestio autobusni terminal za 48 mjesta te parkiralište za 900 automobila. Već sada možemo naglasiti da će taj autobusni "kolodvor" s prepoznatljivim bijelim "gljivama" na ulazu, biti ljepši od svih privremenih i stalnih rješenja kakve imamo priliku vidjeti uz obalu, uključujući i ono u Splitu.
U zgradi autobusnog terminala smjestit će se ugostiteljski objekti i "rent a car" tvrtke, a ulaskom u taj prostor, putnik se može početi pripremati za let, jer se već nalazi u jednom dijelu aerodroma. Potrebno je samo prijeći ostakljeni most dugačak 120 metara, koji će ih dovesti do impresivne i nove putničke zgrade.
- Iz tunela ili mosta, mogu nastaviti ravno za "check in" u novi putnički terminal ili s "boarding passom" ići na prvi kat, gdje su "gateovi" za odlaske - pojašnjava Pero Bilas i time naglašava najvažniju značajku za putnike - jednostavno snalaženje unutar "glavne" zgrade.
Topao, ugodan i moderan dizajn novog terminala ukupne površine 35.000 četvornih metara, dovoljno "govori" koliko je arhitekt Ivo Vulić uživao u svakom trenutku dizajniranja. Okrugla putnička zgrada od gotovo pedeset metara promjera, tjera te da se okrećeš i upijaš svaki detalj.
- Nije Kevin Spacey, ali je "spacey" - našalio se Bilas kad nas je doveo do samog središta prostrane "hale".
Najviše pažnje privlači drvena kupola ili bolje rečeno konstrukcija na koju se s druge strane nadovezala i "kontrakupola", a čak su "obični" detalji, poput nosivih stupova, drukčiji, uvijeni i "zapetljani".
U prizemlju putničkog terminala, trideset novih "check in" šaltera sa svom potrebnom opremom spremno čekaju prve putnike, a kada predaju prtljagu i preuzmu kartu za ukrcaj u zrakoplov, s pratnjom se mogu još malo zadržati u javnosti otvorenom dijelu terminala i popeti se na drugi kat gdje ih čekaju ugostiteljski objekti i vidikovac odakle puca pogled na Split, Kaštela, Kozjak, ali i cijelu stajanku te uzletno-sletnu stazu.
- Sjećam se, kada se stari terminal otvorio 1966. godine s roditeljima bih gotovo svaku nedjelju popodne otišao na piće na aerodrom i gledali bismo kako avioni polijeću i slijeću. Tako će svi oni koji to žele, sada imati priliku u tome uživati - ponosan je pomoćnik direktora svojim, uskoro novim, radnim prostorom.
Na prvom katu gdje se smjestilo šest novih "gateova" za ulazak u zrakoplove sigurno neće biti nesnosnih gužvi, jer se radi o znatno većem prostoru u koji će se smjestiti 1200 sjedalica za čekanje ukrcaja na let i oko 500 sjedalica budućih ugostiteljskih objekata te puno veća "Duty free" trgovina.
Sve će biti puno brže i jednostavnije tijekom sigurnosne provjere putnika i njihove ručne prtljage, koja će se odvijati na čak sedam linija za zaštitni pregled s najnovijom tehnologijom i tihim alarmom koji detektira sumnjivi sadržaj. Jednako će brže biti i na dolascima, jer će se u budućnosti prtljaga vrtjeti na čak pet karusela.
Možda najimpresivniji, ali svakako najveći dio kolača opremanja zračne luke, više od 55 milijuna kuna, odvojeno je za novu sortirnicu putničke prtljage, koja se smjestila u gotovo deset puta većem prostoru od prijašnjeg i opremljena je najmodernijim pogonom.
- Ispod trideset check in šaltera, nalazi se spust za kufere koji vode do dva EDS (Explosive detection system) rendgena - opisao je Bilas samo jednu od nekoliko desetaka različitih procesa putovanja prtljage.
- Za ovu veličinu aerodroma ovo je, što se kaže, "state of the art" ili najnovija tehnologija. Pogon je kupljen od nizozemskog proizvođača "Vanderlande", a njime se upravlja tabletom. Kapacitet mu je tri tisuće kufera na sat - dodaje naš sugovornik i ističe da djelatnici nove sortirnice s nestrpljenjem čekaju samo čišćenje prašine i pokretanje pogona.
I ostatku djelatnika zračne luke posao se se neće toliko povećati koliko će se olakšati, a ako su u dvije godine mogli podnijeti "skok" od čak dva milijuna putnika, rad u prostranom i modernijem terminalu sigurno će biti lakši, pogotovo zato što ove godine nije realno očekivati povećanje putnika veće od pet posto.
- Uostalom, stajanka sa šesnaest mjesta već je rezervirana do kraja godine. Ostali smo na oko sto postojećih destinacija i nemamo novih kompanija - dodao je Bilas.
Najviše veseli okončanje projekta koji se očekuje koncem 2019. godine, kada će nakon rekonstrukcije starog terminala, staklena stijenka koja se nalazi između nove i stare zgrade - nestati. Tako će se dvije zgrade samo spojiti i postati impresivan aerodrom s čak deset "gateova".
Na pitanje razmišlja li se o novom imenu, Pero Bilas kaže da je čuo puno različitih prijedloga, ali ako se nije do sada nikako zvao, volio bi da ostane tako. Međutim, ako do promjene imena i dođe, to će samo biti lokalni naziv jer će na svjetskim kartama zračnih luka uvijek ostati splitska - SPU.
Kapacitet splitskog aerodroma se neće drastično promijeniti, jer je za takvo nešto izračunati mjerna jedinica vršni sat.
- Naš kapacitet je 12 operacija po satu, dakle 12 slijetanja i polijetanja, a najčešće je miks toga u jednom satu. Ako je 100 putnika na letovima, to je 1200 ljudi, a ako je 150 to je 1800 ljudi po satu - pojašnjava Pero Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split.
Ako maknemo sa strane sezonu, jer zimi 'nema pasa', možemo reći da bez problema možemo raditi s pet ili šest milijuna putnika. Zanimljivo je ljudima čuti kapacitete, a stvarni kapacitet se mjeri s poslovima koje možemo odraditi u satu. Što zapravo nije zbog aerodroma već topografije, Kozjaka, smjera vjetra, orijentacije, uzletno-sletne staze… To određuje koliko možeš odraditi, a teško da će se to promijeniti - veli Bilas.
Bilas ističe da je najbolje predočiti kapacitet aerodroma na primjeru subote koja je već sedam godina ista.
- Subotom se radi oko 110 operacija, a broj putnika je porastao s 25 na 30 tisuća, jer su i “mašine” većeg kapaciteta. Koliko će tih okolnosti i vršnih sati biti u danu, tjednu, mjesecu ili godini, to je špekulacija. Ako bismo uzeli 30.000 što imamo subotom i pomnožili s 365 dana u godini, onda bi bio kapacitet više od deset milijuna putnika - preračunao je Bilas.