 |
| Ilar Paskojević i njegova krava Astra, pobjednica izložbe |
U Zadvarju, centru stočnoga svemira, burne nedjelje okupilo se mnoštvo svijeta. Ne vidi se buša baš svaki dan. Nekoć gotovo da i nije bilo seoskoga gospodarstva na čijoj slami nisu počivale ove jedinstvene kravice, a danas ih se doslovno može prebrojati. Pa to ekipa iz Udruge uzgajivača buša i čini.
Pomela konkurenciju
- Trenutačno u Hrvatskoj imamo 450 grla buše, od čega 250 aktivnih krava i 25 bikova - kaže nam Ilar Paskojević, predsjednik Udruge uzgajivača buša, ujedno i vlasnik buše šampionke, graciozne Astre koja je pomela konkurenciju u Zadvarju, zasluživši da joj dr. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, oko vrata stavi poveće pobjedničko zvono nakon čega je Astra profesionalno, kao prava manekenka, odradila i prigodni fotosession.
Ilar Paskojević, najveći je uzgajivač buša, brine se o stotinjak grla, pri čemu Astru, kaže, ne bi prodao ni za kakav novac.
- Nema ona cijene - govori nam dok mazi svoju mezimicu oteljenu 3. studenoga 2007. godine. Neka druga grla, pa tako i Paskojevićeva, bila su ponuđena na prodaju.
Organizatori iz Hrvatske poljoprivredne agencije i Udruge uzgajivača buša, ambiciozno su priredili i aukciju buša, no, nažalost, nadmetanje je izostalo te niti jedan četveronožni izložak, a bilo je ponuđeno nekoliko atraktivnih junica, nije promijenilo vlasnika.
Početna cijena od 10.000 kuna ipak je za ova bremenita vremena previsoka. Iako, varate se ako mislite da je uzgoj buša neisplativ. Uz državni poticaj, i uz uvjet da se ozbiljno posvetite njezi ove jedinstvene domaće beštije, dade se solidno zaraditi.
Poticaj 3000 kuna
- Poticaj je 3000 kuna po rasplodnom grlu, u što ulaze licencirani bikovi, krave i telad. Bez poticaja bi uzgoj buša bio gotovo neisplativ, ali ovako se dade zaraditi - veli Ivica Marić, predstojnik ureda Hrvatske poljoprivredne agencije Dubrovačko-neretvanske županije.
Buša je sve do prije nekoliko godina bila vrsta pred izumiranjem, redove joj je prorijedila industrijalizacija stočarske proizvodnje, ali i skroman prinos mlijeka i mesa u odnosu na inozemne pasmine goveda. No, to ne znači da naša buša ne vrijedi, recite to, primjerice, Andriji Ribičiću iz Šestanovca, pa ćete vidjeti kakvim će vas pogledom ošinuti.
- Buša je čudo od goveda, malo traži, a puno daje. Ona je ka naš čovik, danima može ništa ne jist, a opet će priživit. Ja iman 16 grla, a prvo san kupija prije četri godine kad san vidija da mi posa s konjima i magaradi sve slabije iđe. Iman i sad 50 magaraca, molin te stavi da prodajen njiovo mliko za 200 kuna po litri, ali san se isto okrenija buši i nisan zažalija - priča najmlađi (24) od svih uzgajivača buše koji su se u Zadvarju sakupili od Daruvara do Dubrovnika, predstavivši više od sedamdeset vrhunskih grla.
Andrija je posebno ponosan na svoga čistokrvnoga bika Šibonju koji, kako mu i samo ime kaže, šiba sve redom. A kako i ne bi kad mu je otac Grom, a majka Tigrica.
- Ko god ima kravu bušu neka slobodno mome Šibonji dođe, neće zažalit - uvjerava Andrija, napominjući kako tu uslugu ne naplaćuje. Jedna krava dnevno daje između šest do deset litara punomasnoga mlijeka, a tako to može potrajati i do 25 godina, dok je bušino meso na tržištu praktično nemoguće pronaći.
Ipak, sretnici koji su ga probali, tvrde da boljega nema. Nama je pak pod zub dopao sir od bušina mlijeka i svašta bismo vam lijepoga o njemu mogli reći, samo da nije nepristojno punih usta govoriti.
|
Šampioni natjecanja
U kategoriji junica slavilo grlo Dana, vlasnice Katice Franić iz Smiljana, najkravom je proglašena Lenka Ane Harauzek iz Grubišnog Polja, bik svih bikova je Vili Miroslava Čotića iz Otrić Seoca, dok je ukupnom pobjednicom, odnosno šampionkom izložbe proglašena krava Astra koju je s ponosom publici i žiriju predstavio Ilar Paskojević iz Bosanke pokraj Dubrovnika. |
|
Banka gena rijetkih pasmina
Buša je pasmina manjega goveda, a pretpostavlja se da je njezino oblikovanje počelo prije 6500 godina. Riječ je o prilagodljivoj, skromnoj, otpornoj i dugovječnoj domaćoj životinji koja je naučila živjeti u kršu. Izložba njoj u čast trebala bi postati tradicionalna, a u prilog bušinu opstanku ide i najava dr. Zdravka Baraća da bi se uskoro u Hrvatskoj trebala formirati nacionalna banka gena za očuvanje rijetkih pasmina. |