Stvarati novo, proizvoditi, izvoziti, raditi s najboljima u svijetu moguće je i u Hrvatskoj. Lijepa priča, koje mnogi ni u najbližem okruženju nisu potpuno svjesni, krije se u Solinu.
Kupci smatraju AD Plastik malim globalnim dobavljačem, krajnje pojednostavljeno, sportski rječnikom, može se reći da smo negdje između Lige prvaka i svjetskog natjecanja manjih tvrtki, u kategoriji koja traži napredniji razvoj i najmoderniju tehnologiju. Radimo s najboljima iz Lige prvaka i cilj nam je povećati udio samostalnog razvoja koji bi nam omogućio novi iskorak.
Tako Marinko Došen, prvi čovjek solinskog koncerna, definira poziciju sjajne tvrtke koju vodi dvije i pol godine, a koju karakterizira stabilnost, pouzdanost, konkurentnost i ambicija. Etabliran na najzahtjevnijem tržištu, AD Plastik definitivno je izborio mjesto u jurećem tržišnom vlaku, pokrenuta je spirala pozitivnosti koja samo ubrzava. Poslovi, jedan za drugim, više stižu nego što se traže.
U solinske hale stigli smo pred sam kraj dvodnevne izuzetno stroge kontrole, kojom potencijalni partneri provjeravaju može li u Solinu uskoro krenuti proizvodnja i za neka nova vozila. Kontrola je radikalna, provjeravaju se i najsitniji, naoko nebitni, detalji, ali nervozi ni traga. Plastičari ovakve testove prolaze s lakoćom i sigurni su da novi posao nije u pitanju. Garancija za to je i činjenica, naglašava Matko Serdarević, direktor Radne jedinice Solin, što su u prvih šest mjeseci ispunili baš sve zahtjeve prema svim kupcima.
Biznis bez zaliha
A njih je teško i nabrojiti. Pedesetak vozila najvećih proizvođača, kao što su Renault, Peugeot-Citroen, BMW, VW, Fiat, Ford, Opel, Daimler, čak i Toyota, dobivaju dijelove iz Solina. Radi se bez prestanka u tri smjene, pet dana u tjednu, u besprijekornoj organizaciji. Kvaliteta se ovdje ne kontrolira provjerom, nego izgrađenim sustavom koji garantira optimalan rezultat.
Svakog dana napravi se 50 izmjena kalupa, proizvede se oko 100.000 raznih dijelova, svaki proizvedeni komad mjeri se tri puta prije nego što se otpremi diljem svijeta. Sitne greške su prava rijetkost, o zastoju ne može biti ni govora pa je rezervni stroj uvijek spreman u slučaju kvara. Ukupno je 370 zaposlenih u proizvodnji Radne jedinice Solin, u finom skladu s robotima, koji su dokrajčili fizički rad. Lani je ovaj pogon ostvario realizaciju od 170 milijuna kuna, a ove godine plan je rekordnih 205 milijuna kuna. Poslovi stižu.
– Standardi, procedure i informatika doveli su ovaj posao na fascinantnu razinu, a u Zagrebu smo stigli do potpunog savršenstva. Svaki put kad gore prođem kroz robotiziranu liniju bojenja i izlazno skladište pomislim – ovo je nemoguće – ne krije zadovoljstvo Marinko Došen.
Linija bojenja u Zagrebu najmodernija je u jugoistočnoj Europi. Potpuno automatska. Specifično bojenje plastičnih dijelova interijera i eksterijera, što nije isti posao, vrlo su uspješno svladali. Radi se za tvornicu Revoz u Sloveniji, važnog partnera koji proizvodi Twingo i Smart. Veseli, šareni auti, svaki druge boje i drugih kombinacija, montiraju se na jednoj traci. U Zagrebu se proizvodi sve od plastike što se vidi na tim automobilima, hauba, branici, blatobrani... Unutar vozila baš sve osim volana i sjedala.
– U Revozu nema skladišta jer ova industrija je biznis bez zaliha. To znači mi proizvedemo, skeniramo, složimo, otpremimo i u minutu znamo gdje se što nalazi. Isporučuje se na traku. Prava na grešku nemamo. Možemo eventualno imati deset defektnih komada na milijun isporučenih – kaže Došen.
Bojenje je tehnologija koja AD Plastik izdvaja od izravne konkurencije. Brizganje je dugogodišnji uhodani posao, ali ući u kategoriju proizvođača sposobnih da dijelove, koji moraju biti harmonizirani, još i boje viša je razina. I bitan iskorak u tržišnoj utakmici.
Upravo se privodi kraju investicija u još jednu liniju bojenja u Zagrebu, potpuno robotiziranu, koja će biti usmjerena na razvoj bojenja interijera automobila, što je potpuna novina. AD Plastik to do sada nije radio. Bit će puštena u rad do kraja rujna. Financirana je i nepovratnim sredstvima iz fondova EU-a, za što je odobreno gotovo 20 milijuna kuna.
U nesmiljenoj tržišnoj utakmici u AD Plastiku se puno pažnje pridaje inovacijama. Prate se sve ideje proizvođača automobila, poput bojenja unutrašnjosti i imitacije drva, što se već spušta i u niže klase. Tehnologija koju se razvija i nije još spremna za serijsku proizvodnju omogućit će AD Plastiku da unutar brizganja u kalupima presvlači komade raznim folijama s fantastičnim efektima.
Odnos s kupcima
Pažnja se poklanja velikom trendu smanjenja težine automobila pa se razvijaju tehnologije poput ubrizgavanja plina u plastičnu masu, uz zadržavanje fizikalnih svojstava, što je puno jeftinije od kevlara i sličnih materijala. Tehnologije su patentirane i tu se planira posebno snažan iskorak.
U automobilskoj industriji dobavljači su stalno pod pritiskom da budu izvrsni, ali istovremeno se surađuje, što je specifična razlika u odnosu na druge industrije. Kad dobavljač ima problem, prvi koji će pomoći je proizvođač automobila. I sam Marinko Došen, koji je radio u raznim industrijama, kaže kako ga ta briga o dobavljačima fascinira. Jedan Renault čak ima cijelu jednu diviziju koja se bavi razvojem dobavljača.
– Puno je primjera koji potvrđuju partnerski odnos. Recimo, alati iz kojih mi proizvodimo branike vlasništvo su kupca. Mi smo ih razvili, proizveli i nakon toga prodali kupcu. Za taj dio kupac nema drugog dobavljača i jako mu je stalo do toga da smo mi stabilan i siguran partner – objašnjava Došen.
Specifičnost autoindustrije je i u tome što su dobavljači u principu uvijek blizu proizvođača automobila. Dva su glavna razloga: logistički trošak i puno važniji logistički rizik. Veliki komadi ne mogu se voziti na duge relacije, a rizik poslovanja bez zaliha je preveliki da bi se to radilo.
Manji dijelovi koji se mogu gusto pakirati mogu se i isporučivati na veće udaljenosti. Upravo to je omogućilo AD Plastiku, ekspertu u inovativnoj proizvodnji rukohvata, da taj svoj proizvod ugrađuje u čak 70 posto svih automobila koje proizvodi Peugeot-Citroen (PSA). Na jesen kreće isti takav posao za Volkswagen. I nije tu riječ samo o proizvodnji, nego o kompletnom razvoju, od proizvodnje strojeva, automata do samog proizvoda.
– Naš smjer ide prema modularnim isporukama jer tako postižemo potpuno drukčiji odnos s kupcima. To uključuje i proizvodnju i montažu i sve kontrole kvalitete. Kao s dva automobila u Revozu – reći će Došen.
Strojevi i tehnologija iznimno su važni, ali ključni su ljudi, drže u AD Plastiku. U potrazi za potrebnim kadrom rade s fakultetima, surađuju s tehno centrima proizvođača, gdje šalju ljude na školovanje dajući im priliku da vide i ono čega u Hrvatskoj nema.
AD Plastik u Hrvatskoj zapošljava oko 1200 ljudi, ali to je samo dio ukupnog poslovanja koncerna. Još tisuću zaposlenika radi u tri inozemne tvrtke, ne uključujući posao u Rumunjskoj, koji odlično funkcionira. U Srbiji je tvornica koja trenutno ne zadovoljava opsegom posla zbog neodlučnosti Fiata. S novim vozilom uskoro će dobiti i vrlo značajnu tržišnu poziciju.
Strategija tvrtke je ostati u Rusiji. Da tamo nije bilo krize, AD Plastik bi imao 30 do 40 posto veće prihode s postojećim kapacitetima. Dvije tvornice počele su konačno vraćati strpljenje. Prošle su godine zabilježeni dobri rezultati, a ove godine još je bolje.
Prilike za iskorak
– Naša je djelatnost sporovozna i definirano je sve za idućih pet do sedam godina. Sklopljeni ugovori i poslovi o kojima razgovaramo garantiraju nam stabilan rast prihoda na razini od 7 do 10 posto godišnje. U to nisu uključene naše ambicije da možda otvorimo i neku novu tvornicu – kaže Došen.
Kad je u pitanju daljnji rast kompanije, moguć je ponajprije na novim lokacijama. "Promatramo neke mogućnosti preuzimanja", priznaje prvi čovjek AD Plastika, uz napomenu kako ih "investitori potiču na nova ulaganja, što je samo potvrda koliko su zadovoljni našim poslovanjem".
Dvije godine se radilo na dovođenju financija na višu razinu i sad se menadžment može posvetiti razvoju više nego prije. Razmišlja se i o ulasku u partnerstvo s nekim tvrtkama koje se bave samo razvojem. To bi bio najbrži put za veliki iskorak.
– Srednjoistočna Europa je odlična. Slovačka proizvodi milijun automobila, Mađarska gotovo toliko, Češka ne zaostaje puno, Rumunjska raste s Dacijom i Fordom. Mi na tom prostoru, osim u Rumunjskoj, nismo nikada imali ozbiljnih ambicija jer je logična strategija išla nekim drugim pravcima. Sada je sazrelo razmišljanje kako bi se, zbog disperzije rizika, bilo važno pozicionirati u srednjoj Europi. Razgovarali smo o tome s PSA grupacijom (Peugeot-Citroen) koja je vrlo jaka u Slovačkoj. Gledamo još neke prilike u Mađarskoj i u Rumunjskoj. Financijskoga i kadrovskoga potencijala za takav korak imamo. To je jedna od strateških stvari kojima se intenzivno bavimo – kaže Marinko Došen.
Veća vrijednost: potencijali za rast
U zadnje dvije godine bitno su smanjene kreditne obveze, u skladu s najboljim principima primjernog zaduženja. Odnos neto duga i zarade EBITDA danas iznosi odličnih 2,08. Sinteza svih poslovnih napora oko prihoda i rashoda vidi se na burzi. I u negativnom "Agrokor" ozračju AD Plastik je rastao.
– U zadnje dvije godine tržišna kapitalizacija kompanije podignuta je s 40 na 100 milijuna eura. Pokazali smo stabilnost i vjerodostojnost i to se cijeni. Imamo još potencijala za rast na burzi, pogotovo ako realiziramo planove o akviziciji – kaže Marinko Došen.
Dionica AD Plastika je dividendna i, u skladu s politikom kuće, pola dobiti podijeljeno je dioničarima. Po dionici 8,5 kuna.
Bolje od plana, nema nezadovoljnih
– Bio je izazov doći u AD Plastik u složenom momentu. Cilj je bio optimizacija poslovanja, povećanje konkurentnosti, efikasnost proizvodnje i profitabilnost. Ostvarili smo i više od plana. Nakon svega nitko ne može biti nezadovoljan, ni dioničari, ni radnici, ni kupci. Ta sinteza je najvažnija. Dokaz naše dugoročnosti su i mirovinski fondovi, vrlo konzervativni ulagači, koji su značajno povećali svoj udio i drže preko 25 posto dionica, što nam jako odgovara jer to nisu špekulativni ulagači. Njihovi su ciklusi otprilike kao i naši. I, naravno, bez Udruge malih dioničara sve bi bilo nemoguće – kaže Došen.
Tečaj ubija izvoznike
– Država nije spremna zagristi tečajnu jabuku, pa ako euro baš mora biti tako jeftin, treba naći modele da se pomogne izvoznicima. Bez pomoći proizvodnji neće biti dobro. Mi smo prošle godine samo na tečaju koji je narastao od 2015. na 2016. izgubili više od dva milijuna eura. Danas je realna vrijednost eura između 9 i 10 kuna pa je, recimo, u Austriji isti proizvod 30 posto jeftiniji. A mi imamo 45 posto troškova koji su vezani uz kunu. Svi to vide, pa i strani investitori koji dođu u Hrvatsku – upozorava Došen.
Veća zarada - manji dug
U prvih šest mjeseci ove godine nastavljen je trend rasta. Poslovni prihodi su 531,3 milijuna kuna i veći su za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobit prije oporezivanja i kamata (EBITDA) je 85,4 milijuna kuna, što je rast od 13,8 posto.
Neto dobit je 38,9 milijuna kuna, što je više za 38,3 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. U Rusiji je ostvaren rast prihoda od 18,8 posto. Kreditna zaduženost smanjena je za 65,5 milijuna kuna. U ovoj godini dogovoreni su novi poslovi s Fordom i Hellom u vrijednosti od 30 milijuna eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....