stdClass Object
(
[id] => 1356222
[title] => Tomislav Skračić: Državu ne zanimaju kurnatski ljudi nego kurnatska zemlja, privatna imovina koju nam malo po malo uzima
[alias] => tomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima
[catid] => 250
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nacionalni park Kornati na ovim je našim, ali i vanjskim prostorima, sveprisutan zemljopisno-kulturološki pojam. No kako vrijeme odmiče, sve više je poznat u kontekstu posjećivanja, odnosno turizma, a sve manje kao jedan izvanserijski otočni svijet u kojemu je stoljećima unatrag nastajao čvrsti amalgam između čovjeka i prirode. U izradi su važni dokumenti Nacionalnog parka Kornati, Plan upravljanja NP-om Kornati i Prostorni plan, koji je već nekoliko godina u proceduri.
U povodu toga donosimo razgovor s dr. sc. Tomislavom Krešimirom Skračićem, Murterinom, Kurnatarom, Zadraninom..., čovjekom iznimno zanimljive biografije. Recimo prvo da je ovoj problematici posvetio i u Murteru nedavno predstavio knjigu "Arhipelag u šagrinskoj koži", a onda...
Skračić je, takoreći, rođen na Kornatima. U zipci je 2. veljače 1936. donesen u kuću mnogobrojne familije Šimice i Zvone Skračića, u tada već više stoljeća nastanjenu uvalu Lavsa. Kornati su ga podigli, othranili, naučili jednom posebnom svijetu i životu, uputili u svijet obrazovanja, gdje je stekao znanstvena zvanja i sveučilišni profesorski status. Obrazovanjem i kontaktima postao je građaninom svijeta, ali sveudilj vezan uz svoje ishodište: i emocijama, i neprekinutom životnom praksom, pa još obogaćen mogućnošću komparacije ovdašnje s nekim vanjskim praksama zaštite vrijedne prirodno-antropološke baštine. J
er Kornati su upravo, i jedino, i samo to: čovjek i priroda, prostor i čovjek. Pa i UNESCO-ov Word Heritage Committee za Kornate kaže da su "izvanredan primjer ljudskog tradicijskog naseljavanja, korištenja zemljišta i mora..." te da je "zaštita integriteta ove tradicijske interakcije (ljudi, priroda) od vitalne važnosti za zaštitu, održavanje i razvitak takvog područja".
---
---
Reklamni arhipelag
No gotovo od samog osnivanja NP-a Kornati država, odnosno zakonodavac, kao da ne prepoznaje taj odnos i tu, osnovnu, podlogu na kojoj bi se trebali temeljiti svi dokumenti, svi propisi i sva pravila ponašanja: prirodu i čovjeka u njoj. Od prvoga dana Kornati su polako postajali ono što su danas ponajviše: reklamni spot za hrvatski turizam. I to zbog prirodnih vrednota, premda u tom prostoru, na primjer, nema organizama koji ne obitavaju i u moru i na drugim našim otocima. Svakako, posjećivanje, odnosno turizam, postaje najbitniji, ali i najpogubniji za sva zaštićena područja, pa i Kornata – to je već mantra i znalaca i znanstvenika, a sve češće i svjesne i savjesne javnosti.
No nisu bolje prošli mnogi lokaliteti pod UNESCO-ovom zaštitom, pa ta svjetska organizacija najavljuje donošenje popisa svjetskog nasljeđa u opasnosti... koju uzrokuju razvojni planovi i turizam, ali, navodi se, i destrukcija koju uzrokuju promjene uporabe vlasništva zemlje. To se odnosi na već nominirane liste, a pristupne (privremene) čekaju, pa ako ne "slušaju" UNESCO, brišu se! O svemu tome razgovaramo s čovjekom koji je svjedok razvoja situacije u Kornatima praktički od rođenja. Uključivo od godine osnutka NP-a Kornati (1980.) do današnjih dana.
Kad već spominjemo UNESCO u kontekstu najviše razine zaštite nekog kulturnog dobra, odnosno svjetske baštine, zašto Kornati nikad nisu dospjeli na UNESCO-ovu listu nominiranih dobara? Kako se to i zašto dogodilo?
– Dogodilo se lako. Baš zato što bivša SFRJ nije željela da se NP Kornati nađe na UNESCO-ovoj Listi nominiranih zaštićenih kulturnih i prirodnih dobara svjetske baštine (WHL). Ne želi to ni Republika Hrvatska. Kada bi se to dogodilo, RH ne bi mogla od Kurnata činiti ovo što čini i što će činiti. Nova prijava (submission) NP-a Kornati UNESCO-u je opet podvala, alat u strategiji države prema svome cilju. Zasad reklama, učinkovit mamac turistima.
Podvala? Vi tvrdite da NP Kornati zapravo, i na neki način, ne postoji?
– Postoji na drugomu podu bivše uljare, sjedištu Uprave NP-a. Kada kažem NP Kornati, time ne mislim na osobe koje tamo rade. One su kvalificirane za vrlo koristan posao na skupljanju znanja o Kurnatima (ne želim uvrijediti druge, ali za primjer: Martina Markov Podvinski, pok. Vladislav Mihelčić...). Osobe iz tog prostora bivše uljare su, k tome, susretljive prema nama Kurnatarima, osobito ljudi na brodovima. Ti ljudi, zaposlenici, odnosno tamošnji znanstvenici, jedine su osobe koje nešto čine za tzv. NP Kornati, za Kurnate i nas Kurnatare. Na tome smo im od svega srca zahvalni. No pravo je pitanje: jesu li Kurnati nacionalni park?
Činjenica je da su Kurnati danas u puno gorem stanju nego kad je NP proglašen. Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. Međutim, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine. SFRJ je 1972. Konvenciju potpisala. RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila. RH je dužna poštovati odredbe Konvencije kao i svoje zakone.
Nevolja je u tome što je ona naslijedila i prihvatila NP u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima. Dovoljan razlog da koncem 20. stoljeća – nakon neuvaženih uputa i poticaja Odbora za svjetsku baštinu (WHC) i UNESCO-ove Komisije – Pristupna lista (Tentative list) RH s NP-om Kornati bude brisana. Ne, Kurnati nisu pravno, još manje realno nacionalni park.
---
---
‘Quel putanisme!‘
Što je osnovni problem zakonodavca? Nepoznavanje prostora? Nerazumijevanje inzularnosti? Namjere druge vrste? Pa postoje čak i studije, primjerice, "Specifično (kolonatsko) gospodarstvo u zaštićenom prostoru NP Kornati", autora Vladimira Skračića i Nikole Bašića iz 1999., a da ne spominjem brojne stručnjake ili "samo" znalce toga prostora, a vi spadate u sve te kategorije i još ste Kurnatar... Dakle, postoji temeljita i elementarna podloga zbog koje se tu ne bi smjelo raditi o nepoznavanju prostora, nerazumijevanju inzularnosti..., pa preostaju jedino namjere druge vrste!
– Ja sam perolaka kategorija naspram znanju tih autora koje spominjete, i Svena Kulušića ("Knjiga o Kurnatima", 2006.), pa i u usporedbi s praktičnim znanjem ljudi u udruzi "Kurnatari". Uz sve njih je i životno djelo – antropološka suma o Murteru i Murterinima – Iva Jurage Nadova. Tu su i znanstveni radovi Kristijana Jurana i Jadrana Kale. Pa ova značeća činjenica: studiju Vladimira Skračića i Nikole Bašića naručio je sâm NP Kornati. Koliko sutradan ravnatelja NP-a, Murterina i Kurnatara Igora Turčinova država je smijenila. Dakle, kao ni republici Robespierrea kada je dao ubiti Lavoisiera, oca kemije, ni našoj "Republici" znanstvenici ne trebaju. Trebaju joj tašti, zavidni i pohlepni parkolozi za državne namjere druge vrste, suprotne zaštiti, za koje nije potrebno antropološko razumijevanje otočnosti, a ni poimanje riječi "kolon".
Kopno Kornata privatno je vlasništvo. Proglasivši Nacionalni park, kako je država to regulirala i kako danas regulira? Tvrdite da se država, opravdavajući se pravom na more, želi dočepati vaše kornatske imovine?
– Ponovio bih tvrdnju našeg obiteljskog prijatelja Luca Dêvertsa, viceministra za francuske Prekomorske zajednice (COM). Čim smo sredinom 80-ih u UNESCO-u vidjeli Kurnate u strogoj 2. kategoriji zaštite na privatnoj, a Brijune na državnoj imovini, ali Brijune u 5., gotovo najblažoj kategoriji, rekao je: "Quel putanisme! (Kakav kurbaluk!). Država se želi dokopati vašega dobra." Kada je Pristupnoj listi RH iz 1980. kod UNESCO-a istekao rok, nastala je frka. Genijalna ideja: novi Prostorni plan NP-a! Razlog: "Zbog izrazitog neslaganja domicilnih stanovnika" (ne piše vlasnika!). U Planu se provlači tvrdnja da tih domicilnih zapravo nema. Oni su isključivo "povremeni i privremeni".
Međutim, UNESCO zanima samo ono što kaže WHC i Međunarodna konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine, čl. 1.: "Kulturnom se baštinom smatraju i mjesta djela ljudskih ruku ili kombinacija čovjeka i prirode." RH je zaključila da mora poslati novu reklamnu prijavu, ali bez "ljudskih ruku". Tada nadležno Ministarstvo kulture ne može pod takvu laž staviti svoj potpis suglasnosti "dotične države" ni za prijavu odgovarati.
Kako regulirati to da "čovjeka nema"? Lako i jedinstveno: na listu UNESCO-a NP Kornati 2007. prijavljuje – sam sebe, u kategoriji Natural. Dakle, čista priroda, kamenje i more 100 posto. Republika Hrvatska s ovom besramnom opakom glupošću tobože "veze nema" – jer prijava ide iz Javne ustanove.
No toga istoga dana, 29. siječnja 2007., za napuštene primoštenske vinograde, isključivo kulturne predjele, prijavu potpisuje i šalje tadašnji ministar kulture RH. A kako se to država preko "svoga pomorskoga područja mora" dočepava i kopna – "svoga" vlasništva, možemo, ako vas zanima, vidjeti u "slučaju Kravjačica". Pa i na primjeru otoka Rave.
Vi spadate u kategoriju građana koji se zovu i Murterini i Kurnatari. Tko su Kurnatari, i po čemu su oni to; znače li oni da arhipelag ima svoje stanovništvo?
– Kurnati su imali svoje stanovništvo/kolone: Grke, Rimljane, Venete... Colonus na latinskome znači useljenik-stanovnik. Naši preci, prvi Kurnatari-Murterini – manjim dijelom Betinjani i Dugootočani – bili su na ovom arhipelagu u pravom smislu riječi colonusi, useljenici-stanovnici, i to u svojstvu kmetova/pastira/ratara svojih gospodara iz Zadra ili Šibenika. Uzet ću svoju obitelj kao slučaj-model naseljavanja Kurnata. Bartul Jurjagin, kolon-pastir (1755. – 1842.), patrijarh je budućih lavsarskih obitelji.
Njegova dva sina, Dume i Mate, i Nikola (potomak trećega) kupit će Lavsu nešto poslije 1850. godine. Razlog: na prenapučenom otoku Murteru premalo je obradiva tla. Nastavlja se individulna obrada čestica pa od 1880. do 1900. gradnja triju kuća "na moru" i triju riva. Za mulom je brod, sredstvo Kurnatarove veze s matičnim Murterom. No brod je i jamstvo opstanka na otoku (prijevoz tereta; ribolov, najprije samo šabatom). Kurnatar je stekao samodostatnost kolona. Lavsa je naseljena do danas.
---
---
Nema kolona - nema čovjeka
No državna regulativa ne priznaje ni danas pojam Kurnatara kao stanovnika arhipelaga. Koliko je u životu Zvone, vašeg oca, bio besmislen "paragraf" o 183 dana življenja na otoku kao "glavnom prebivalištu"?
– Najprije povijesna istina: grčkom kolonu dom je bio ondje gdje mu je bila i imovina – na Peloponezu i na Hvaru. Tada visoki državni dužnosnik na zaštiti baštine Božo Kovačević poziva se na činjenicu da riječi "kolon" u Zakonu o otocima nema, tvrdi: ako nema riječi "kolon" (Ivan: "... i Riječ bijaše Bog"), nema ni stalnoga Čovjeka, jer ne boravi na otoku "propisanih" 183 dana godišnje. Ja njemu kažem da u Ustavu nema riječi ni "stalni" ni "povremeni", da građanin može birati svoje boravište. A UNESCO govori o vlasniku imovine i ne pita koliko i kako on na toj imovini boravi – dva dana ili cijelu godinu, u vili ili u špilji. Uostalom, moj je otac Zvonimir provodio dvije trećine godine u Lavsi. Nebitno, kaže dužnosnik, jer otac je na tom otoku boravio povremeno u svojoj nešto... kao – vikendici.
Vaša generacija stasala je na zasadama koje još uvijek postoje premda sve vodi tome da s njom polako nestanu mnoga znanja o tom i takvom životu u arhipelagu – što bi mogla spriječiti upravo pametna državna politika, da je ima. Živeći paralelno – urbano od Hrvatske do Francuske i dalje, i ruralno – u Kornatima, uspjeli ste kao apsolutno civiliziran, visoko obrazovan i društveno odgovoran čovjek postati i bespravni graditelj u svom masliniku u Lavsi. Objasnite svoj "krimen"?
– Bio sam dežurni politički kriminalac, u SFRJ hrvatski klerofašist iz Zadra, u Murteru jugonostalgičar, žuta komunjara. "Pametna politika države" može zaustaviti, a to je i dužna, mnoga zla. Ali ne može zaustaviti Vrijeme. Naime, mnoga nam, ona bitna znanja u Kurnatima više ne trebaju. Ni ona pastoralna, ni ona iz apikulture. Od agrarnih ostale su masline. Glavni egzistencijalni oslonac su brod i riba.
Sada o mome krimenu! Kuća moga djeda Fabijana iz ‘26., dakle četvrta u Lavsi, nije spomenik siromaštvu, a ni samouku/autodidaktu Kurnataru šatutu, čovjeku koji je naučio sve (chi sa tutto). Mada značajno prostranija od one tri prve, kuća je postajala pretijesnom osobito ljeti – za tri generacije.
Otac me kao najstarijega ovlastio da u njegovu masliniku, u samom portu, napravim sebi kuću. Tamo gdje je moj pradjed Ante Skračić, lavsarski zet, posadio prvu lavsarsku maslinu. Sagradili brat i ja meni kuću 6x4 i pokrili je uz pomoć Kurnatara šatuta prijatelja Bažokića. Neke teže poslove betoniranja s mojim kolegom Antom Markovim Tilijom. Došao inspektor s rješenjem da kuću srušim u što kraćem roku. Razlog: moj nezakonit čin. Objašnjenje: kuća je u masliniku koji je "intenzivno kultivirana cjelina uređena ljudskim radom i ograđena suhozidnim ogradama". Maslinik je "vrijednosna, tradicijska komponenta i tradicijska osnova nastanka NP-a".
Eto, odjednom su Kurnati postali kulturno dobro! Prošlo je 14 godina, dolazi "nadležni savjetnik" usmeno me obavijestiti da teren moram smjesta dovesti u prvobitno stanje. "Ali ova je kuća točno onakva kakvu traži Prostorni plan iz 2003.", kažem ja. "To je nebitno", kaže savjetnik. Ima još. Državna inspektorica ostavlja rješenje da srušim svoj mali, plitki mul. Do mene je dugi, duboki, solidni, betonirani. Naravno, isto privatni i nezakoniti. On dobro dođe državi da za nj veže svoj brod, ne smeta što je nezakonit. Ništa zasad nisam srušio. I ne mislim.
U Kornatima je zabranjeno loviti ribu, ali, evo, otvorena je mogućnost da Kurnatari budu – rekreacijski ribiči. Kao svaki ribič iz Međimurja, okolice Karlovca, Gorskog kotara, Osijeka, Kutine ili Zagreba, koji stane u stometarski red kad Javna ustanova dijeli tu vrstu dozvola, potom se ukrca u gliser i s dozvolom krene u vikend-ribolov... Biste li vi kao domicil bili rekreacijski ribič u Kornatima jer tamo nema dućana, a treba jesti?
– To bismo pitanje trebali postaviti državnom inspektoru. On zna gdje mu je samoposluga. Potom i pitanje zašto je njemu u Kurnatima priroda samo riba, a Kurnatar priroda – nije. Valjda zato što Kurnatar uništava jedinstvene vrste ribe. Jede ih i prodaje. Inspektor, naime, 2011. piše da je morao narediti totalnu zabranu ribolova jer se "inače ne mogu postići ciljevi zbog kojih je NP i osnovan". Ribolov je svugdje u zaštićenim naseljenim područjima slobodan po nacionalnom zakonu o lovu, izuzevši endeme koje nitko nigdje ne smije loviti. U Polineziji zbog zabrane lova velikih riba travojeda i morskog sisavca dugonga seljaci – ujedno ribari kao i Kurnatari – uživaju državnu novčanu kompenzaciju. Zašto? Pa da bi kao otočani ostali osigurani u svom domu, na svome posjedu.
---
---
Gdje je popis endema?
Gdje je to objavljen taj popis kurnatskih endema koje se ne smije loviti? Ovdje je na djelu jedan od ciljeva – Kurnatara izgladnjeti, otjerati ga. Ribu valja sačuvati za rekreativca udičara koji meni ujutro nudi, ako sam ulovio slabo, dvije-tri manje ribe, jeftino. Da nismo lovili mrežom i vršom, da ribu nismo prodavali ili je pripremali turistima – kako bi naši roditelji opstali?
Da, djeca su im pomogla nabaviti jedan brod i dva održavati, kupiti i održavati dva motora, obnoviti stari dom koji se raspadao. I da ne govorim o drugim pitanjima suvremenog života na koja su roditelji mogli odgovoriti samo zločinom ubijanja ribe zabranjenim oruđima, a pod starost peškafondom. Drugih je prihoda, osim ulja za kućne potrebe, nestalo. Nestali su i naši roditelji – zastalno. Nije im trebalo inspektorovo rješenje.
Kopno Kornata privatno je vlasništvo, to smo spominjali, to je notorno. Tvrdite da se država, opravdavajući se pravom na more, želi dočepati vaše kornatske imovine.
– Što mi tu možemo? Država u svojim prostornim planovima nama iščitava definicije o zaštiti, ali ne čita do kraja. Hoću reći: ne može nam oduzeti pravo na more jer mi smo prema načelima zaštite "... područje mora s kopnom kao vlasništvom". Prema Prostornome planu stvar ide ovako nekako: na vratima vaše kuće je osoba koja govori: "Ova je kuća, gospodo, u NP-u. Ja sam državni agent zadužen da njome upravljam, a vi ste odsada moj partnerski subjekt." Agent govori otprilike isto što i visoki talijanski oficir iz Zadra na zboru Murterina poslije uskrsne mise 1941.: "Ljudi! Mi ne trebamo vas. Mi trebamo ovu zemlju."
Konvencija koju spominjemo od države traži da ona neće "poduzimati nijednu mjeru koja može izravno ili neizravno nanijeti štetu dobrima iz članka 1.", to jest "djelima ljudskih ruku". A to će ovdje reći – ne nauditi Čovjeku u Kurnatima. Pa "država mirne duše" dvojici ljudi minira kuće, a trećemu na njegovoj imovini, bez pitanja na otoku Velika Panitula instalira, baš u godini osnivanja NP-a Kornati, svoje poduzeće ACY, sada privatno ACI.
Tridesetak godina kasnije naša socijalno-tržišna Republika Hrvatska izdaje u Kurnatima koncesije za resorte s kompletnom nautičkom infrastrukturom i na ne baš ograničenom pomorskom dobru. Jer ono je tijesno, treba mu "pozadina". S "pozadinom" u portu Kravjačica to izgleda ovako: RH u samoj uvali postaje vlasnikom tri dvorišta, jedne kuće i jednog pomoćnog objekta.
A u "pozadini", uz ucrtanu cestu široku tri metra na privatnom pašnjaku, država se knjiži kao "nov vlasnik" na 136 maslinika i 32 pašnjaka (vjerojatno po Zakonu o pomorskm dobru iz 2003., čl. 19. – 24.). Općina Murter-Kornati udruzi "Kurnatari" odgovara da ona s time nema veze. Načelnik Toni Turčinov taj odgovor potpisuje. Potom on tvrdi da je sve to izvedeno pogrešno – iz neznanja. Pa će biti poništeno. Još nije.
U kojoj mjeri posjećivanje parka, odnosno turizam, utječe na kvalitetu zaštite, no i života domicila, koje država kao da želi gumicom izbrisati iz prostora koji je, bez ikakve suglasnosti vlasnika, kornatskog čovjeka, proglasila nacionalnim parkom?
– Ne baš gumicom izbrisala, već vlasnika precrtala modrim flomasterom temeljem Prostornoga plana iz 2003. Ipak, malko se kroz modru boju vlasnik proviđa. U "Opisu Kurnata" dano mu je 18 crta teksta, a iznimnoj (outstanding, superlative, unique beauties) Prirodi ih treba 180. Za naše nacionalne parkologe endem Čovjek-sisavac nije fenomen Prirode, 10% teksta mu je dovoljno. Novu kuću na svojoj imovini on mora ukloniti. Staru u portu, proširenu – svoj povremeni/privremeni dom iznad 30 m² – mora legalizirati. Mora spavati na taulcu (daske i slamnjača) kao u vrijeme svoga dolaska na otok. Sve tako kako bi vrijedio kao muzejski eksponat – kuriozitet za turista posjetitelja i rekreativca. Itd..., i sl...
Tako se nije događalo u Francuskoj tijekom 70-ih. La Grande Brière ostao je samo regionalni park kako bi njime upravljali stanovnici, nikako država. Koriste svoje pravo na pomorskom dobru za svoje uzgajalište školjaka. Slično se dogodilo i u Cévennesima. U anketi/referendumu upućenom stanovnicima naseljeni je dio toga golemog područja, odvojen od nenaseljenih brda, na ideju o NP-u odgovorio negativno, jer ne želi državnu upravu. Sada je to regionalni park sa svojom samoupravom Syndicatom. Lov je slobodan, osim popisanih 15 endema. Posjećivanje je utvrđeno pravilima, tako da stanovnici mogu imati koristi od svojih proizvoda i dozvole lova, te uz to pokazati posjetiteljima i svoju kulturnu baštinu.
Najveći je francuski problem NP Port-Cros osnovan 1963. isključivo kao Natural. Ali na tom prostoru živi 350 stanovnika na arhipelagu Hyères (80 posto kupljenoga otoka Porquerolles) i njih 136.000 u 11 općina na kontinentu. UNESCO to ne prihvaća. Onda država svoj NP 2012. navodno "totalno remodelira, dubinski reformira, potpuno rekonfigurira". U brizi oko "održivoga razvoja", uglavnom turizma, ona 2015. u svrhu nominacije kod UNESCO-a podvrgava sve stanovnike anketi što i kako bi oni željeli. Do rezultata nisam uspio doći, ali na Pristupnoj listi od 2002. do 2022. promjena nema... UNESCO, očigledno, 60 godina ne haje za "čistu Prirodu bez Čovjeka", zaštićenu bovama i pontonima.
---
---
Eufemistički pojam
Komentirajte razne programe koji nastaju tobože zbog prosperiteta Kornata, poput Redivive i Europskog certifikata o održivom turizmu. Što je njima cilj? Koliko se tamo spominje turizam i turist-posjetitelj, a koliko stanovnik Kornata i vlasnik posjeda?
– Prostorni plan iz 2003. i Plan upravljanja NP-om Kornati iz 2014. "roditelji" su Redivive i Europskog certifikata o održivom turizmu. Ti projekti imat će odobrena sredstva u svrhu betoniranja obale rekonstrukcijom i izgradnjom. S betonom ide edukacija, interpretacija, promocija i marketing. Marketing u NP-u? Gdje toga ima? Ima u pred-parku, ali ga naš park nema. Planovi ne žele posjetitelje u betinskim gajetama, kao što je to u Polineziji s đonkama. Udio "dionika" vlasnika-Kurnatara? Onoliko koliko se spominju: turizam 31 put, turist-posjetitelj 17; stanovnik Kurnata jednom; vlasnik – nijednom. Nema ga više!?
Mene stvarno još ima s ovim virtualno doživljenim komentarom. Ja dolazim u porat, u rivama nema mjesta. Vezujem se za bovu 30 metara od moga plitkog mula i čekam suprugu da u našem plastičnjaku dođe po mene. Prije nje stiže "agent" s nalogom da platim privez ako neću večerati u koncesionarovu restoranu. Jesam li ja dionik/dioničar interesa Nacionalnog parka? Ne. Samo dionik s daktilografkinjom Plana, i parkologom MINGOR-a.
Što očekujete od novog Plana upravljanja pa i novog (kad prispije) Prostornog plana NP-a Kornati? Mislite li da će napokon – i hoće li ikad itko... – uvažiti iskustva i činjenicu postojanja čovjeka u tom prostoru?
– Na Kongresu o instituciji "nacionalni park", Caracas 1992., uz pojam "posjećivanje" (edukacija, interpretacija, estetski doživljaj) uguran je i pojam "rekreacija". Praksa je pokazala da je rekreacija eufemizam, jedna nježna riječ za turizam, onaj razvojni i održivi što ga Konvencija odbacuje zbog razvojnih projekata i s njima "promjene uporabe vlasništva zemlje". Budući da je država RH na Javnu ustanovu NP Kornati prenijela sve svoje ovlasti, a s ovlastima i svoju odgovornost za planove upravljanja, to prema Planu iz 2023. izgleda divno: "Zajedničkim radom JU Nacionalni park Kornati i svih dionika razvijat će se održivi turizam kojim će se očuvati prirodna i kulturna baština te ostvariti veća gospodarska korist za lokalno stanovništvo, a posjetiteljima omogućiti razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša."
Pojam "dionik"? Ima li on značenje "partnerijat za okoliš", list od smokve za besramnu državnu uzurpaciju pomorskog dobra. Onaj francuski viceministar je rekao: "Partnerijat svakako, ali to je, koliko sam mogao prosuditi, besmislena misija ako nema ravnopravnosti u upravljanju, u općem interesu i dobiti." Naime, s pojmom partner-dionik država ulazi u pomorsko dobro s tezom da je to dobro njezino vlasništvo.
A to se zove korupcija. Bez udjela države korupcije nema, kaže J. E. Hoover. Kome ide dobit od 600 nautičkih vezova – što gatova, što pontona, što bova u "turistički valoriziranim" uvalama, po mogućnosti s kulturnom baštinom? To mu dođe najmanje 2000-3000 turista i barem 300 onih s dozvolom udičara-rekreativca. Zašto toliko toga baš u Kurnatima? Zato što država već ima i suviše skandala s domaćim stanovništvom drugdje, zbog njezine uzurpacije pomorskog dobra na obali i priobalnim otocima. Kurnati joj preostaju kao izvjesna pomorska meka-ješka za nove resorte, nove uzurpacije. U Kurnatima je, za onoga tko pozna more, pravi porat i najmanji otok.
Za naš porat, uvalu otoka Lavse, planirano je 30 bova; petnaest ih je tu već dvadeset godina. Kroz dva-tri metra dobokog prljavog mora ne vidi se uništeno dno. Nema više jata sitnih riba uokolo glave mula, nema glamoča ni grmalja. Ima govana što plutaju. Uvala "zaštićeni prostor"? Kategorija "nacionalni park"? U bliskoj budućnosti zbog polucije i smrada brodovi i turisti će nestati kao što se to dogodilo i drugdje na Mediteranu.
Kurnatari potomci prodavat će djedovinu budzašto. Ne iz pohlepe, već zato što s imovinom neće znati što će. Ali država ima Plan upravljanja. Kupovat će se cijeli otoci ili zaštićene uvale s "pozadinom". I za kraj – pitanje iskustva? Evo istinita odgovora! Do 1990. SFRJ, pa i druge nenarodne vlasti prije nje, uvažavale su naše stvarno pravo na pomorskom dobru. Ali – evo danas – presvučena u kožu JU NP-a Kornati – naša demokratska i socijalna Republika Hrvatska tako ne čini.
Znali ste govoriti o tome kako ste Kornate mrzili i voljeli... Kakve sad osjećaje gajite, kad i u poznim godinama, koliko možete, boravite na svom posjedu u Lavsi?
– Za prvi dio vašeg pitanja o Kurnatima mogu reći što i Katul za Lezbiju: amo et odi (ljubim i mrzim), dok za drugi dio moram vjerovati Wordsworthu: the child is father of the man (dijete je otac čovjeka). Rano djetinjstvo u Lavsi bilo je veselje sâmo: igra, udica, vršica... S desetom sam godinom već trebao svugdje u domaćinstvu, ljeti u brodu s djedom na ribi i na poslu s mrežama. I tako cijelu ranu mladost. Odlučio sam se za studij u Zadru bez šolda u džepu i specijalizirao svoj predmet do doktorata izdržavajući sam sebe (osim dvije stipendije francuske vlade). Kada bih se nakon boravka u Zadru, Zagrebu, Strasbourgu, Parizu... – našao u Kurnatima, bio sam opet dijete.
---
---
Pitanje nestanka ljubavi
Opet sam "slušao taj mili rodni jezik stvari" – koliko stvarni, toliko onaj poetski izričaj. Onaj iz Osunčanih otoka (Kurnata, naravno), knjige novela strica Jere, intelektualno i moralno uzorne ikone naše najšire obitelji. Njegova je osobnost nas, onda mlade, obvezala na obrazovanje i na poštovanje vrijednosti onoga što jesmo. Pa i dandanas, ako se ovako sijed ne ukrcam sa suprugom Milicom Anom u mali brod našega sina Tomislava Mislava i navečer ja ne bacim, a ona ujutro ne digne naše bespravne razrovane dvije popone – toga dana kao da nije ni bilo. Kao da ja, "uza sve moje skule", nisam bio... ja. Mogu reći: kada sva moja prošlost i ljubav moje obitelji prema meni i Kurnatima ne bi bila ucrtana u humanizirani krajolik Kurnata, ne bi bilo ni ove moje kakve-takve osobnosti. Nažalost, nestankom ljubavi Kurnatara za Kurnate – nestat će i osobnost Kurnata, njihov identitet.
Pa onda za kraj, što mislite da u budućnosti čeka arhipelag, taj posebni svijet za kakvog primjera nema na Jadranu, a i dalje? Ima prirodno lijepih ili ljepših predjela, ali suživot čovjeka i prirode na tom kornatskom prostoru – zar nije raritetan?
– Konvencija u zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine kaže: "Svaka država prihvaća dužnost da osigura zaštitu i predaju budućim generacijama dobra, posebno u slučaju kada teritorij pripada samoj državi." Teritorij Kurnata uopće ne pripada "samoj državi" RH, i tu je izvor svih nevolja, svih djela "... od ruke sviju koji mrze na nas" (Zaharija, Blagoslovljen...). Pitamo: što je bilo od "dužnosti države" od 1980. do sada? Gdje je njezina dužnost očuvanja/zaštite "djela ljudskih ruku", ta kurnatska vrijednosna, tradicijska komponenta i tradicijska osnova nastanka NP-a? Što je s predajom očuvanih dobara budućim generacijama i od njihova suživota s ovom rijetkom ljepotom? I još važnije pitanje: gdje su sada te generacije?
Suživot su osigurali samo njih pet-šest pojedinaca od Smokvice do Suhe punte. Oni žive s prirodom i rade ono što je, vremenski gledano, najviše logično u Kurnatima, nimalo na štetu zaštite i ljepote. Ali baš je ta razvikana kurnatska ljepota vezana s pohlepom države za novcem, uzrokom nestajanja mlađih generacija s arhipelaga.
Zaključak: s etiketom "Nacionalni park" Kurnati su od sebe napravili svoju vlastitu žrtvu. Ovo me podsjeća na komediju "Samomučitelj" Terencija Afera i na pjesmu "Heautontimoroumenos" (isti naslov, grčki) Charlesa Baudelairea. Upamtio sam, kao da je on posvetio ove stihove Kurnatima:
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. No, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine koju je SFRJ 1972. potpisala, a RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila i dužna je poštovati njezine odredbe kao i svoje zakone. Nevolja je u tome što je NP naslijedila i prihvatila u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => MURTERIN, KURNATAR
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[extra_fields_search] => Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. No, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine koju je SFRJ 1972. potpisala, a RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila i dužna je poštovati njezine odredbe kao i svoje zakone. Nevolja je u tome što je NP naslijedila i prihvatila u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima... MURTERIN, KURNATAR 2 0 27504 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2024-01-07 21:15:45
[created_by] => 3143
[created_by_alias] => Jordanka Grubač Granik
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2024-01-17 18:44:14
[modified_by] => 3143
[publish_up] => 2024-01-17 17:43:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 250
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti s dalmatinskih otoka.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, otoci
[secure] => 0
[page_title] => Otoci
[page_description] => Slobodna Dalmacija - Najveće dnevne novine u Dalmaciji
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] => Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. No, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine koju je SFRJ 1972. potpisala, a RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila i dužna
[metadata] => robots=
author=
title=Tomislav Skračić: Državu ne zanimaju kurnatski ljudi nego kurnatska zemlja, privatna imovina koju nam malo po malo uzima
page_title=Tomislav Skračić: Državu ne zanimaju kurnatski ljudi nego kurnatska zemlja, privatna imovina koju nam malo po malo uzima
[metakey] => tomislav skračić, Kornati, NP Kornati
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26375655.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26334503.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26334502.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26334504.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339702.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339701.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339699.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339698.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339688.jpg","\/images\/slike\/2024\/01\/07\/26339694.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Gardel Bertrand\/Hemis Via Afp","Gardel Bertrand\/Hemis Via Afp","Gardel Bertrand\/Hemis Via Afp","Yuri Cortez\/Afp","Luka Gerlanc\/Cropix","Privatni album","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
Pravo je pitanje: postoji li Nacionalni park Kornati? Ne, Kurnati nisu pravno, jo\u0161 manje realno nacionalni park<\/p>","
\u201dBa\u0161 je ta razvikana kurnatska ljepota vezana s pohlepom dr\u017eave za novcem, uzrokom nestajanja mla\u0111ih generacija s arhipelaga\u201d<\/p>","","
Ribolov je zabranjen; Kurnatarima je omogu\u0107eno tek da budu rekreacijski ribi\u010di<\/p>","
Udio \u2018dionika\u2018 vlasnika-Kurnatara? Onoliko koliko se spominju: turizam 31 put, turist-posjetitelj 17; stanovnik Kurnata jednom; vlasnik \u2013 nijednom. Nema ga vi\u0161e!?<\/p>","
\u2018Kada sva moja pro\u0161lost i ljubav moje obitelji prema meni i Kurnatima ne bi bila ucrtana u humanizirani krajolik Kurnata, ne bi bilo ni ove moje kakve-takve osobnosti\u2018<\/p>","
U bliskoj budu\u0107nosti zbog polucije i smrada brodovi i turisti \u0107e nestati kao \u0161to se to dogodilo i drugdje na Mediteranu<\/p>","
\u201dSFRJ nije \u017eeljela da se NP Kornati na\u0111e na UNESCO-ovoj Listi nominiranih za\u0161ti\u0107enih kulturnih i prirodnih dobara svjetske ba\u0161tine. Ne \u017eeli to ni Republika Hrvatska. Kada bi se to dogodilo, ne bi mogla od Kurnata \u010diniti ovo \u0161to \u010dini i \u0161to \u0107e \u010diniti\u201d<\/p>","
\u201dNa Kongresu o instituciji \u2018nacionalni park\u2018 u Caracasu 1992., uz pojam \u2018posje\u0107ivanje (edukacija, interpretacija, estetski do\u017eivljaj) uguran je i pojam \u2018rekreacija\u2018. Praksa je pokazala da je to eufemizam, nje\u017ena rije\u010d za turizam\u201d<\/p>",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x800","hd_26375655_1920.jpg":"1920x1080","k_26375655_1280.jpg":"1280x1280","k_26375655_1024.jpg":"1024x1024","k_26375655_640.jpg":"640x640","k_26375655_480.jpg":"480x480","k_26375655_340.jpg":"340x340","k_26375655_220.jpg":"220x220","o_26375655_1280.jpg":"1280x853","o_26375655_1024.jpg":"1024x682","o_26375655_640.jpg":"640x426","o_26375655_480.jpg":"480x320","o_26375655_340.jpg":"340x226","o_26375655_220.jpg":"220x146","h_26375655_1280.jpg":"1280x854","h_26375655_1024.jpg":"1024x683","h_26375655_640.jpg":"640x427","h_26375655_480.jpg":"480x320","h_26375655_340.jpg":"340x227","h_26375655_220.jpg":"220x147","pp_26375655_1280.jpg":"1280x1628","pp_26375655_1024.jpg":"1024x1303","pp_26375655_640.jpg":"640x814","pp_26375655_480.jpg":"480x611","pp_26375655_340.jpg":"340x432","pp_26375655_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_26334503_1920.jpg":"1920x1080","k_26334503_1280.jpg":"1280x1280","k_26334503_1024.jpg":"1024x1024","k_26334503_640.jpg":"640x640","k_26334503_480.jpg":"480x480","k_26334503_340.jpg":"340x340","k_26334503_220.jpg":"220x220","o_26334503_1280.jpg":"1280x853","o_26334503_1024.jpg":"1024x682","o_26334503_640.jpg":"640x426","o_26334503_480.jpg":"480x320","o_26334503_340.jpg":"340x226","o_26334503_220.jpg":"220x146","h_26334503_1280.jpg":"1280x854","h_26334503_1024.jpg":"1024x683","h_26334503_640.jpg":"640x427","h_26334503_480.jpg":"480x320","h_26334503_340.jpg":"340x227","h_26334503_220.jpg":"220x147","pp_26334503_1280.jpg":"1280x1628","pp_26334503_1024.jpg":"1024x1303","pp_26334503_640.jpg":"640x814","pp_26334503_480.jpg":"480x611","pp_26334503_340.jpg":"340x432","pp_26334503_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_26334502_1920.jpg":"1920x1080","k_26334502_1280.jpg":"1280x1280","k_26334502_1024.jpg":"1024x1024","k_26334502_640.jpg":"640x640","k_26334502_480.jpg":"480x480","k_26334502_340.jpg":"340x340","k_26334502_220.jpg":"220x220","o_26334502_1280.jpg":"1280x853","o_26334502_1024.jpg":"1024x682","o_26334502_640.jpg":"640x426","o_26334502_480.jpg":"480x320","o_26334502_340.jpg":"340x226","o_26334502_220.jpg":"220x146","h_26334502_1280.jpg":"1280x854","h_26334502_1024.jpg":"1024x683","h_26334502_640.jpg":"640x427","h_26334502_480.jpg":"480x320","h_26334502_340.jpg":"340x227","h_26334502_220.jpg":"220x147","pp_26334502_1280.jpg":"1280x1628","pp_26334502_1024.jpg":"1024x1303","pp_26334502_640.jpg":"640x814","pp_26334502_480.jpg":"480x611","pp_26334502_340.jpg":"340x432","pp_26334502_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_26334504_1920.jpg":"1920x1080","k_26334504_1280.jpg":"1280x1280","k_26334504_1024.jpg":"1024x1024","k_26334504_640.jpg":"640x640","k_26334504_480.jpg":"480x480","k_26334504_340.jpg":"340x340","k_26334504_220.jpg":"220x220","o_26334504_1280.jpg":"1280x853","o_26334504_1024.jpg":"1024x682","o_26334504_640.jpg":"640x426","o_26334504_480.jpg":"480x320","o_26334504_340.jpg":"340x226","o_26334504_220.jpg":"220x146","h_26334504_1280.jpg":"1280x854","h_26334504_1024.jpg":"1024x683","h_26334504_640.jpg":"640x427","h_26334504_480.jpg":"480x320","h_26334504_340.jpg":"340x227","h_26334504_220.jpg":"220x147","pp_26334504_1280.jpg":"1280x1628","pp_26334504_1024.jpg":"1024x1303","pp_26334504_640.jpg":"640x814","pp_26334504_480.jpg":"480x611","pp_26334504_340.jpg":"340x432","pp_26334504_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339702_1920.jpg":"1920x1080","k_26339702_1280.jpg":"1280x1280","k_26339702_1024.jpg":"1024x1024","k_26339702_640.jpg":"640x640","k_26339702_480.jpg":"480x480","k_26339702_340.jpg":"340x340","k_26339702_220.jpg":"220x220","o_26339702_1280.jpg":"1280x851","o_26339702_1024.jpg":"1024x681","o_26339702_640.jpg":"640x425","o_26339702_480.jpg":"480x319","o_26339702_340.jpg":"340x226","o_26339702_220.jpg":"220x146","h_26339702_1280.jpg":"1280x854","h_26339702_1024.jpg":"1024x683","h_26339702_640.jpg":"640x427","h_26339702_480.jpg":"480x320","h_26339702_340.jpg":"340x227","h_26339702_220.jpg":"220x147","pp_26339702_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339702_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339702_640.jpg":"640x814","pp_26339702_480.jpg":"480x611","pp_26339702_340.jpg":"340x432","pp_26339702_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339701_1920.jpg":"1920x1080","k_26339701_1280.jpg":"1280x1280","k_26339701_1024.jpg":"1024x1024","k_26339701_640.jpg":"640x640","k_26339701_480.jpg":"480x480","k_26339701_340.jpg":"340x340","k_26339701_220.jpg":"220x220","o_26339701_1280.jpg":"1280x851","o_26339701_1024.jpg":"1024x681","o_26339701_640.jpg":"640x425","o_26339701_480.jpg":"480x319","o_26339701_340.jpg":"340x226","o_26339701_220.jpg":"220x146","h_26339701_1280.jpg":"1280x854","h_26339701_1024.jpg":"1024x683","h_26339701_640.jpg":"640x427","h_26339701_480.jpg":"480x320","h_26339701_340.jpg":"340x227","h_26339701_220.jpg":"220x147","pp_26339701_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339701_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339701_640.jpg":"640x814","pp_26339701_480.jpg":"480x611","pp_26339701_340.jpg":"340x432","pp_26339701_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339699_1920.jpg":"1920x1080","k_26339699_1280.jpg":"1280x1280","k_26339699_1024.jpg":"1024x1024","k_26339699_640.jpg":"640x640","k_26339699_480.jpg":"480x480","k_26339699_340.jpg":"340x340","k_26339699_220.jpg":"220x220","o_26339699_1280.jpg":"1280x851","o_26339699_1024.jpg":"1024x681","o_26339699_640.jpg":"640x425","o_26339699_480.jpg":"480x319","o_26339699_340.jpg":"340x226","o_26339699_220.jpg":"220x146","h_26339699_1280.jpg":"1280x854","h_26339699_1024.jpg":"1024x683","h_26339699_640.jpg":"640x427","h_26339699_480.jpg":"480x320","h_26339699_340.jpg":"340x227","h_26339699_220.jpg":"220x147","pp_26339699_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339699_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339699_640.jpg":"640x814","pp_26339699_480.jpg":"480x611","pp_26339699_340.jpg":"340x432","pp_26339699_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339698_1920.jpg":"1920x1080","k_26339698_1280.jpg":"1280x1280","k_26339698_1024.jpg":"1024x1024","k_26339698_640.jpg":"640x640","k_26339698_480.jpg":"480x480","k_26339698_340.jpg":"340x340","k_26339698_220.jpg":"220x220","o_26339698_1280.jpg":"1280x851","o_26339698_1024.jpg":"1024x681","o_26339698_640.jpg":"640x425","o_26339698_480.jpg":"480x319","o_26339698_340.jpg":"340x226","o_26339698_220.jpg":"220x146","h_26339698_1280.jpg":"1280x854","h_26339698_1024.jpg":"1024x683","h_26339698_640.jpg":"640x427","h_26339698_480.jpg":"480x320","h_26339698_340.jpg":"340x227","h_26339698_220.jpg":"220x147","pp_26339698_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339698_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339698_640.jpg":"640x814","pp_26339698_480.jpg":"480x611","pp_26339698_340.jpg":"340x432","pp_26339698_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339688_1920.jpg":"1920x1080","k_26339688_1280.jpg":"1280x1280","k_26339688_1024.jpg":"1024x1024","k_26339688_640.jpg":"640x640","k_26339688_480.jpg":"480x480","k_26339688_340.jpg":"340x340","k_26339688_220.jpg":"220x220","o_26339688_1280.jpg":"1280x851","o_26339688_1024.jpg":"1024x681","o_26339688_640.jpg":"640x425","o_26339688_480.jpg":"480x319","o_26339688_340.jpg":"340x226","o_26339688_220.jpg":"220x146","h_26339688_1280.jpg":"1280x854","h_26339688_1024.jpg":"1024x683","h_26339688_640.jpg":"640x427","h_26339688_480.jpg":"480x320","h_26339688_340.jpg":"340x227","h_26339688_220.jpg":"220x147","pp_26339688_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339688_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339688_640.jpg":"640x814","pp_26339688_480.jpg":"480x611","pp_26339688_340.jpg":"340x432","pp_26339688_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1277","hd_26339694_1920.jpg":"1920x1080","k_26339694_1280.jpg":"1280x1280","k_26339694_1024.jpg":"1024x1024","k_26339694_640.jpg":"640x640","k_26339694_480.jpg":"480x480","k_26339694_340.jpg":"340x340","k_26339694_220.jpg":"220x220","o_26339694_1280.jpg":"1280x851","o_26339694_1024.jpg":"1024x681","o_26339694_640.jpg":"640x425","o_26339694_480.jpg":"480x319","o_26339694_340.jpg":"340x226","o_26339694_220.jpg":"220x146","h_26339694_1280.jpg":"1280x854","h_26339694_1024.jpg":"1024x683","h_26339694_640.jpg":"640x427","h_26339694_480.jpg":"480x320","h_26339694_340.jpg":"340x227","h_26339694_220.jpg":"220x147","pp_26339694_1280.jpg":"1280x1628","pp_26339694_1024.jpg":"1024x1303","pp_26339694_640.jpg":"640x814","pp_26339694_480.jpg":"480x611","pp_26339694_340.jpg":"340x432","pp_26339694_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1","1","1"]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 250
[name] => Otoci
[alias] => otoci
[description] =>
[parent] => 246
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 5
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 8.0.18-9
[server_version] => 80018
[stat] => Uptime: 5518279 Threads: 77 Questions: 986602645 Slow queries: 0 Opens: 174823 Flush tables: 3 Open tables: 1024 Queries per second avg: 178.788
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 8831514
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 56
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli
[host] => 127.0.0.1
[user] => slobodna_admin
[password] => BDNkcMPAG9tIErgj
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 3306
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /dalmacija/otoci
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 482
[name] => Premium
[alias] => premium
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vinski-podrum-stari/sponzori
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 250
[name] => Otoci
[alias] => otoci
[parent] => 246
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija/otoci
)
)
[link] => /dalmacija/otoci/tomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima-1356222
[printLink] => /dalmacija/otoci/tomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima-1356222?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 744134
[name] => tomislav skračić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2024-01-15 11:06:19
[main_article_id] => 0
[alias] => tomislav-skracic
[link] => /tag/tomislav-skracic
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 354061
[name] => Kornati
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => kornati
[link] => /tag/kornati
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 357803
[name] => NP Kornati
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => np-kornati
[link] => /tag/np-kornati
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. No, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine koju je SFRJ 1972. potpisala, a RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila i dužna je poštovati njezine odredbe kao i svoje zakone. Nevolja je u tome što je NP naslijedila i prihvatila u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => MURTERIN, KURNATAR
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[CitySelect] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Tomislav Skračić: Državu ne zanimaju kurnatski ljudi nego kurnatska zemlja, privatna imovina koju nam malo po malo uzima
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3143
[name] => Jordanka Grubač
[username] => jordanka-gruba
[email] => jordanka-gruba@sd.hr
[password] => $2y$10$mfgr/rLSzS.YG29Joawh8eMoSixr2ky.oJA2tbFx5IhCFP1KqO0o2
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/jordanka-grubac-3143
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1661
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/e2ca3bd7500ba4a410e63bb33d936aa5?s=100&default=https%3A%2F%2Frebuild.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26375655.jpg
[galleryCount] => 10
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Gardel Bertrand/Hemis Via Afp
[mainImageDesc] =>
Pravo je pitanje: postoji li Nacionalni park Kornati? Ne, Kurnati nisu pravno, još manje realno nacionalni park
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26375655.jpg
[title] =>
Pravo je pitanje: postoji li Nacionalni park Kornati? Ne, Kurnati nisu pravno, još manje realno nacionalni park
Gardel Bertrand/Hemis Via Afp
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26334503.jpg
[title] =>
”Baš je ta razvikana kurnatska ljepota vezana s pohlepom države za novcem, uzrokom nestajanja mlađih generacija s arhipelaga”
Gardel Bertrand/Hemis Via Afp
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26334502.jpg
[title] =>
Gardel Bertrand/Hemis Via Afp
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26334504.jpg
[title] =>
Ribolov je zabranjen; Kurnatarima je omogućeno tek da budu rekreacijski ribiči
Yuri Cortez/Afp
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339702.jpg
[title] =>
Udio ‘dionika‘ vlasnika-Kurnatara? Onoliko koliko se spominju: turizam 31 put, turist-posjetitelj 17; stanovnik Kurnata jednom; vlasnik – nijednom. Nema ga više!?
Luka Gerlanc/Cropix
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339701.jpg
[title] =>
‘Kada sva moja prošlost i ljubav moje obitelji prema meni i Kurnatima ne bi bila ucrtana u humanizirani krajolik Kurnata, ne bi bilo ni ove moje kakve-takve osobnosti‘
Privatni album
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339699.jpg
[title] =>
U bliskoj budućnosti zbog polucije i smrada brodovi i turisti će nestati kao što se to dogodilo i drugdje na Mediteranu
Luka Gerlanc/Cropix
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339698.jpg
[title] =>
”SFRJ nije željela da se NP Kornati nađe na UNESCO-ovoj Listi nominiranih zaštićenih kulturnih i prirodnih dobara svjetske baštine. Ne želi to ni Republika Hrvatska. Kada bi se to dogodilo, ne bi mogla od Kurnata činiti ovo što čini i što će činiti”
Luka Gerlanc/Cropix
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339688.jpg
[title] =>
”Na Kongresu o instituciji ‘nacionalni park‘ u Caracasu 1992., uz pojam ‘posjećivanje (edukacija, interpretacija, estetski doživljaj) uguran je i pojam ‘rekreacija‘. Praksa je pokazala da je to eufemizam, nježna riječ za turizam”
Luka Gerlanc/Cropix
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/01/07/26339694.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/Cropix
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Nacionalni park Kornati na ovim je našim, ali i vanjskim prostorima, sveprisutan zemljopisno-kulturološki pojam. No kako vrijeme odmiče, sve više je poznat u kontekstu posjećivanja, odnosno turizma, a sve manje kao jedan izvanserijski otočni svijet u kojemu je stoljećima unatrag nastajao čvrsti amalgam između čovjeka i prirode. U izradi su važni dokumenti Nacionalnog parka Kornati, Plan upravljanja NP-om Kornati i Prostorni plan, koji je već nekoliko godina u proceduri.
U povodu toga donosimo razgovor s dr. sc. Tomislavom Krešimirom Skračićem, Murterinom, Kurnatarom, Zadraninom..., čovjekom iznimno zanimljive biografije. Recimo prvo da je ovoj problematici posvetio i u Murteru nedavno predstavio knjigu "Arhipelag u šagrinskoj koži", a onda...
Skračić je, takoreći, rođen na Kornatima. U zipci je 2. veljače 1936. donesen u kuću mnogobrojne familije Šimice i Zvone Skračića, u tada već više stoljeća nastanjenu uvalu Lavsa. Kornati su ga podigli, othranili, naučili jednom posebnom svijetu i životu, uputili u svijet obrazovanja, gdje je stekao znanstvena zvanja i sveučilišni profesorski status. Obrazovanjem i kontaktima postao je građaninom svijeta, ali sveudilj vezan uz svoje ishodište: i emocijama, i neprekinutom životnom praksom, pa još obogaćen mogućnošću komparacije ovdašnje s nekim vanjskim praksama zaštite vrijedne prirodno-antropološke baštine. J
er Kornati su upravo, i jedino, i samo to: čovjek i priroda, prostor i čovjek. Pa i UNESCO-ov Word Heritage Committee za Kornate kaže da su "izvanredan primjer ljudskog tradicijskog naseljavanja, korištenja zemljišta i mora..." te da je "zaštita integriteta ove tradicijske interakcije (ljudi, priroda) od vitalne važnosti za zaštitu, održavanje i razvitak takvog područja".
---
---
Reklamni arhipelag
No gotovo od samog osnivanja NP-a Kornati država, odnosno zakonodavac, kao da ne prepoznaje taj odnos i tu, osnovnu, podlogu na kojoj bi se trebali temeljiti svi dokumenti, svi propisi i sva pravila ponašanja: prirodu i čovjeka u njoj. Od prvoga dana Kornati su polako postajali ono što su danas ponajviše: reklamni spot za hrvatski turizam. I to zbog prirodnih vrednota, premda u tom prostoru, na primjer, nema organizama koji ne obitavaju i u moru i na drugim našim otocima. Svakako, posjećivanje, odnosno turizam, postaje najbitniji, ali i najpogubniji za sva zaštićena područja, pa i Kornata – to je već mantra i znalaca i znanstvenika, a sve češće i svjesne i savjesne javnosti.
No nisu bolje prošli mnogi lokaliteti pod UNESCO-ovom zaštitom, pa ta svjetska organizacija najavljuje donošenje popisa svjetskog nasljeđa u opasnosti... koju uzrokuju razvojni planovi i turizam, ali, navodi se, i destrukcija koju uzrokuju promjene uporabe vlasništva zemlje. To se odnosi na već nominirane liste, a pristupne (privremene) čekaju, pa ako ne "slušaju" UNESCO, brišu se! O svemu tome razgovaramo s čovjekom koji je svjedok razvoja situacije u Kornatima praktički od rođenja. Uključivo od godine osnutka NP-a Kornati (1980.) do današnjih dana.
Kad već spominjemo UNESCO u kontekstu najviše razine zaštite nekog kulturnog dobra, odnosno svjetske baštine, zašto Kornati nikad nisu dospjeli na UNESCO-ovu listu nominiranih dobara? Kako se to i zašto dogodilo?
– Dogodilo se lako. Baš zato što bivša SFRJ nije željela da se NP Kornati nađe na UNESCO-ovoj Listi nominiranih zaštićenih kulturnih i prirodnih dobara svjetske baštine (WHL). Ne želi to ni Republika Hrvatska. Kada bi se to dogodilo, RH ne bi mogla od Kurnata činiti ovo što čini i što će činiti. Nova prijava (submission) NP-a Kornati UNESCO-u je opet podvala, alat u strategiji države prema svome cilju. Zasad reklama, učinkovit mamac turistima.
Podvala? Vi tvrdite da NP Kornati zapravo, i na neki način, ne postoji?
– Postoji na drugomu podu bivše uljare, sjedištu Uprave NP-a. Kada kažem NP Kornati, time ne mislim na osobe koje tamo rade. One su kvalificirane za vrlo koristan posao na skupljanju znanja o Kurnatima (ne želim uvrijediti druge, ali za primjer: Martina Markov Podvinski, pok. Vladislav Mihelčić...). Osobe iz tog prostora bivše uljare su, k tome, susretljive prema nama Kurnatarima, osobito ljudi na brodovima. Ti ljudi, zaposlenici, odnosno tamošnji znanstvenici, jedine su osobe koje nešto čine za tzv. NP Kornati, za Kurnate i nas Kurnatare. Na tome smo im od svega srca zahvalni. No pravo je pitanje: jesu li Kurnati nacionalni park?
Činjenica je da su Kurnati danas u puno gorem stanju nego kad je NP proglašen. Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. Međutim, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine. SFRJ je 1972. Konvenciju potpisala. RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila. RH je dužna poštovati odredbe Konvencije kao i svoje zakone.
Nevolja je u tome što je ona naslijedila i prihvatila NP u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima. Dovoljan razlog da koncem 20. stoljeća – nakon neuvaženih uputa i poticaja Odbora za svjetsku baštinu (WHC) i UNESCO-ove Komisije – Pristupna lista (Tentative list) RH s NP-om Kornati bude brisana. Ne, Kurnati nisu pravno, još manje realno nacionalni park.
---
---
‘Quel putanisme!‘
Što je osnovni problem zakonodavca? Nepoznavanje prostora? Nerazumijevanje inzularnosti? Namjere druge vrste? Pa postoje čak i studije, primjerice, "Specifično (kolonatsko) gospodarstvo u zaštićenom prostoru NP Kornati", autora Vladimira Skračića i Nikole Bašića iz 1999., a da ne spominjem brojne stručnjake ili "samo" znalce toga prostora, a vi spadate u sve te kategorije i još ste Kurnatar... Dakle, postoji temeljita i elementarna podloga zbog koje se tu ne bi smjelo raditi o nepoznavanju prostora, nerazumijevanju inzularnosti..., pa preostaju jedino namjere druge vrste!
– Ja sam perolaka kategorija naspram znanju tih autora koje spominjete, i Svena Kulušića ("Knjiga o Kurnatima", 2006.), pa i u usporedbi s praktičnim znanjem ljudi u udruzi "Kurnatari". Uz sve njih je i životno djelo – antropološka suma o Murteru i Murterinima – Iva Jurage Nadova. Tu su i znanstveni radovi Kristijana Jurana i Jadrana Kale. Pa ova značeća činjenica: studiju Vladimira Skračića i Nikole Bašića naručio je sâm NP Kornati. Koliko sutradan ravnatelja NP-a, Murterina i Kurnatara Igora Turčinova država je smijenila. Dakle, kao ni republici Robespierrea kada je dao ubiti Lavoisiera, oca kemije, ni našoj "Republici" znanstvenici ne trebaju. Trebaju joj tašti, zavidni i pohlepni parkolozi za državne namjere druge vrste, suprotne zaštiti, za koje nije potrebno antropološko razumijevanje otočnosti, a ni poimanje riječi "kolon".
Kopno Kornata privatno je vlasništvo. Proglasivši Nacionalni park, kako je država to regulirala i kako danas regulira? Tvrdite da se država, opravdavajući se pravom na more, želi dočepati vaše kornatske imovine?
– Ponovio bih tvrdnju našeg obiteljskog prijatelja Luca Dêvertsa, viceministra za francuske Prekomorske zajednice (COM). Čim smo sredinom 80-ih u UNESCO-u vidjeli Kurnate u strogoj 2. kategoriji zaštite na privatnoj, a Brijune na državnoj imovini, ali Brijune u 5., gotovo najblažoj kategoriji, rekao je: "Quel putanisme! (Kakav kurbaluk!). Država se želi dokopati vašega dobra." Kada je Pristupnoj listi RH iz 1980. kod UNESCO-a istekao rok, nastala je frka. Genijalna ideja: novi Prostorni plan NP-a! Razlog: "Zbog izrazitog neslaganja domicilnih stanovnika" (ne piše vlasnika!). U Planu se provlači tvrdnja da tih domicilnih zapravo nema. Oni su isključivo "povremeni i privremeni".
Međutim, UNESCO zanima samo ono što kaže WHC i Međunarodna konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine, čl. 1.: "Kulturnom se baštinom smatraju i mjesta djela ljudskih ruku ili kombinacija čovjeka i prirode." RH je zaključila da mora poslati novu reklamnu prijavu, ali bez "ljudskih ruku". Tada nadležno Ministarstvo kulture ne može pod takvu laž staviti svoj potpis suglasnosti "dotične države" ni za prijavu odgovarati.
Kako regulirati to da "čovjeka nema"? Lako i jedinstveno: na listu UNESCO-a NP Kornati 2007. prijavljuje – sam sebe, u kategoriji Natural. Dakle, čista priroda, kamenje i more 100 posto. Republika Hrvatska s ovom besramnom opakom glupošću tobože "veze nema" – jer prijava ide iz Javne ustanove.
No toga istoga dana, 29. siječnja 2007., za napuštene primoštenske vinograde, isključivo kulturne predjele, prijavu potpisuje i šalje tadašnji ministar kulture RH. A kako se to država preko "svoga pomorskoga područja mora" dočepava i kopna – "svoga" vlasništva, možemo, ako vas zanima, vidjeti u "slučaju Kravjačica". Pa i na primjeru otoka Rave.
Vi spadate u kategoriju građana koji se zovu i Murterini i Kurnatari. Tko su Kurnatari, i po čemu su oni to; znače li oni da arhipelag ima svoje stanovništvo?
– Kurnati su imali svoje stanovništvo/kolone: Grke, Rimljane, Venete... Colonus na latinskome znači useljenik-stanovnik. Naši preci, prvi Kurnatari-Murterini – manjim dijelom Betinjani i Dugootočani – bili su na ovom arhipelagu u pravom smislu riječi colonusi, useljenici-stanovnici, i to u svojstvu kmetova/pastira/ratara svojih gospodara iz Zadra ili Šibenika. Uzet ću svoju obitelj kao slučaj-model naseljavanja Kurnata. Bartul Jurjagin, kolon-pastir (1755. – 1842.), patrijarh je budućih lavsarskih obitelji.
Njegova dva sina, Dume i Mate, i Nikola (potomak trećega) kupit će Lavsu nešto poslije 1850. godine. Razlog: na prenapučenom otoku Murteru premalo je obradiva tla. Nastavlja se individulna obrada čestica pa od 1880. do 1900. gradnja triju kuća "na moru" i triju riva. Za mulom je brod, sredstvo Kurnatarove veze s matičnim Murterom. No brod je i jamstvo opstanka na otoku (prijevoz tereta; ribolov, najprije samo šabatom). Kurnatar je stekao samodostatnost kolona. Lavsa je naseljena do danas.
---
---
Nema kolona - nema čovjeka
No državna regulativa ne priznaje ni danas pojam Kurnatara kao stanovnika arhipelaga. Koliko je u životu Zvone, vašeg oca, bio besmislen "paragraf" o 183 dana življenja na otoku kao "glavnom prebivalištu"?
– Najprije povijesna istina: grčkom kolonu dom je bio ondje gdje mu je bila i imovina – na Peloponezu i na Hvaru. Tada visoki državni dužnosnik na zaštiti baštine Božo Kovačević poziva se na činjenicu da riječi "kolon" u Zakonu o otocima nema, tvrdi: ako nema riječi "kolon" (Ivan: "... i Riječ bijaše Bog"), nema ni stalnoga Čovjeka, jer ne boravi na otoku "propisanih" 183 dana godišnje. Ja njemu kažem da u Ustavu nema riječi ni "stalni" ni "povremeni", da građanin može birati svoje boravište. A UNESCO govori o vlasniku imovine i ne pita koliko i kako on na toj imovini boravi – dva dana ili cijelu godinu, u vili ili u špilji. Uostalom, moj je otac Zvonimir provodio dvije trećine godine u Lavsi. Nebitno, kaže dužnosnik, jer otac je na tom otoku boravio povremeno u svojoj nešto... kao – vikendici.
Vaša generacija stasala je na zasadama koje još uvijek postoje premda sve vodi tome da s njom polako nestanu mnoga znanja o tom i takvom životu u arhipelagu – što bi mogla spriječiti upravo pametna državna politika, da je ima. Živeći paralelno – urbano od Hrvatske do Francuske i dalje, i ruralno – u Kornatima, uspjeli ste kao apsolutno civiliziran, visoko obrazovan i društveno odgovoran čovjek postati i bespravni graditelj u svom masliniku u Lavsi. Objasnite svoj "krimen"?
– Bio sam dežurni politički kriminalac, u SFRJ hrvatski klerofašist iz Zadra, u Murteru jugonostalgičar, žuta komunjara. "Pametna politika države" može zaustaviti, a to je i dužna, mnoga zla. Ali ne može zaustaviti Vrijeme. Naime, mnoga nam, ona bitna znanja u Kurnatima više ne trebaju. Ni ona pastoralna, ni ona iz apikulture. Od agrarnih ostale su masline. Glavni egzistencijalni oslonac su brod i riba.
Sada o mome krimenu! Kuća moga djeda Fabijana iz ‘26., dakle četvrta u Lavsi, nije spomenik siromaštvu, a ni samouku/autodidaktu Kurnataru šatutu, čovjeku koji je naučio sve (chi sa tutto). Mada značajno prostranija od one tri prve, kuća je postajala pretijesnom osobito ljeti – za tri generacije.
Otac me kao najstarijega ovlastio da u njegovu masliniku, u samom portu, napravim sebi kuću. Tamo gdje je moj pradjed Ante Skračić, lavsarski zet, posadio prvu lavsarsku maslinu. Sagradili brat i ja meni kuću 6x4 i pokrili je uz pomoć Kurnatara šatuta prijatelja Bažokića. Neke teže poslove betoniranja s mojim kolegom Antom Markovim Tilijom. Došao inspektor s rješenjem da kuću srušim u što kraćem roku. Razlog: moj nezakonit čin. Objašnjenje: kuća je u masliniku koji je "intenzivno kultivirana cjelina uređena ljudskim radom i ograđena suhozidnim ogradama". Maslinik je "vrijednosna, tradicijska komponenta i tradicijska osnova nastanka NP-a".
Eto, odjednom su Kurnati postali kulturno dobro! Prošlo je 14 godina, dolazi "nadležni savjetnik" usmeno me obavijestiti da teren moram smjesta dovesti u prvobitno stanje. "Ali ova je kuća točno onakva kakvu traži Prostorni plan iz 2003.", kažem ja. "To je nebitno", kaže savjetnik. Ima još. Državna inspektorica ostavlja rješenje da srušim svoj mali, plitki mul. Do mene je dugi, duboki, solidni, betonirani. Naravno, isto privatni i nezakoniti. On dobro dođe državi da za nj veže svoj brod, ne smeta što je nezakonit. Ništa zasad nisam srušio. I ne mislim.
U Kornatima je zabranjeno loviti ribu, ali, evo, otvorena je mogućnost da Kurnatari budu – rekreacijski ribiči. Kao svaki ribič iz Međimurja, okolice Karlovca, Gorskog kotara, Osijeka, Kutine ili Zagreba, koji stane u stometarski red kad Javna ustanova dijeli tu vrstu dozvola, potom se ukrca u gliser i s dozvolom krene u vikend-ribolov... Biste li vi kao domicil bili rekreacijski ribič u Kornatima jer tamo nema dućana, a treba jesti?
– To bismo pitanje trebali postaviti državnom inspektoru. On zna gdje mu je samoposluga. Potom i pitanje zašto je njemu u Kurnatima priroda samo riba, a Kurnatar priroda – nije. Valjda zato što Kurnatar uništava jedinstvene vrste ribe. Jede ih i prodaje. Inspektor, naime, 2011. piše da je morao narediti totalnu zabranu ribolova jer se "inače ne mogu postići ciljevi zbog kojih je NP i osnovan". Ribolov je svugdje u zaštićenim naseljenim područjima slobodan po nacionalnom zakonu o lovu, izuzevši endeme koje nitko nigdje ne smije loviti. U Polineziji zbog zabrane lova velikih riba travojeda i morskog sisavca dugonga seljaci – ujedno ribari kao i Kurnatari – uživaju državnu novčanu kompenzaciju. Zašto? Pa da bi kao otočani ostali osigurani u svom domu, na svome posjedu.
---
---
Gdje je popis endema?
Gdje je to objavljen taj popis kurnatskih endema koje se ne smije loviti? Ovdje je na djelu jedan od ciljeva – Kurnatara izgladnjeti, otjerati ga. Ribu valja sačuvati za rekreativca udičara koji meni ujutro nudi, ako sam ulovio slabo, dvije-tri manje ribe, jeftino. Da nismo lovili mrežom i vršom, da ribu nismo prodavali ili je pripremali turistima – kako bi naši roditelji opstali?
Da, djeca su im pomogla nabaviti jedan brod i dva održavati, kupiti i održavati dva motora, obnoviti stari dom koji se raspadao. I da ne govorim o drugim pitanjima suvremenog života na koja su roditelji mogli odgovoriti samo zločinom ubijanja ribe zabranjenim oruđima, a pod starost peškafondom. Drugih je prihoda, osim ulja za kućne potrebe, nestalo. Nestali su i naši roditelji – zastalno. Nije im trebalo inspektorovo rješenje.
Kopno Kornata privatno je vlasništvo, to smo spominjali, to je notorno. Tvrdite da se država, opravdavajući se pravom na more, želi dočepati vaše kornatske imovine.
– Što mi tu možemo? Država u svojim prostornim planovima nama iščitava definicije o zaštiti, ali ne čita do kraja. Hoću reći: ne može nam oduzeti pravo na more jer mi smo prema načelima zaštite "... područje mora s kopnom kao vlasništvom". Prema Prostornome planu stvar ide ovako nekako: na vratima vaše kuće je osoba koja govori: "Ova je kuća, gospodo, u NP-u. Ja sam državni agent zadužen da njome upravljam, a vi ste odsada moj partnerski subjekt." Agent govori otprilike isto što i visoki talijanski oficir iz Zadra na zboru Murterina poslije uskrsne mise 1941.: "Ljudi! Mi ne trebamo vas. Mi trebamo ovu zemlju."
Konvencija koju spominjemo od države traži da ona neće "poduzimati nijednu mjeru koja može izravno ili neizravno nanijeti štetu dobrima iz članka 1.", to jest "djelima ljudskih ruku". A to će ovdje reći – ne nauditi Čovjeku u Kurnatima. Pa "država mirne duše" dvojici ljudi minira kuće, a trećemu na njegovoj imovini, bez pitanja na otoku Velika Panitula instalira, baš u godini osnivanja NP-a Kornati, svoje poduzeće ACY, sada privatno ACI.
Tridesetak godina kasnije naša socijalno-tržišna Republika Hrvatska izdaje u Kurnatima koncesije za resorte s kompletnom nautičkom infrastrukturom i na ne baš ograničenom pomorskom dobru. Jer ono je tijesno, treba mu "pozadina". S "pozadinom" u portu Kravjačica to izgleda ovako: RH u samoj uvali postaje vlasnikom tri dvorišta, jedne kuće i jednog pomoćnog objekta.
A u "pozadini", uz ucrtanu cestu široku tri metra na privatnom pašnjaku, država se knjiži kao "nov vlasnik" na 136 maslinika i 32 pašnjaka (vjerojatno po Zakonu o pomorskm dobru iz 2003., čl. 19. – 24.). Općina Murter-Kornati udruzi "Kurnatari" odgovara da ona s time nema veze. Načelnik Toni Turčinov taj odgovor potpisuje. Potom on tvrdi da je sve to izvedeno pogrešno – iz neznanja. Pa će biti poništeno. Još nije.
U kojoj mjeri posjećivanje parka, odnosno turizam, utječe na kvalitetu zaštite, no i života domicila, koje država kao da želi gumicom izbrisati iz prostora koji je, bez ikakve suglasnosti vlasnika, kornatskog čovjeka, proglasila nacionalnim parkom?
– Ne baš gumicom izbrisala, već vlasnika precrtala modrim flomasterom temeljem Prostornoga plana iz 2003. Ipak, malko se kroz modru boju vlasnik proviđa. U "Opisu Kurnata" dano mu je 18 crta teksta, a iznimnoj (outstanding, superlative, unique beauties) Prirodi ih treba 180. Za naše nacionalne parkologe endem Čovjek-sisavac nije fenomen Prirode, 10% teksta mu je dovoljno. Novu kuću na svojoj imovini on mora ukloniti. Staru u portu, proširenu – svoj povremeni/privremeni dom iznad 30 m² – mora legalizirati. Mora spavati na taulcu (daske i slamnjača) kao u vrijeme svoga dolaska na otok. Sve tako kako bi vrijedio kao muzejski eksponat – kuriozitet za turista posjetitelja i rekreativca. Itd..., i sl...
Tako se nije događalo u Francuskoj tijekom 70-ih. La Grande Brière ostao je samo regionalni park kako bi njime upravljali stanovnici, nikako država. Koriste svoje pravo na pomorskom dobru za svoje uzgajalište školjaka. Slično se dogodilo i u Cévennesima. U anketi/referendumu upućenom stanovnicima naseljeni je dio toga golemog područja, odvojen od nenaseljenih brda, na ideju o NP-u odgovorio negativno, jer ne želi državnu upravu. Sada je to regionalni park sa svojom samoupravom Syndicatom. Lov je slobodan, osim popisanih 15 endema. Posjećivanje je utvrđeno pravilima, tako da stanovnici mogu imati koristi od svojih proizvoda i dozvole lova, te uz to pokazati posjetiteljima i svoju kulturnu baštinu.
Najveći je francuski problem NP Port-Cros osnovan 1963. isključivo kao Natural. Ali na tom prostoru živi 350 stanovnika na arhipelagu Hyères (80 posto kupljenoga otoka Porquerolles) i njih 136.000 u 11 općina na kontinentu. UNESCO to ne prihvaća. Onda država svoj NP 2012. navodno "totalno remodelira, dubinski reformira, potpuno rekonfigurira". U brizi oko "održivoga razvoja", uglavnom turizma, ona 2015. u svrhu nominacije kod UNESCO-a podvrgava sve stanovnike anketi što i kako bi oni željeli. Do rezultata nisam uspio doći, ali na Pristupnoj listi od 2002. do 2022. promjena nema... UNESCO, očigledno, 60 godina ne haje za "čistu Prirodu bez Čovjeka", zaštićenu bovama i pontonima.
---
---
Eufemistički pojam
Komentirajte razne programe koji nastaju tobože zbog prosperiteta Kornata, poput Redivive i Europskog certifikata o održivom turizmu. Što je njima cilj? Koliko se tamo spominje turizam i turist-posjetitelj, a koliko stanovnik Kornata i vlasnik posjeda?
– Prostorni plan iz 2003. i Plan upravljanja NP-om Kornati iz 2014. "roditelji" su Redivive i Europskog certifikata o održivom turizmu. Ti projekti imat će odobrena sredstva u svrhu betoniranja obale rekonstrukcijom i izgradnjom. S betonom ide edukacija, interpretacija, promocija i marketing. Marketing u NP-u? Gdje toga ima? Ima u pred-parku, ali ga naš park nema. Planovi ne žele posjetitelje u betinskim gajetama, kao što je to u Polineziji s đonkama. Udio "dionika" vlasnika-Kurnatara? Onoliko koliko se spominju: turizam 31 put, turist-posjetitelj 17; stanovnik Kurnata jednom; vlasnik – nijednom. Nema ga više!?
Mene stvarno još ima s ovim virtualno doživljenim komentarom. Ja dolazim u porat, u rivama nema mjesta. Vezujem se za bovu 30 metara od moga plitkog mula i čekam suprugu da u našem plastičnjaku dođe po mene. Prije nje stiže "agent" s nalogom da platim privez ako neću večerati u koncesionarovu restoranu. Jesam li ja dionik/dioničar interesa Nacionalnog parka? Ne. Samo dionik s daktilografkinjom Plana, i parkologom MINGOR-a.
Što očekujete od novog Plana upravljanja pa i novog (kad prispije) Prostornog plana NP-a Kornati? Mislite li da će napokon – i hoće li ikad itko... – uvažiti iskustva i činjenicu postojanja čovjeka u tom prostoru?
– Na Kongresu o instituciji "nacionalni park", Caracas 1992., uz pojam "posjećivanje" (edukacija, interpretacija, estetski doživljaj) uguran je i pojam "rekreacija". Praksa je pokazala da je rekreacija eufemizam, jedna nježna riječ za turizam, onaj razvojni i održivi što ga Konvencija odbacuje zbog razvojnih projekata i s njima "promjene uporabe vlasništva zemlje". Budući da je država RH na Javnu ustanovu NP Kornati prenijela sve svoje ovlasti, a s ovlastima i svoju odgovornost za planove upravljanja, to prema Planu iz 2023. izgleda divno: "Zajedničkim radom JU Nacionalni park Kornati i svih dionika razvijat će se održivi turizam kojim će se očuvati prirodna i kulturna baština te ostvariti veća gospodarska korist za lokalno stanovništvo, a posjetiteljima omogućiti razumijevanje lokalne kulture, društva i okoliša."
Pojam "dionik"? Ima li on značenje "partnerijat za okoliš", list od smokve za besramnu državnu uzurpaciju pomorskog dobra. Onaj francuski viceministar je rekao: "Partnerijat svakako, ali to je, koliko sam mogao prosuditi, besmislena misija ako nema ravnopravnosti u upravljanju, u općem interesu i dobiti." Naime, s pojmom partner-dionik država ulazi u pomorsko dobro s tezom da je to dobro njezino vlasništvo.
A to se zove korupcija. Bez udjela države korupcije nema, kaže J. E. Hoover. Kome ide dobit od 600 nautičkih vezova – što gatova, što pontona, što bova u "turistički valoriziranim" uvalama, po mogućnosti s kulturnom baštinom? To mu dođe najmanje 2000-3000 turista i barem 300 onih s dozvolom udičara-rekreativca. Zašto toliko toga baš u Kurnatima? Zato što država već ima i suviše skandala s domaćim stanovništvom drugdje, zbog njezine uzurpacije pomorskog dobra na obali i priobalnim otocima. Kurnati joj preostaju kao izvjesna pomorska meka-ješka za nove resorte, nove uzurpacije. U Kurnatima je, za onoga tko pozna more, pravi porat i najmanji otok.
Za naš porat, uvalu otoka Lavse, planirano je 30 bova; petnaest ih je tu već dvadeset godina. Kroz dva-tri metra dobokog prljavog mora ne vidi se uništeno dno. Nema više jata sitnih riba uokolo glave mula, nema glamoča ni grmalja. Ima govana što plutaju. Uvala "zaštićeni prostor"? Kategorija "nacionalni park"? U bliskoj budućnosti zbog polucije i smrada brodovi i turisti će nestati kao što se to dogodilo i drugdje na Mediteranu.
Kurnatari potomci prodavat će djedovinu budzašto. Ne iz pohlepe, već zato što s imovinom neće znati što će. Ali država ima Plan upravljanja. Kupovat će se cijeli otoci ili zaštićene uvale s "pozadinom". I za kraj – pitanje iskustva? Evo istinita odgovora! Do 1990. SFRJ, pa i druge nenarodne vlasti prije nje, uvažavale su naše stvarno pravo na pomorskom dobru. Ali – evo danas – presvučena u kožu JU NP-a Kornati – naša demokratska i socijalna Republika Hrvatska tako ne čini.
Znali ste govoriti o tome kako ste Kornate mrzili i voljeli... Kakve sad osjećaje gajite, kad i u poznim godinama, koliko možete, boravite na svom posjedu u Lavsi?
– Za prvi dio vašeg pitanja o Kurnatima mogu reći što i Katul za Lezbiju: amo et odi (ljubim i mrzim), dok za drugi dio moram vjerovati Wordsworthu: the child is father of the man (dijete je otac čovjeka). Rano djetinjstvo u Lavsi bilo je veselje sâmo: igra, udica, vršica... S desetom sam godinom već trebao svugdje u domaćinstvu, ljeti u brodu s djedom na ribi i na poslu s mrežama. I tako cijelu ranu mladost. Odlučio sam se za studij u Zadru bez šolda u džepu i specijalizirao svoj predmet do doktorata izdržavajući sam sebe (osim dvije stipendije francuske vlade). Kada bih se nakon boravka u Zadru, Zagrebu, Strasbourgu, Parizu... – našao u Kurnatima, bio sam opet dijete.
---
---
Pitanje nestanka ljubavi
Opet sam "slušao taj mili rodni jezik stvari" – koliko stvarni, toliko onaj poetski izričaj. Onaj iz Osunčanih otoka (Kurnata, naravno), knjige novela strica Jere, intelektualno i moralno uzorne ikone naše najšire obitelji. Njegova je osobnost nas, onda mlade, obvezala na obrazovanje i na poštovanje vrijednosti onoga što jesmo. Pa i dandanas, ako se ovako sijed ne ukrcam sa suprugom Milicom Anom u mali brod našega sina Tomislava Mislava i navečer ja ne bacim, a ona ujutro ne digne naše bespravne razrovane dvije popone – toga dana kao da nije ni bilo. Kao da ja, "uza sve moje skule", nisam bio... ja. Mogu reći: kada sva moja prošlost i ljubav moje obitelji prema meni i Kurnatima ne bi bila ucrtana u humanizirani krajolik Kurnata, ne bi bilo ni ove moje kakve-takve osobnosti. Nažalost, nestankom ljubavi Kurnatara za Kurnate – nestat će i osobnost Kurnata, njihov identitet.
Pa onda za kraj, što mislite da u budućnosti čeka arhipelag, taj posebni svijet za kakvog primjera nema na Jadranu, a i dalje? Ima prirodno lijepih ili ljepših predjela, ali suživot čovjeka i prirode na tom kornatskom prostoru – zar nije raritetan?
– Konvencija u zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine kaže: "Svaka država prihvaća dužnost da osigura zaštitu i predaju budućim generacijama dobra, posebno u slučaju kada teritorij pripada samoj državi." Teritorij Kurnata uopće ne pripada "samoj državi" RH, i tu je izvor svih nevolja, svih djela "... od ruke sviju koji mrze na nas" (Zaharija, Blagoslovljen...). Pitamo: što je bilo od "dužnosti države" od 1980. do sada? Gdje je njezina dužnost očuvanja/zaštite "djela ljudskih ruku", ta kurnatska vrijednosna, tradicijska komponenta i tradicijska osnova nastanka NP-a? Što je s predajom očuvanih dobara budućim generacijama i od njihova suživota s ovom rijetkom ljepotom? I još važnije pitanje: gdje su sada te generacije?
Suživot su osigurali samo njih pet-šest pojedinaca od Smokvice do Suhe punte. Oni žive s prirodom i rade ono što je, vremenski gledano, najviše logično u Kurnatima, nimalo na štetu zaštite i ljepote. Ali baš je ta razvikana kurnatska ljepota vezana s pohlepom države za novcem, uzrokom nestajanja mlađih generacija s arhipelaga.
Zaključak: s etiketom "Nacionalni park" Kurnati su od sebe napravili svoju vlastitu žrtvu. Ovo me podsjeća na komediju "Samomučitelj" Terencija Afera i na pjesmu "Heautontimoroumenos" (isti naslov, grčki) Charlesa Baudelairea. Upamtio sam, kao da je on posvetio ove stihove Kurnatima:
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Gardel Bertrand/Hemis Via Afp
”Baš je ta razvikana kurnatska ljepota vezana s pohlepom države za novcem, uzrokom nestajanja mlađih generacija s arhipelaga”
Yuri Cortez/Afp
Ribolov je zabranjen; Kurnatarima je omogućeno tek da budu rekreacijski ribiči
Luka Gerlanc/Cropix
Udio ‘dionika‘ vlasnika-Kurnatara? Onoliko koliko se spominju: turizam 31 put, turist-posjetitelj 17; stanovnik Kurnata jednom; vlasnik – nijednom. Nema ga više!?
Privatni album
‘Kada sva moja prošlost i ljubav moje obitelji prema meni i Kurnatima ne bi bila ucrtana u humanizirani krajolik Kurnata, ne bi bilo ni ove moje kakve-takve osobnosti‘
Luka Gerlanc/Cropix
U bliskoj budućnosti zbog polucije i smrada brodovi i turisti će nestati kao što se to dogodilo i drugdje na Mediteranu
Luka Gerlanc/Cropix
”SFRJ nije željela da se NP Kornati nađe na UNESCO-ovoj Listi nominiranih zaštićenih kulturnih i prirodnih dobara svjetske baštine. Ne želi to ni Republika Hrvatska. Kada bi se to dogodilo, ne bi mogla od Kurnata činiti ovo što čini i što će činiti”
Luka Gerlanc/Cropix
”Na Kongresu o instituciji ‘nacionalni park‘ u Caracasu 1992., uz pojam ‘posjećivanje (edukacija, interpretacija, estetski doživljaj) uguran je i pojam ‘rekreacija‘. Praksa je pokazala da je to eufemizam, nježna riječ za turizam”
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/otoci/tomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima-1356222
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=23f46851701f0c228b4a49d31921367e134975e8
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Tomislav+Skra%C4%8Di%C4%87%3A+Dr%C5%BEavu+ne+zanimaju+kurnatski+ljudi+nego+kurnatska+zemlja%2C+privatna+imovina+koju+nam+malo+po+malo+uzima&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fotoci%2Ftomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima-1356222
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fotoci%2Ftomislav-skracic-drzavu-ne-zanimaju-kurnatski-ljudi-nego-kurnatska-zemlja-privatna-imovina-koju-nam-malo-po-malo-uzima-1356222
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Istina, svaka država može na svomu teritoriju osnovati što želi. No, ovdje je riječ o Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine koju je SFRJ 1972. potpisala, a RH ju je sukcesijom i notifikacijom 1992. prihvatila i dužna je poštovati njezine odredbe kao i svoje zakone. Nevolja je u tome što je NP naslijedila i prihvatila u gotovo najstrožoj, 2. kategoriji zaštite, i to ne na svojoj, kako to propisuje Konvencija, već na tuđoj, privatnoj imovini. Naravno, bez pitanja vlasnika, bez ugovora s njima...
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => MURTERIN, KURNATAR
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
11. svibanj 2024 22:55
