Cijepiti svoje dijete ili ne protiv humanog papiloma virusa?
Danas, deset godina nakon što se u Hrvatskoj krenulo s cijepljenjem protiv HPV-a, može se reći da se na to pitanje u Dalmaciji puno više nego u drugim dijelovima Hrvatske odgovaralo sa "ne".
Zašto je tako, zbog čega se ljudi boje ovoga cjepiva, koje gotovo stopostotno štiti od razvoja raka grlića maternice, a u vrlo visokim postocima i od drugih vrsta raka, zašto je snažan neformalni antivakcinacijski pokret koji jača i u Hrvatskoj, a protivljenje usmjerava i prema cjepivu protiv HPV-a, smatrajući ga nepotrebnim i štetnim, razgovarali smo s dr. Željkom Karin, voditeljicom Službe za školsku medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i aktualnom predsjednicom Hrvatskog društva školske i sveučilišne medicine.
Dr. Karin već dvadeset godina provodi imunizaciju djece i mladih različitim cjepivima s popisa obveznih, a među onima koja se provode na dobrovoljnoj osnovi spada i cijepljenje protiv HPV-a.
– Kad je cjepivo tek uvedeno, bez obzira što sam smatrala da je dobro i da štiti od raka, ni ja nisam "trčala" cijepiti svoje dijete – što sam u međuvremenu napravila – pa ako se netko želi cijepiti, neka to i učini po svojoj volji. Cjepivo dokazano štiti od nekoliko vrsta raka pa moramo preuzeti odgovornost za vlastite odluke. U to vrijeme se cijepljenje protiv HPV-a u Splitu provodilo jedino u ambulanti školske medicine u kojoj sam radila, a prva cijepljena osoba bila je kći zdravstvenog radnika. Djeca liječnika i drugog zdravstvenog osoblja bila su, a može se reći i ostala, među najbrojnijim skupinama cijepljenih protiv HPV-a. Brojna su, u vrijeme kad su svi plaćali, bila i djeca "boljestojećih" roditelja. Najmanje je bilo promiskuitetnih, a i oni koji su se cijepili učinili su to po preporuci našeg savjetovališta.
Split i Dubrovnik najgori
Zašto je važno cijepiti se protiv HPV-a? Najbolji odgovor, ističe dr. Karin, daje podatak da u Hrvatskoj godišnje 140 žena umre od raka vrata maternice koji je u 99,7 posto slučajeva uzrokovan upravo HPV-om. U općoj populaciji žena u Hrvatskoj, rak cervixa kao uzrok i pobolijevanja i smrtnosti na devetom je mjestu, ali u populaciji mlađih žena, u dobi od 15 do 44 godine, penje se na visoko treće mjesto.
U proteklih deset godina u Hrvatskoj je potrošeno 22 tisuće doza cjepiva. Do 2015. godine ono se plaćalo oko 900 kuna (po jednoj od tri potrebne doze) svugdje osim u Rijeci, Opatiji, Karlovcu i Zagrebu, gdje su trošak preuzimale lokalne zajednice.
Prošle godine besplatno su se u cijeloj Hrvatskoj mogli cijepiti osmaši i polaznici prvoga razreda srednjih škola četverovalentnim cjepivom, a ove godine samo osmaši deveterovalentnim cjepivom. Besplatno se provodio i "catch-up" za sve osobe do 25 godina četverovalentnim i žena starijih od 25 godina dvovalentnim cjepivom.
Bez obzira na to, procijepljenost je u Dalmaciji vrlo slaba. Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija najgore su, primjerice, i po procijepljenosti u pedijatrijskoj dobi. U Splitu je do 2015. prosječno godišnje protiv HPV-a cijepljeno možda desetak osoba. U Zagrebu je procijepljenost oko deset posto kohorte (cijele generacije), što nije puno, ali u Splitu je prošle godine imunizirano samo 250 djece, manje od dva posto kohorte.
Dr. Karin pronalazi više razloga za takvu situaciju:
– Jedan je svakako to što je cjepivo besplatno tek od lani. Valjda će ljudi sad čuti i bolje razumjeti da se radi o cjepivu protiv raka. Da je u pitanju cjepivo protiv bilo koje druge vrste raka, letjeli bismo za njim, no u slučaju HPV-a postoji otpor, vrlo vjerojatno zato što je vezan uz spolni odnos, pa time, kao, šaljete poruku da ste promiskuitetni ili da ćete to biti, što nije točno – vaša kći može imati dečka koji je bio samo s jednom curom i od njega dobiti HPV. I cijeli se život mora misliti hoće li razviti karcinom. Što god mi, uostalom, htjeli, i koliko god tko smatrao da je suzdržavanje od spolnih odnosa "lijek" za HPV, podaci govore da je prosječna dob stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj 16 do 17 godina; 26 posto mladića i 13 posto djevojaka izjavljuje da je imalo spolni odnos u dobi od 15 godina ili ranije, dok više od 60 posto spolno aktivnih studenata prve godine ima više partnera.
No sva istraživanja u ovih deset godina u svijetu, naglašava naša sugovornica, pokazuju da su oni koji su se cijepili protiv HPV-a puno spolno odgovorniji, manje su skloni rizičnom ponašanju i redovitije idu na liječnički pregled.
– Treba znati i da cijepljenje ne znači da netko neće "zaraditi" virus: postoji 150 genotipova HPV-a, a cijepljenje se provodi protiv dva (dvovalentno cjepivo), četiri (4V) ili devet (9V) tipova, odnosno onih vrsta virusa koji su u našoj populaciji najčešći i koji izazivaju karcinom.
Alarmantno u Italiji i BiH
U razloge slabe procijepljenosti ulazi i opći otpor vakcinaciji izražen zadnjih godina.
– Cijepljenje je postignuće 20. stoljeća: iskorijenjene su brojne bolesti, no neke od njih – ospice, na primjer – vraćaju se upravo radi odbijanja cijepljenja, pa bi se moglo dogoditi da nas pameti prizove tek izbijanje epidemije. U Hrvatskoj stanje još nije alarmantno, ali jest u susjednim državama Italiji i BiH, pa bi se bolest vrlo lako mogla prenijeti i kod nas. A koliko god su globalizacija i informatizacija u načelu dobre, donijele su i mnogo štete – postali smo Google doktori, liječimo se na internetu, ljudi vjeruju kvaziradovima i kvazistručnjacima.
Puno je priče oko autizma koji navodno uzrokuje cjepivo MoPaRu, kao i neuroloških bolesti – mijastenije, multiple skleroze itd. – koje navodno uzrokuje cjepivo protiv HPV-a. No nitko jasno i glasno ne kaže da autizam ima i genetsku podlogu, da je etiologija nejasna, da su neka od istraživanja pokazala da se autizam može primijetiti već u prvoj godini života.
Poklapaju se vrijeme kad se od djeteta, u njegovoj drugoj godini, očekuje da počne komunicirati i vrijeme dobivanja cjepiva, pa se izostanak jednog veže uz ovo drugo. Isti je slučaj vremenskog podudaranja s neurološkim bolestima koje se javljaju u dobi od 19-20 godina, što je i dob u kojoj se mnogi cijepe.
Roditelji - Google liječnici
Dr. Karin ističe da su nuspojave na cjepivo najčešće trenutačne i lokalne, u više od 90 posto slučajeva potpuno reverzibilne. U svojoj dvadesetogodišnjoj praksi nije, kaže, imala slučaj teške reakcije na cjepivo protiv HPV-a, niti se podaci o ozbiljnim nuspojavama mogu naći u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), kojoj se prijavljuju nuspojave lijekova i cjepiva.
– Znanstvena istraživanja pokazuju da puno više žive i aluminija unesemo hranom i vodom nego što ih ima u cjepivima u koja se, usput rečeno, živa, koju se najviše proziva, više i ne unosi. Kad roditeljima – Google liječnicima dam linkove na znanstvene radove, oni to ne čitaju – ne žele se zamarati tekstovima na engleskom jeziku, lakše im je vjerovati onome što čuju od prijatelja ili susjeda kojima na taj način prepuštaju odgovornost za svoje dijete – no pokvareni auto odvest će mehaničaru, a ne prijateljima i susjedima.
Dodaje da školska medicina izdaje uvjerenja o cijepljenju protiv morbila, difterije, hepatitisa, polija, varičela... djeci koja odlaze studirati u inozemstvo jer se bez toga ne mogu upisati u školu. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim razvijenim zemljama ta obveza vrijedi i za HPV. No roditelji tada ne pitaju za opasnosti, odmah ih cijepe.
U svijetu cijepljenje protiv HPV-a provodi 129 zemalja, od čega je u njih 66, uključujući i Hrvatsku, uneseno u nacionalni program imunizacije, ali nije u svima obvezno. No spadamo, ističe dr. Karin, među rijetke zemlje koje cijepe i dječake.
– Smatra se da je dječake skupo cijepiti, te da je imunizacija djevojčica i djevojaka dovoljna zaštita, no mi smo, eto, izabrali bolju, iako skuplju varijantu.
Na koncu, dr. Karin zaključuje kako je dobrobit ovoga i svih cjepiva u odnosu na nuspojave – neusporediva.
Otporan virus
HPV je vrlo otporan virus, visoko zarazan i raširen; postoji više od sto genotipova – oni niskog rizika (6, 11, 42, 43, 44) izazivaju genitalne bradavice, a oni visokog rizika (16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68) mogu izazvati rak.
Postotak slučajeva raka koji se mogu pripisati HPV-u iznosi sto posto u slučaju raka vrata maternice, 90 posto kod raka anusa, 70 posto rodnice, 50 posto penisa, 40 posto stidnice i 13 do 72 posto ždrijela.
Faktori rizika
Faktori rizika su promiskuitet, druge spolno prenosive infekcije, rana dob stupanja u spolne odnose, nekorištenje kondoma, pušenje, dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva, smanjenje imuniteta.
Gdje se cijepiti?
Cijepljenje protiv HPV-a provodi se u ambulantama školske medicine novim, 9V cjepivom besplatno za polaznike osmog razreda, a osmaši i učenici prvog razreda srednje koji su u školskoj godini 2016./2017. iskazali interes, ali cijepljenje nije započeto zbog nedostatka cjepiva, mogu se početi cijepiti do kraja 2017. kalendarske godine. Za sve ostale cjepivo je dostupno, no nije besplatno.