Vitamin D je potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.
Ovaj vitamin ima mnoge funkcije uključujući održavanje čvrstoće kostiju optimalnom apsorpcijom kalcija iz hrane. Ako je nedostatan unos kalcija ili je koncentracija vitamina D u organizmu niska, paratireoidne (doštitne) žlijezde mobiliziraju kalcij iz kostiju kako bi se koncentracija kalcija u krvi održavala na normalnoj razini, donosi Slobodna Dalmacija.
Dostatni unos vitamina D sprječava sljedeća stanja:
bolesti srca i visok krvni tlak
dijabetes
infekcije i poremećaje imunog sustava
frakture kostiju u starijoj dobi
nastanak nekih vrsta karcinoma (crijeva, prostate, dojke)
multipla skleroza
Izvori vitamina D su:
izlaganje suncu 15-20 minuta tri dana u tjednu
hrana
dodatak ishrani, piše Specijalna bolnica Sveta Katarina.
Vitamin D je jedinstven jer ga ljudska koža stvara korištenjem sunčevih ultravioletnih zraka. Pritom godišnje doba, mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10 i 15 sati) i sadžaj melanina u koži utječu na količinu stvorenog vitamina D; mlađe osobe i one svjetlije puti stvaraju vitamn D efikasnije od tamnoputih osoba starijih od 50 godina.
Vitamina D ima samo u određenoj vrsti hrane (Tablica 1) pa danas neke vrste hrane imaju dodan vitamin D. Vegani i osobe intolerantne na laktozu ne dobivaju ishranom dovoljne količine vitamina D te im je preporučeno uzimanje vitamina D kao dodatka ishrani.
Tablica 1. Sadržaj vitamina D u različitoj hrani
Koliko trebate dnevno vitamina D?
Tablica 2 prikazuje preporučene dnevne doze vitamina D. Količina potrebnog vitamina D se određuje za svaku osobu, ovisno o izmjerenoj koncentraciji u krvi, dobi i stanju organizma (npr. osteoporoza).
Tablica 2. Preporučene i maksimalne dnevne doze vitamina D
Manjak vitamina D
Patološka stanja koja prati manjak vitamina D:
cistična fibroza, Crohnova bolest i celijakija
pretilost i kirurški tretman pretilosti
bolesti bubrega i jetre
Ostali faktori koji mogu dovesti do manjka vitamina D su dob, boravak u zatvorenom prostoru, boja kože i dojenje.
Dodatno, neki lijekovi izazivaju smanjenje razine vitamina D u krvi:
laksativi
steroidi
lijekovi za snižavanje razine kolesterola,
lijekovi za kontrolu epileptičnih napada
terapija tuberkuloze
lijekovi za smanjenja tjelesne mase
Simptomi manjka vitamina D mogu biti mišićna slabost, bol u kostima i zglobovima, umor i depresija.
Manjak vitamina D se utvrđuje laboratorijskom dijagnostikom određivanja koncentracije 25-hidroksi vitamina D u uzorku periferne krvi. Liječnici ovu pretragu ne naručuju rutinski nego u stanjima koja upućuju na mogući manjak vitamina D kao što su dugotrajni bolovi u tijelu, frakture kostiju. Pritom određuju dozu vitamina D koju treba uzimati.
Cilj terapije manjka vitamina D je postići i održati adekvatnu razinu vitamina D u organizmu. To se najbolje može postići uzimanjem vitamina D u obliku kapsula ili tekućine.
Toksičnost vitamina D
Previše uzimanja vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povišena koncentracija kalcija u krvi) te toksičnosti koja se očituje mučninom, prekomjernom žeđi i mokrenjem, lošim apetitom, slabošću, smetenošću, zatvorom, poremećenom koordinacijom mišića.
Sprječavanje manjka vitamina D
Osim kad liječnik propiše dozu vitamina D, sprječavanje manjka može se postići konzumacijom hrane koja sadrži vitamin D (Tablica 1) te izlaganjem suncu. Iako izlaganje sunčevim zrakama ne može dovesti do koncentracija vitamina D koje izazivaju toksičnost, prekomjerno izlaganje UV zrakama postaruje kožu i povećava rizik za nastanak raka kože, piše Specijalna bolnica Sveta Katarina.
