Događa se nezamislivo: poslovično radišni Nijemci žele uvesti popodnevni ‘pižulet‘, a sindikati se tome protive

Sve toplije vrijeme u Njemačkoj problem je za zaposlenike – bilo na gradilištima, u zagušljivim uredima ili tijekom isporuka na temperaturama iznad 30 stupnjeva, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).n Tvrtke hitno moraju nešto poduzeti, kaže Katarina Utermöhl iz osiguravajućeg društva Allinaz, donosi  Fenix magazin. 

Dok zemlje na jugu desetljećima uzimaju u obzir toplinu u urbanističkom planiranju, metodama gradnje i svakodnevnom radu, Njemačka se nalazi u “opasnoj srednjoj zoni”, kaže Katarina Utermöhl. Istovremeno, u Njemačkoj trenutno ne postoji poseban zakon o toplini za zaposlenike. Primjenjuje se Uredba o radnim prostorija koja propisuje da poslodavci na sobnoj temperaturi od 26 stupnjeva trebaju razmotriti mjere protiv toplinskog stresa.

Od 30 stupnjeva  naviše potrebne su zaštitne mjere, a na temperaturama višim od 35 stupnjeva radni prostor se općenito smatra neadekvatnim. Prema Allianzovim izračunima, toplinski valovi mogli bi njemačko gospodarstvo do 2030. koštati oko 112 milijardi eura. Naime, produktivnost pada sa svakim dodatnim stupnjem Celzija iznad 30 u prosjeku za oko tri posto, dok troškovi energije, uključujući klimatizaciju, mogu porasti za oko 1,2 posto po stupnju.

Broj bolovanja povećava se za oko 3,5 posto u danima s više od 30 stupnjeva, a tijekom duljih toplinskih valova i do šest posto, uz značajne gubitke u produktivnosti i ukupnu ekonomsku štetu u milijardama eura.

Kao odgovor na to razmatraju se različite strategije, a kao model navod se  južnoeuropske zemlje poput Španjolske ili Grčke, gdje se radno vrijeme tradicionalno prilagođava tijekom vrućih ljetnih mjeseci.

“Rani početak, izbjegavanje podnevne vrućine i organizacija radnog dana u skladu s tim – to je vrlo lako primjenjiva strategija produktivnosti”, kaže ekonomist dodajući kako  siesta “nije popodnevni odmor, već upravljanje rizicima”. Radno vrijeme, ako je to tehnološki ili zbog poslovnih procesa moguće, treba prilagoditi, navodi Savezni institut za sigurnost i zdravlje na radu.“To uključuje korištenje kliznog radnog vremena”, savjetuje institut, piše Fenix Magazin

Sindikati pak puno opreznije reagiraju te traže rješenja specifična za pojedine grane jer prilagođavanje radnog vremena na hladnije sate nije svugdje izvedivo, a posebice im smeta prijedlog  zamijene sadašnjeg osmosatnog radnog dana tjednim maksimalnim radnim vremenom.