Novi rezultati američkih izbora, koji će možda otkriti i konačnog pobjednika, trebali bi biti poznati u poslijepopodnevnim satima po srednjoeuropskom vremenu, kad se očekuju ažurirani podaci iz Nevade, Georgije i Arizone.
Pobjednik američkih izbora još uvijek nije poznat, no projekcije i analitičari smatraju kako je trenutni favorit Joe Biden, ali i da će republikanci zadržati većinu u Senatu, što bi demokratu, ako uđe u Bijelu kuću, moglo znatno zakomplicirati donošenje odluka i provedbu najavljenih poteza poput reforme zdravstvenog osiguranja ili poreznog sustava.
Republikanca čeka znatno teži put prema pobjedi. Kako bi nastavio utrku Trump mora osvojiti Georgiju i Arizonu ili Georgiju i Nevadu, nakon što su američki mediji objavili da je Biden pobijedio u Wisconsinu i Michiganu.
Ako mu to pođe za rukom, republikanac za potrebnih 270 elektora izbornog kolegija mora potom pobijediti u Pennsylvaniji u kojoj projekcije idu u korist Bidena, te u Sjevernoj Karolini.
Dužnosnici Pennyslvanije najavljuju da će glasove brojati do petka, a NBC prenosi kako će Sjeverna Karolina svoje rezultate ažurirati tek 12. studenoga.
Nakon prebrojanih 95 posto glasova, republikanac u Sjevernoj Karolini trenutno vodi s 50,1 posto u odnosu na Bidenovih 48,7 posto.
New York Times piše kako će se ažurirani podaci za saveznu državu Nevadu znati u četvrtak u podne po istočnoameričkom, odnosno 18 sati po srednjoeuropskom vremenu.
U Nevadi je prebrojano 85 posto listića, a demokratski kandidat Joe Biden tamo vodi za manje od 8 tisuća glasova.
Državni tajnik Georgije Brad Raffensperger očekuje da će prebrojavanje glasova u njegovoj saveznoj državi trajati do četvrtka ujutro, prenosi BBC.
Republikanski predsjednik tamo vodi za 39 tisuća glasova, ali treba ih se prebrojati još 200 tisuća. Biden ima dobru šansu preokrenuti tu saveznu državu, što dva puta nije uspjelo predsjedniku Baracku Obami.
Arizona, u kojoj Biden trenutno vodi s gotovo 80 tisuća glasova nakon što ih je prebrojano 86 posto, također će objaviti nove podatke u poslijepodnevnim satima po srednjoeuropskom vremenu.
Tužbe Trumpovog stožera
Trump se preuranjeno proglasio pobjednikom izbora već u utorak, a svaki suprotan ishod nazvao je krađom.
"Što se mene tiče, već smo pobijedili. Ovo je velika prevara američkog naroda", kazao je u Bijeloj kući.
Trump i članovi njegove vlade mjesecima kritiziraju dopisno glasanje, tvrdeći da je ono podložno prevarama, iako stručnjaci ističu kako je to teško moguće i da su dopisni glasovi dugo prisutna metoda glasanja na američkim izborima.
Njegov stožer je u srijedu tužbama zatražio zaustavljanje prebrojavanja glasova u Georgiji, Pennsylvaniji i Michiganu, a u
Wisconsinu je zatraženo ponovno prebrojavanje glasova.
Šefica Bidenove kampanje osudila je u međuvremenu Trumpove izjave o navodnoj prevari, a demokratski kandidat je izrazio vjeru da je „na putu prema pobjedi“.
"Nije na meni i na Donaldu Trumpu da objavljujemo pobjednika ovih izbora. To je na glasačima", poručio je Biden i pozvao na američko jedinstvo nakon izbora.
Biden najavio svoj prvi potez ako postane predsjednik
Bivši potpredsjednik SAD-a i demokratski kandidat na američkim predsjedničkim izborima Joe Biden još nije proglasio pobjedu na izborima, ali se iz nekih njegovih izjava i objava na Twitteru može se zaključiti da se ozbiljno priprema ulazak u Bijelu kuću.
Tako je Biden noćas najavio i svoj potencijalno prvi veliki potez ako postane predsjednik. Kako je napisao na svojem Twitter profilu, danas je dan kada je SAD službeno napustio Pariški sporazum o klimi koji je snagu stupio krajem 2016. godine. Bivši američki predsjednik Barack Obama potpisao je taj sporazum u ime SAD-a, samo da bi Trump Ameriku iz njega kasnije povukao.
Biden je pak najavio novi preokret.
- Danas je Trumpova administracija služeno napustila Pariški sporazum o klimi. I za točno 77 dana, Bidenova administracija će mu opet pristupiti - napisao je Biden.
Pariški sporazum potpisalo je 196 država, od kojih ga je njih 189 ratificiralo do veljače 2020. godine. Sporazumom su se zemlje koje su mu pristupile obvezale na smanjenje emisija štetnih plinova. Konkretnije, jedan možda i ključni cilj sporazuma je ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2°C i nastojati ga ograničiti na 1,5°C kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena.