Jedan od češćih prigovora na rad trgovina odnosi se na vage, pa tako gotovo na tjednoj bazi dobivamo primjere sumnji u pogrešno baždarene vage na odjelima voća i povrća, piše Jutarnji list.
Posljednji iz Siska.
"Predlažem da istražite, namjernu ili slučajnu, praksu u pojedinim trgovinama u kojima vaga za kupce pokazuje manju težinu artikla dok vaga na blagajni za isti artikl pokazuje veću težinu", kaže naš čitatelj koji nam je dostavio i dvije fotografije.
Na obje vrećica puna limuna, jedino što na prvoj fotografiji, na kojoj je snimljena na vagi, ona pokazuje da limun teži 2,065 kilograma dok je njegova težina na računu, nakon što ga je izvagala blagajnica na drugoj vagi, 2,092 kilograma.
Razlika je, dakle, 27 grama odnosno u eurima 3 centa, a naš čitatelj upozorava na činjenicu da vaga na blagajni uvijek pokazuje više, zbog čega se obratio i samoj trgovini.
Kako je ovo bila samo jedna u nizu takvih primjedbi čitatelja, odlučili smo malo istražiti kome se potrošači mogu obratiti kad sumnjaju da su vage pogrešno baždarene i je li to zaista proširena praksa da bi se na ovaj način zavaravalo kupce.
Odmah na početku - svi oni koji se s ovim problemom obraćaju Državnom inspektoratu na krivoj su adresi - za vage je zadužen Zavod za mjeriteljstvo odnosno mjeriteljska inspekcija, iz koje su nam dostavili podatke za prošlu godinu.
Ispada da se potrošači službeno i nisu previše obraćali inspekciji - bilo je sve skupa 11 prijava, od čega su se dvije pokazale opravdanima, a od ukupno 385 nadzora koje je Zavod lani napravio, nepravilnosti su se potvrdile u njih tek 16. Dakle, kad su u pitanju prijave potrošača, nepravilnosti se otkriju u 18, a kod nadzora u tek četiri posto slučajeva, s time da nas upozoravaju kako sukladno zakonskoj regulativi postoji i dozvoljeno odstupanje na vaganju, a koje na dva kilograma artikla iznosi od minus do plus 4 grama.
Tumače kako dosadašnje iskustvo inspekcije u sličnim slučajevima sugerira da razlike u vaganju koje im dojavljuju potrošači uglavnom nisu takve da bi mogle biti posljedica tehničke neispravnosti vage, nego da se najčešće radi o jednoj od dvije mogućnosti.
"Prilikom korištenja vage na odjelu voća i povrća potrošači završe proces vaganja i isprintaju naljepnicu s masom, jediničnom cijenom i konačnom cijenom za plaćanje. Takvu naljepnicu nalijepe na ambalažu proizvoda te onda naknadno dodaju određenu količinu dotičnog proizvoda koji ne ulazi u masu za plaćanje čime dolazi do odstupanja. Druga mogućnost koja može uzrokovati navedene razlike u masi se može desiti na blagajni, i to na način da operater na blagajni koji koristi mjerni sustav namjerno ili nenamjerno optereti prijemnik tereta vage drugim teretom - recimo, nasloni ruku ili doda kemijsku olovku i time dolazi do razlike u masi", pojašnjavaju iz Zavoda.
Ako potrošač sumnja da trgovac namjerno opterećuje vagu dodatnim predmetima, savjetuju, on mu može izgovoriti službeni prigovor na proces vaganja te odbiti platiti, a prije procesa vaganja trebao bi obratiti pozornost na nekoliko stvari.
"Prvo, da je prilikom početka površina vage na koju se stavlja proizvod prazna odnosno neopterećena, a samim time i pokazni uređaj mora pokazivati masu jednaku nuli, te da se na prijemniku tereta ne nalaze nikakvi drugi dodani tereti", poručuju.
Iz Zavoda za mjeriteljstvo nisu otkrili u kojim su trgovinama dosad otkrivene nepravilnosti, ali su naveli da se većinom radilo o korištenju neovjerenih vaga ili vaga koje ne udovoljavaju u tehničkom smislu.
Za takve povrede, nastavljaju, zapriječene su novčane kazne u iznosu od 13.270 do 26.540 eura za pravnu osobu odnosno novčane kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 3980 do 9290 eura.