Manje od 6% hrvatskih učenika postiže visoke razine u matematičkoj pismenosti, svaki treći nije uspio doseći osnovnu razinu

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja službeno je danas objavio rezultate OECD-ova Međunarodnog programa za vrednovanje znanja i vještina učenika PISA 2022.

PISA 2022 osmi je ciklus najvećega obrazovnog istraživanja na svijetu u kojemu je sudjelovala 81 zemlja, među kojima je i Republika Hrvatska. U ovom ciklusu istraživanja glavna ispitna domena bila je matematička pismenost, dok su prirodoslovna i čitalačka pismenost bile sporedne domene koje su se ispitivale radi praćenja trendova. U Republici Hrvatskoj istraživanje PISA 2022 provedeno je u proljeće 2022. godine, a ukupno je sudjelovalo 6135 petnaestogodišnjih učenika iz 178 srednjih i 2 osnovne škole. Svaki treći učenik i svaka treća učenica, nije uspio doseći osnovnu razinu u matematičkoj pismenosti.

Tek je nešto manje od šest posto naših učenika na PISA istraživanju ostvarilo visoke razine postignuća u matematičkoj pismenosti, što je pak za tri posto manje od prosjeka učeničkih postignuća zemalja OECD-a i

Hrvatsku smještaju na 36. mjesto u ukupnom poretku od 81 zemlje sudionice. Petnaestgodišnjaci iz Hrvatske po prvi su puta nakon 16 godina i početka PISA istraživanja postigli iz prirodoslovne i čitalačke pismenosti rezultat na razini zemalja OECD-a.

Naši učenici u matematičkoj pismenosti stoje jednako kao i učenici Vijetnama, Norveške, Malte, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Islanda i Izraela. U posljednjih šesnaest godina (od ciklusa PISA 2006) prosječan hrvatski rezultat ostao je nepromijenjen.

Najbolje prosječne rezultate u matematičkoj pismenosti ostvarili su 15-godišnjaci iz Singapura (575 bodova), zatim Makao-Kine (552 boda) i Kineskog Tajpeha (547 bodova). Od europskih zemalja najbolji rezultat ostvarile su Estonija (510 bodova) i Švicarska (508 bodova). U odnosu na matematičku pismenost, u čitalačkoj pismenosti učenici iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 475 bodova, što je rezultat koji se statistički značajno ne razlikuje od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova. Hrvatski učenici u prosjeku ne odstupaju od prosječnog rezultata zemalja OECD-a kada je riječ i o prirodoslovnoj pismenosti koja se provjeravala u ovom PISA ciklusu, u ukupnom se poretku od 81 zemlje nalaze na 31. mjestu.

Hrvatski se učenici uglavnom osjećaju sigurnima u školi i oko nje i rijetko su žrtve vršnjačkog nasilja u usporedbi sa svojim vršnjacima u mnogim drugim zemljama sudionicama, a općenito gledajući, Hrvatska je, uz još 19 zemalja, izdvojena kao zemlja s obrazovnim sustavom koji se tijekom pandemije pokazao otpornim u pogledu dobrobiti učenika.