Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objaviti u utorak rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti.
Prilikom predstavljanja najnovijih rezultata, u utorak u Ministarstvu obrazovanja, resorna ministrica Blaženka Divjak kazala je kako su rezultati Hrvatske na PISA testovima loši.
Hrvatska je 29. po čitalačkoj pismenosti, 36. mjesto zauzima u matematici, prenosi Slobodna Dalmacija.
Najbolje rezultate na PISA-i do sada su postizale zemlje posve različitih kultura kao što su Južna Koreja, Kanada, Finska, dok anglosaksonske zemlje kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo baš i ne briljiraju. U zadnjem ispitivanju 2016., azijske zemlje, na čelu sa Singapurom, bile su najbolje. Hrvatska je tada zauzela loše 36. mjesto od 72, prenosi Slobodna Dalmacija.
U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.
Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju, jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.
Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.
Rezultati za globalne kompetencije učenika, dodatne inovativne domene, bit će objavljeni polovicom 2020. godine.
Ministrica Divjak je rezultate komentirala na konferencija za novinare.
- Vjerujem da ćemo pozitivne pomake imati na testiranju 2024. godine. Nema brzih rezultata u obrazovanju, rekla je.
Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a obuhvaćeni su učenici u dobi od 15 godina. Svake tri godine vrednuje se učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.
PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.
Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.
Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.
Većina učenika pohađa srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.
Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.
Kako izgledaju testovi?
Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".
Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju na učinkovit način", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.
Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.
Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.
Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.
PISA je u početku među dobre đake svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.
Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.
Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine, a i slovenski su učenici sada dobrano pretekli hrvatske vršnjake.