"Nikad neću razumjeti Srbe koji su danas u Dalmaciji, Istri, na otocima, na odmoru, neka ljetuju gdje god hoće, baš me briga. Ali mora da je gadno i prilično neprijatno da sutra budete Srbin u Dalmaciji ili negdje na odmoru na Jadranskom moru u Hrvatskoj jer će oni sutra slaviti i pričati da su pobijedili protjeravši Srbe, piše Slobodna Dalmacija.
Jedino da ronite cijeli dan, da uzmete veliku bocu kisika, da idete pod more i da se pravite da se to ne događa i da su oko vas baš pristojni ljudi", rekao je Miloš Vučević, gradonačelnik Novog Sada, grada u kojem se u četvrtak, 4. kolovoza, održala središnja manifestacija obilježavanja stradanja Srba u akciji Oluja.
Vučević je uoči manifestacije podsjetio da je taj grad primio najveći broj izbjeglica devedestih godina dodavši kako je, prema nekim procjenama, više od 100.000 Srba došlo tu iz Hrvatske, Bosne i Hecegovine. Naveo je i da je po prvi put obilježavanje Oluje u samom centru jednog grada, jer "obično je to bilo u prigradskim naseljima, ili ispred manastira, kao prostori koji su bili karakteristični za prihvat kolona izbjeglica, Krajišnika".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se predugo šutjelo o stradanju Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i naglasio da Jasenovac nije mit, kako neki kažu, već "strašna istina".
I dok neki mediji u Srbiji uoči 5. kolovoza, kada se u Hrvatskoj slavi oslobodilačka akcija, smireno izvještavaju o događajima iz 1995. godine, tabloidi su već poslovično puni "nabrijanih" naslova. Tako portal Informer.rs donosi tekst pod naslovom "Ustašama smeta što se u Srbiji, otkad je vodi Vučić, više ne ćuti o zločinačkoj akciji Oluja!"
"Srbija nije i neće zaboraviti protjerivanje 200.000 sunarodnjaka sa zemlje na kojoj su vijekovima živjeli, kao ni smrt 1.700 nevinih ljudi, u i poslije akcija Oluja, te više od 700 onih koji su u toj akciji nestali i čija je sudbina nepoznata i poslije skoro tri desetljeća", priopćio je tamošnji Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije.
"U Hrvatsku se vraćaju rijetki i to najčešće oni koji žele život završiti na rodnoj zemlji...", dodaje spomenuti Komesarijat.
I ministar obrane Nebojša Stefanović oglasio se povodom 27. godišnjice Oluje koju naziva hrvatskom zločinačkom vojnom akcijom. "Srbija će danas tugovati, u njoj će zvoniti crkvena zvona, služit će se parastosi i paliti svijeće", naglasio je i dodao:
Ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je kako je "zločinačka operacija Oluja bila kruna paklenog plana, koji je počeo uskraćivanjem kolektivnih prava Srbima u Hrvatskoj, a okončan je uskraćivanjem prava na postojanje čitavom jednom narodu".
Pored ostalih, u već poznatom hučkačkom stilu komentirao je i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin. Za njega Oluja nije sramota Hrvatske, već "samo nastavak sramotne politike generacija hrvatskih političara istrebljenja srpskog naroda."
"Oluja je sramota UN-a, jer su protjerani Srbi živjeli u zonama pod zaštitom UN-a na riječ svjetske organizacije, bez oružja i obrane. Oluja je sramota EU, jer nije nikada rekla ni riječ osude za svoju članicu koja slavi najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svetskog rata i obnavlja i ustaške simbole i ustašku praksu prema Srbima. Oluja je sramota Haškog tribunala, jer je Oluju proglasio zločinom, ali nije osudio zločince. Oluja je zločin, Bog može da oprosti, Srbi ne mogu ni da oproste ni da zaborave", ražestio se Vulin.
A upravo politika neopraštanja, podgrijavanja i uvećavanja brojki stradalih odgovara njemu i vladajućoj politici u Srbiji te će se suprotna stajališta o događajima iz 1995. godine dodatno produbljivati umjesto kakvog takvog pokušaja pronalaska dodirnih točaka. Prije dvije godine učinilo se i to mogućim, makar u Hrvatskoj, kada su predstavnici jedne i druge strane odale počast svim žrtvama s dolaskom tadašnjeg potporedsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin i ministra branitelja Tome Medveda u Grubore, rodila se nada u drugačije tonove svakog kolovoza. Na žalost, ove godine se u Srbiji o Oluji govori s obnovljenom žestinom.
Ima i ponešto smirenijih tonova pa tako portal danas.rs u tekstu pod naslovom "Obeležavanje Oluje u atmosferi iz devedesetih" zaključuje: "I dok će u Hrvatskoj obilježavati 27-godišnjica vojno-policijske akcije kojom je završen oslobodilački rat, u Srbiji će se sjećati najvećeg etničkog čišćenja u Europi nakon Drugog svetskog rata. Neizostavan dio protokola bit će i uobičajeno podizanje međuetničkih tenzija". U razgovoru sa Savom Štrpcem iz Dokumentacijsko-informativnog centra Veritas, on ističe kako je, prema izvještajima hrvatskog Helsinškog odbora, do kraja 1995. godine ubijeno oko 400 civila koji su ostali u svojim kućama, a zabilježeni su i brojni slučajevi uništavanja i krađe imovine. Napominje kako je dvijetisućitih postojao "elan za omogućavanje povratka" koji je opao s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Danas.rs konstatira da ovogodišnje obilježavanje Oluje dolazi u trenutku kada su odnosi dviju zemalja vrlo zategnuti te navodi događaje s pokušajem Vučićeva posjeta Jasenovcu i optužnicu protiv četiri pilota iz Hrvatske zbog granatiranja kolone izbjeglica 1995. godine. "Međunarodni odnosi između dvije zemlje u ovom trenutku praktično ne postoje", kazao je Aleksandar Popov, direktor tamošnjeg Centra za regionalizam. Navodi da se posljednji susret na najvišem političkom nivou dogodio 2018. godine kada je Vučić posjetio Zagreb. Od tada, jedina komunikacija je razmjena preoštrih izjava, a dok se razmjenjuju zapaljive izjave u pozadini ostaju neriješena pitanja koja opterećuju odnose dviju zemalja, a koja bi se mogla pokazati kao blokada na putu Srbije ka EU.
Slično je za N1 Srbija prije nekidan izjavio i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog veća (SNV) i zastupnik SDSS-a u hrvatskom Saboru. "Odnosi između Srbije i Hrvatske poprilično su udaljeni i zapeli su. A to je posljedica podjela između Hrvata i Srba, ali djelimično i toga što EU zapravo nema ozbiljne inicijave u sređivanju tog važnog segmenta u odnosima u regiji", rekao je Pupovac. U Deringaju je, pak, naglasio kako bismo nakon 27 godina trebali više biti posvećeni miru nego ratu.
"Smatram sramotnim da je 27 godina nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, to još uvijek "izazov" za odnose između Hrvatske i Srbije", izjavila je Vesna Pusić u poduljem intervjuu za list Danas.
"To svjedoči da su ratovi iz '90-ih, od čijih početaka je prošlo više od 30 godina, obilno politički eksploatirani od današnjih vodstava zemalja u regiji. Neke činjenice su nedvojbene: Slobodan Milošević i njegovi suradnici i ideolozi započeli su u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća četiri rata na teritoriju bivše Jugoslavije i sva četiri su izgubili. U tim ratovima ubijeno je na najgore moguće načine stotine tisuća ljudi. Što se Hrvatske tiče, Oluja je bila vojna operacija koja je "de facto" završila rat u Hrvatskoj i oslobodila glavninu privremeno okupiranog teritorija u srcu Hrvatske, te tako spriječila formiranje trajnog destabilizatora – neke vrste "Republike srpske" u Hrvatskoj. Bez toga Hrvatska ne bi mogla postati stabilna država, ne bi mogla ući u Europsku uniju, ne bi mogla ući u NATO, ne bi mogla ući u Eurozonu i općenito ne bi mogla funkcionirati", kazala je bivša hrvatska ministrica. Dodala je, pak, da se glavna odgovornost i grijeh tadašnjeg hrvatskog vodstva dogodio nakon Oluje, u tri, četiri tjedna u kojima je od hrvatskih vlasti dozvoljeno bezvlađe u područjima oslobođenim u samoj Oluji.
"Većina zločina nad hrvatskim Srbima civilima dogodila se upravo u tom razdoblju i to je svakako crna mrlja, mislim više na tadašnjem hrvatskom političkom vodstvu nego li na Hrvatskoj vojsci. No glavne politički vođe iz tog vremena su mrtvi. Ljudi koji su se rodili tog ljeta 1995. do danas su završili škole, fakultete, poženili se, dobili djecu… Za njih bi to trebala biti lekcija iz povijesti da iako možda ima neophodnih ratova, nema dobrih ratova. A nikako ne bi trebao biti materijal za političku mobilizaciju kroz mržnju, huškanje i podgrijavanje ekstremističkog nacionalizma. To nisu bili njihovi ratovi i naša je generacijska dužnost da spriječimo da ikada tako nešto iskuse", poručila je Pusić. Na žalost, riječi novosadskog gradonačelnika s početka teksta, kao i ostalih dužnosnika u Srbiji, vjerojatno se u regiji čuju jače od njezinih. Ipak, nadamo se da Srbi koji su danas na ljetovanju u Hrvatskoj neće morati "roniti cijeli dan".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....