Više od pola milijuna umirovljenika prima samo 1360 kuna mirovine, hoćemo li u budućnosti morati odvajati određena sredstva kako bismo preživjeli umirovljeničke dane?

Umirovljenici sjede mirno kao ptice na grani, pjevao je Štulić u ono sivo, socijalističko vrijeme. A upravo to doba najbolje je što ta populacija pamti jer je prije četrdeset i više godina prosječna mirovina iznosila gotovo dvije trećine prosječne plaće, da bi se to nakon Domovinskog rata, konkretno 1997. godine, svelo na 47,7 posto.

Znači prije točno dva i pol desetljeća, prosječni umirovljenik je primao gotovo pola prosječne radničke plaće, a danas, u 21. stoljeću, u EU, taj prosjek se sveo na mizernih 35,99 posto. Nastavi li se ovakav crni pad, za dvadeset i pet godina taj bi prosjek mogao iznositi sramotnih dvadesetak posto.

Neuspješna reforma

Uzmemo li, dakle, u obzir činjenicu da je prosječna plaća u Hrvatskoj danas oko sedam tisuća kuna neto, ispada da bi radnik koji ima, recimo, četrdeset godina, za dvadeset i pet godina primao jedva nešto više od tisuću kuna mirovinice, naravno, u protuvrijednosti u eurima koji će već 2023. postati naša službena valuta. Nadati se da će u međuvremenu prosječna plaća bitno narasti, no to nije velika utjeha jer, ponavljamo, unatoč povremenim usklađivanjima omjer prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću konstantno pada. 

Ispada tako da nam mirovinska reforma od prije dvadeset godina, a kad smo se očito neuspješno bavili drugim mirovinskim stupom, ništa dobrog nije donijela.  

- Pravo govoreći, mi nikad nismo ni proveli pravu reformu mirovinskog sustava. Naš se sustav i dalje temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, a jedino ga je rješenje zamijeniti privatnom štednjom. Zašto? Pa jednostavno zato što ovakav mirovinski sustav nije održiv. Krenimo redom; prvi je problem negativni prirodni prirast stanovništva. Pa mi godišnje gubimo dvadeset tisuća ljudi kad usporedimo broj rođenih i umrlih. I tko će onda sutra puniti taj mirovinski sustav? Imamo potencijalno ozbiljan problem u budućnosti zbog činjenice da je iz Hrvatske iselilo dvjesto tisuća radno aktivnih građana u najboljim godinama, a oni su ti koji bi trebali danas i sutra raditi za isplatu tuđih i njihovih mirovina. A, trend iseljavanja nije stao, on i dalje traje - kaže naš ugledni ekonomist dr. sc. Petar Vušković.

Na kraju, postoji i problem produljenja životnog vijeka prisutan još od šezdesetih godina prošlog stoljeća.

- Naše je stanovništvo, kao i svugdje po Europi, sve starije, a to u konačnici znači da je Bizmarkov model po kojem bi četiri radnika uzdržavala jednog umirovljenika, odavno mrtav.

- U odnosu na šezdesete, danas se živi u prosjeku i petnaest godina duže, a to onda znači ogroman pritisak na mirovinske fondove - kaže naš sugovornik.   

Ne gine nam slom

Sve ekonomske analize pokazuju da će ovako ustrojen mirovinski sustav, kad-tad doživjeti slom.

- Mi sada imamo situaciju da dvoje radnika izdržavaju jednog umirovljenika, a neće proći puno kada će na "leđima" jednog radnika biti jedan umirovljenik. Već sada 56 posto iznosa za mirovine ide iz državnog proračuna, a to je ogroman izdatak. Radi se o 42 milijarde kuna godišnje. E, sad, zamislite koliko je to problem za javne financije kad ovu godinu država završi u deficitu, a tako će biti. Dakle, sve govori da nam je potrebna strukturna mirovinska reforma, a ona nužno vodi k tome da će svaki zaposlenik za vrijeme trajanja svog radnog vijeka, morati odvajati određena sredstva kojima bi se onda izdržavao u mirovini. To je realnost već sada i od nje nećemo moći pobjeći - upozorava neovisni ekonomist Vušković koji cijelu situaciju oko mirovinskog sustava vidi alarmantnom jer ona naprosto poziva odgovorne da što prije poduzmu mjere koje će u konačnici značiti spas za buduće umirovljenike.

Budući umirovljenici, ne napravie li se radikalni zaokret, neće imati ni za kruh, a takvih već ima i dandanas. Čak 570 tisuća umirovljenika prima samo 1360 kuna mirovine. Prosječna mirovina u Hrvatskoj, izražena u eurima koji će se ovdje primjenjivati od siječnja 2023., iznosi bijednih 346 eura. Na Cipru je ona čak 900 eura, u Češkoj 600 eura, Danskoj 1885 eura, Estoniji 592 eura i Finskoj 1661 euro.

Prosječni francuski umirovljenik prima 1400 eura, njemački 910 eura, u Grčkoj prosječna mirovina iznosi 726 eura, Mađarskoj 365 eura, Irskoj 992 eura, Italiji 1100 eura, a Latviji 363 eura.

Rumunjski umirovljenik ima mirovinu 303 eura, u Litvi je prosjek 380 eura, Luksemburgu između 3000 i 4000 eura, na Malti 791 euro, u Nizozemskoj 1270 eura, a u Poljskoj 516 eura.

Prosjek udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći rapidno pada od svjetske krize 2008. godine. Tada je iznosio 43,28 posto, da bi danas, četrnaest godina kasnije pao na katastrofalnih 35,99 posto i po tom smo podatku najgori u Europskoj uniji. Pametnom dosta.