Riječ je o prezentaciji realizacije provedbe Ugovora o uslugama izrade tehničke podloge zaštite Malostonskog zaljeva, uključujući prekogranično povezivanje s predstudijom izvodljivosti. U razgovoru nam je objasnio o čemu se točno radi, a tiče se svih stanovnika povezanih s Malostonskim zaljevom. Projektom su, naime, obuhvaćena naselja Komarna, Duboka, Klek, Bistrina, Luka, Hodilje, Duba Stonska, Mali Ston, Veliki Ston, Prapratno i Broce u Hrvatskoj, te Neum u BiH.
Projektu je svrha poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na širem području i Malostonskog i Neumskog zaljeva, a sve u kontekstu provedbe DIrektive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktive o kakvoći vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Okvirne direktive o vodama. Očekivani rezultati pripreme studijske dokumentacije jesu osiguranje uvjeta kojima će se kasnije izraditi dokumentacija za prijavu projekta izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije Malostonski zaljev u razdoblju od 2021. do 2027. godine.
Što je to točno 'projekt izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije Malostonski zaljev koji omogućuje okolišno prihvatljivo zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda'? O kakvoj je infrastrukturi i tehnologiji riječ?
Projekt izgradnje vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije Malostonski zaljev koji omogućuje okolišno prihvatljivo zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda podrazumijeva prihvat, transport i u konačnosti drugi nivo pročišćavanja fekalnih otpadnih voda s područja naselja koja gravitiraju akvatoriju Malostonskog i Neumskog zaljeva.
Što podrazumijeva poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na širem području Malogostonskog i Neumskog zaljeva?
S obzirom da je sustav odvodnje Međudržavnog odvodnog sustava Komarna-Neum-Mljetski kanal bio u fazi izgradnje već 1986. godine, a u funkciji od 1989., bitno je učiniti neke izmjene i poboljšanja u skladu s proteklim vremenom te potrebama stanovništva, kao i ostalim aspektima tehničke i ekonomske opravdanosti. Sukladno projektnom zadatku izrade Predstudije izvodljivosti 'Tehnička podloga zaštite voda Malostonskog zaljeva, uključivo prekogranično povezivanje', izrađivač je obavezan najprije analizirati i ispitati funkcionalnost izgrađenog sustava, zatim analizirati tehničke ulazne podatke na projektu (broj stanovnika, turista, noćenja, specifična potrošnja vode i hidraulika sustava) nakon 30 godina i reducirati kapacitete po priključcima naselja koja su predviđena projektom, tj. procijeniti broj potencijalnih korisnika i priključaka, opisati postojeći način prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, opisati postojeći način pročišćavanja te procijeniti količine i karakteristike otpadnih voda s aspekta normi EU.
Zatim treba analizirati i reorganizirati upravljanje sadašnjeg i budućeg održavanja zajedničkog međudržavnog sustava odvodnje te utvrditi vlasničke odnose sukladno učešćima u financiranju zajedničkoj investiciji i utvrditi hodograme dinamike priključenja planiranih naselja na područjima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Koji su to dosad prikupljeni podaci za projekt kojem je svrha poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na širem području Malogostonskog i Neumskog zaljeva u kontekstu provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda? O čemu govore ti podaci?
Do sada je izrađivač Predstudije od relevantnih institucija lokalnih zajednica na području Općine Ston, Neum i Slivno prikupio ulazne podatke potrebite za analizu hidrauličkih elemenata u cilju preraspodjela kapaciteta sustava na područjima posebno štićenih akvatorija Neumskog i Malostonskog zaljeva.
Planirani nivo pročišćavanja sukladno tehničkoj dokumentaciji po kojoj je izdana građevinska dozvola bio je primarni tretman u prvoj fazi do kapaciteta 100 litara u sekundi, a u konačnosti i biološki tretman. Točnije, primarni tretman obuhvaća taložnice krutih otpadnih stvari s izdvajanjem ulja i masti, a biološki obuhvaća i primarni tretman i uklanjanje biološkog otpada na način redukcije zaostalih suhog otpada do najviše 20 posto. No, preuzetim obvezama Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, vodopravnom dozvolom uvjetovana je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda drugog nivoa pročišćavanja, tj. biološkog tretmana.
Imaju li naselja Komarna, Duboka, Klek, Bistrina, Luka, Hodilje, Duba Stonska, Mali Ston, Veliki Ston, Prapratno i Broce u Hrvatskoj, te Neum u BiH kanalizacijsku mrežu, koja je imaju, a koja ne, te gdje će izlaziti njihova kanalizacija nakon što se izgradi?
Što se tiče nabrojanih naselja, situacija je sljedeća: Općina Neum je priključena na navedeni sustav od 1989. godine i prikupljeno je otprilike 70% svih otpadnih voda, Općina Ston je sa podsustavima sekundarne mreže priključena u naseljima Ston, Mali Ston i Luka, bez Hodilja. Komarna je izgradila sekundarnu mrežu no nije priključena.
Klek i Duboka su u završnoj fazi izgradnje glavnog kolektora i do iduće turističke sezone bit će ostvaren priključak na priobalni kolektor Općine Neum. Duba Stonska, Prapratno i Broce nisu projektantski predviđeni, ali kroz izradu Predstudije, projektnim zadatkom predviđa se priključenje. U sustavu postojećeg kolektora odvodnje urađen je i priključak "Sveučilišni centar za marikulturu" koji u prvobitnom projektnom obuhvatu nije bio planiran. Taj podsustav sustav je napravljen, ali nikada nije bio u funkciji. No, u ovom projektnom zadatku je uključen kao podsustav na prostoru Dubrovačkog primorja i bit će hidraulički analiziran u Predstudiji. Svakako, projekt i jest osmišljen u svrhu povezivanja što više naseljenih područja s glavnim ciljem očuvanja zaštićenog akvatorija te poboljšanja kvalitete života na ovom području Republike Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine u čemu je Dubrovačko-neretvanska županija ustrajna i odlučna.
Tko izrađuje predstudiju izvodljivosti i što će ona konkretno pokazati kad bude gotova?
Predstudiju izvodljivosti izrađuje HIDROING d.o.o. iz Osijeka, a ona će pokazati u kakvom je stanju sustav, što se u tehničko-ekonomskom, organizacijskom i pravnom statusu implementatora održavanja treba poduzeti te predložiti hodogram i dinamiku aktivnosti na sustavu.
Tko će izraditi Elaborat zaštite okoliša kao podlogu za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš?
Elaborat zaštite okoliša kao podlogu za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš biti će povjeren izrađivaču nakon izrade Predstudije izvodljivosti, a uz suglasnost institucija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Hoće li ovaj projekt zaštititi uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu?
Navedeni projekt je osmišljen i građen isključivo u cilju zaštite posebno štićenog akvatorija Malostonskog zaljeva i kao takav je i pušten u rad 1989. godine. Dubrovačko-neretvanska županija ima za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva kao jednog od primarnih područja u aspektu očuvanja prirode i akvatorija te se samim time projekt odnosi apsolutno na svrhu zaštite akvatorija, a za dobrobit svih žitelja naše županije te krajobraza u kojem živimo. Konačan završetak ovog projekta, a samim tim i konačne zaštite očekuje se 2021. godine.
Ima li ovaj projekt veze s izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju jer je riječ o Ugovoru o uslugama izrade tehničke podloge zaštite Malostonskog zaljeva na koji će djelovati i ovaj projekt?
Ovaj projekt nema veze te ne utječe na problematiku izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju. Dubrovačko-neretvanska županija ovim projektima želi unaprijediti i poboljšati život svojih žitelja, a na način da im se omogući što zdraviji i 'čišći' život, a to ćemo uspjeti jer će se otpad zbrinjavati na najmoderniji način u Europi. Centar za gospodarenje otpadom DNŽ ima sve potrebne dozvole, kako hrvatskih tako i europskih institucija koje ukazuju da navedeni CGO nema nikakav negativni utjecaj na okoliš. Naravno, obzirom na jako dugu tradiciju školjkarstva u tom području, želimo apsolutno očuvati naše blago te stvoriti što idealniju obradu i rješavanje otpada kao i vodno-komunalnu infrastrukturu, a u korist svih nas te naših budućih generacija.