Dubrovački ogranak Matice hrvatski proteklu godinu zaključio s novim izdanjem ‘Časopisa Dubrovnik‘: broj je posebno posvećen liku i djelu Luka Paljetka

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku objavio je u završnici godine novi broj svoga Časopisa za književnost i znanost Dubrovnik, zaključujući tako još jednu uspješnu izdavačku godinu. Uvodne stranice dvobroja Dubrovnika 3-4/2023. posvećene su 80. obljetnici rođenja akademika Luka Paljetka.

O njegovom književnom, znanstvenom i svestranom umjetničkom opusu pišu: Krešimir Nemec, Ivan Bošković, Milovan Tatarin, Jelena Lužina, Milan Bešlić, Darko Matičević i Tonko Maroević a ove tematske stranice obogaćuje deset neobjavljenih Paljetkovih pjesama i njegov prijevod poezije Christine Rosetti. U rubrici Baština dva su vrijedna znanstvena prinosa: Ivica Martinović objavljuje Glose o Parcu (1-17);O 300. obljetnici odobrenja i objavljivanja Časoslova sv. Vlaha, a Zoran Grijak piše o Proslavi otkrivanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku 1893. u svjetlu korespondencije biskupa Josipa Jurja Strossmayera s Franom Folnegovićem i Lujom Vojnovićem.

Povodom tisuću godina benediktinskog samostana na Lokrumu, studij za Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku, Dubrovački muzeji i Javna ustanova Rezervat Lokrum tematskim su predavanjima u svibnju obilježili ovu veliku obljetnicu a u časopisu je objavljen prilagođen sužen izbor održanih predavanja: Minele Fulurije Vučić, Ivone Michl. Irene Ipšić, Edi Zubović, Điva Bašića, Mare Marić, Ane Prohaske Vlahinić i Marije Milovac. U rubrici Ogledi Zdenko Zlatar donosi Novu interpretaciju drame Gospoda Glembajevi povodom 130. obljetnice rođenja Miroslava Krleže pod naslovom Što je Krleži barunica Castelli-Glembay?.

U rubrici Proza objavljeni su Prozni i drugi zapisi Allena Ginsberga u izboru i prijevodu Voja Šindolića i kratke proze Rade Jarka, Davora Mojaša, Borisa Njavra i Bruna Lucića. Poezija je zastupljena prvi put objavljenim pjesmama Marijana Kockovića Oblaci i izborom stihova Stanjislava Stabra Obljetnica u prijevodu Pera Mioča. O izložbi Josipa Pina Trostmanna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik piše Andrea Batinić Vatrena paleta Pinove jeseni a o izložbenom projektu Dubravke Lošić u Blatu na Korčuli, Branko Franceschi objavljuje tekst Limunada (Umjetnički depo i atelijer u tranziciji).

U rubrici Spomenar, O karocama, karima, kočijašima i drugim sitnicama piše Vedran Benić u tekstu pod naslovom Impenjan sam. Slijedi foto album Ivana Viđena i rubrika Osvrti s izborom prikaza novije izdavačke scene i drugih umjetničkih događaja s dubrovačkim predznakom. Novi broj Dubrovnika 3-4/2023., koji potpisuje uredništvo: Davor Mojaš (glavni urednik), Slavica Stojan i Ivan Viđen, na 370 stranica donosi raznovrsno štivo pedesetak stalnih i novih suradnika koji su svojim prinosima obogatili i ovo vrijedno najnovije izdanje Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.