Knjiga "Spomenici otoka Lopuda od antike do srednjeg vijeka" autorica Ivane Tomas i Maje Zeman objavljena u suradnji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je u crkvi Sv. Stjepana na Pustijerni. Urednik knjige, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen naglasio je kako je predstavljeno djelo samo nastavak interesa Matice hrvatske za elafitske teme. Naime, dubrovački ogranak Matice hrvatske još je 2003. godine objavio knjigu Ivice Žile o srednjovjekovnim spomenicima otoka Koločepa.
O djelu je više govorio docent na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i recenzent knjige - Ivan Basić.U svom predstavljanju je naveo kako knjiga nije obični povijesni katalog nego prikazuje jedan kulturno-povijesni pejzaž otoka Lopuda.
Basić je dodao kako sama sistematizacija građe bez senzacionalističkog pristupa vodi do donošenja novih zaključaka te kako je knjiga podijeljena u dvije kulturno-umjetničke etape: 8. - 9. stoljeće i sredina 10. stoljeća.
Autorice, inače asistentice s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, analizirali su pet crkvenih lokaliteta. Kako je ustvrdio recenzent, riječ je o jednoj aktualnoj i znanstveno relevantnoj prvorazrednoj monografiji, o jednoj dobrodošloj prinovi, koja će biti od koristi kako široj društvenoj, tako i znanstvenoj zajednici.
Knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi je dio uvod autorice Maje Zeman koji ima za cilj osvijetliti ulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalih elafitskih otoka) u rimskom i kasnoantičkom razdoblju na temelju dostupnih pisanih i materijalnih izvora. Drugi dio, autorice Ivane Tomas okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosadašnje literature i kulturno-povijesnoga uvoda donosi sustavan pregled spomenika Lopuda iz razdoblja Srednjega vijeka, ponegdje s posve novim pogledima na neke spomenike i probleme.
Ova knjiga po prvi put na jednome mjestu daje pregled lopudskih spomenika, mahom sakralnih građevina, nastalih u vremenskome rasponu od 9. do 13. stoljeća. Smješta ih u društveno-povijesni i umjetnički kontekst te daje sistematizaciju spoznaja o njima, što s obzirom na fragmentarnu sačuvanost i nesustavnu istraženost nije bila laka zadaća. Značaj ove knjige utoliko je veći i jer su sintetski pregledi ovoga tipa kod nas relativno rijetki.
Zeman je zahvalila kako izdavačima, tako i svima koji su pomogli u realizaciji knjige. Tomas je pak posebno zahvalila svojoj koautorici jer je, prema njezinim riječima, dio o razdoblju antike i kasne antike na otoku Lopudu odlično nadopunio monografiju.
Viđen je na kraju zaključio kako se od autorica, s obzirom na njihovu dob, može očekivati još puno ovako konkretnih znanstvenih doprinosa.
B. Lucić